IZJAVA ZA MEDIJE 24. travnja 2009. – 5. dan blokade

Odgovor kojega se ministar dosjetio na zahtjev za besplatnim visokoškolskim obrazovanjem koji mu je upućen jest da studentima Filozofskog fakulteta baci dekana i prodekana kao žrtvu, u očitoj nadi da će stvar time biti riješena. Ministar time javnosti poručuje da se njegovo poimanje odgovornosti svodi na skidanje tuđih glava. Ponovit ćemo dakle još jednom ono što je svima osim ministra već odavno jasno: ne tražimo povrat školarina za studente Filozofskog fakulteta, niti skalp proizvoljno odabranog predstavnika Fakultetske uprave, nego potpuno javno financiranje viskoškolskog obrazovanja za sve građane koji zadovolje uvjete upisa.

Drugi centralni aspekt ministrove reakcije još je deplasiraniji od prvoga. Ministar javnosti sugerira da je studentska akcija režirana od strane druge stranke, kao samo još jedan čin u lošoj beskonačnosti međustranačkih podmetanja. Ministar time samo još jednom pokazuje na koji način birokratske i stranačke elite u ovoj državi zamišljaju svoj odnos prema većini građana čijemu bi interesu trebali služiti. Za ministra je formuliranje zahtjeva za obranom socijalnih prava i jednakosti zamislivo samo kao režirana akcija u nedostojnom politikantskom ratu između njegove stranke i stranke s druge strane parlamentarnih barikada. U svijetu stranačkih elita i visokih birokrata mogućnost pokreta mimo njihovih ciničnih manipulacija ne javlja se dakle ni kao logička mogućnost. Jedan je aspekt ove akcije tako i javno razotkrivanje arogantne logike stranačkih vrhuška za koje izvan njihovih interenih pozicijskih nadmetanja postoji samo inertna masa kojom se manipulira, ali koja ni u kojem slučaju ne može i sâma postati subjekt artikulacije političkih i društvenih ciljeva. Ministar Primorac je pokazni primjerak te arogancije.

Na sinoćnjem je plenumu jednoglasno odbijena bilo kakva varijanta pregovora ili razgovora s Ministarstvom. Ostajemo ustrajni u našem zahtjevu, jasno artikuliranom od početka, a na koji nadležni mogu odgovoriti samo njegovim ispunjenjem.

Pozdravljamo fakultete širom države koji su se priključili našoj borbi: Sveučilište u Zadru, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Akademiju likovnih umjetnosti u Rijeci, Filozofski, Pedagoški, Učiteljski i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.

Pozivamo i ostale fakultete i studente da se pridruže u zajedničkoj borbi za opće dobro.

Vezani članci

  • 9. prosinca 2019. Indikator trenutnog raspoloženja Na valu široke podrške javnosti, zahtjev za dostojanstvom koji su prosvjetne radnice i radnici artikulirali kroz ustrajnu trideset i šestodnevnu štrajkačku borbu za povećanje plaća kroz 6,11% veće koeficijente složenosti poslova, nagovijestio je potencijale, ali i ograničavajuće faktore idućih etapa borbe za širu političku i društvenu promjenu. Unatoč visokoj aktivnosti u štrajkačkoj bazi i dobro pogođenom trenutku, sindikalna su vodstva zbog selektivnog uvažavanja imperativnog mandata u konačnici kapitulirala, pristavši na tek gradualno povećanje koeficijenata samo za nastavno osoblje, čime su pogazila jedinstvo i solidarnost štrajkačkog pokreta.
  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve