kolumna

Izvještaj sa 7. plenuma, 26. travnja 2009.

Na sedmome plenumu, održanom u nedjelju, 26.04. 2009. u D7 s početkom u 20h, raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda. Plenum je odlučio da se blokada nastavlja i u ponedjeljak.

Koncerta Antenata i Stillnessa u utorak – nema. Tehnički nesporazum.

Dekan FFZG-a Miljenko Jurković sazvao je za sutra sjednicu Vijeća pročelnika, zasad bez sudjelovanja studenata.

Oformljena je grupa za prevođenje dokumenata i izjava za medije Inicijative. Kontakt je Adam Vuk (adam.vuk.de[at]gmail.com). Sutra u učionici A220 od 14 do 16h radit će se grupni prijevodi naše sutrašnje izjave za medije i drugih tesktova. (prijevodi na engleski, njemački, talijanski, slovenski, francuski, španjolski, ruski, švedski i druge jezike.)

Kontakt za medijsku grupu je Ivan Hamarić (ivan.hamaric[at]gmail.com) – molimo zainteresirane da se jave sa sugestijama, idejama i primjedbama na medijske istupe.

Radionica za moderatore: Marina Škrabalo (CMS) Prijave na program.blokade[at]gmail.com. Na isti mail mogu se i dalje slati svi prijedlozi vezani uz program tijekom blokade nastave. Napominjemo da je broj mjesta na radionici za moderatore ograničen.

Saša Kosanović (HRT) traži dozvolu za snimanje dijela sutrašnjeg plenuma te tri osobe koje bi mogao anonimno intervjuirati. Plenum prihvaća, ali uz autorizaciju delegata.

Kontakti svih radnih skupina bit će dostupni u imeniku u KSFF-u.

Grupa za peticije nastavlja s radom. Naći ih možete i dalje u učionici a306 od 9 do 19h. Pokrenuta je i on-line peticija.

Sutra se ponavlja akcija „5 do 12“, zainteresirani neka dođu u 11:45h na Trg kod sata. Tko želi sudjelovati u daljnjem radu akcije neka se slobodno pridruži sastanku nakon akcije. Sastanak će se održati kod paviljona na Zrinjevcu u 12:15h. (ponesite post-it naljepnice!)

Podsjećamo još jednom da je sutra u 12:45 tribina na Hrvatskim studijima.

U Splitu je na današnjem plenumu odlučeno da će se sutra blokirati Pravni fakultet u Splitu.

A propos predplenumskog funkcioniranja, predložen je svojevrstan priručnik o funkcioniranju plenuma i općenito o direktnoj demokraciji. Pošta za sugestije: plenum.tehnikalije[at]gmail.com

Što se tiče pravnih aspekata Inicijative (pravna podloga; proučavanje zakona, propisa i sl.), zainteresirani se mogu javiti na kontakt: ivan.tomljenovic.cro[at]gmail.com

Zahvaljujemo kumicama i kupcima na Dolcu koji su nam donirali velike količine voća i povrća. Prof. Mikulić moli da se objavi da smo primili donaciju.

Kontakt za kolege s Pravnog fakulteta (ZG): filip.marijanovic[at]yahoo.com

Kontakt za kolege s Rudarsko-geološko-naftnog te ostalih tehničkih fakultetâ: tehnicka.podrska.hr[at]gmail.com

Predložen je tekst Deklaracije o pravu na besplatno obrazovanje (rezultat rada grupe na međuplenumskoj suradnji). Plenum prihvaća tekst Deklaracije te prihvaća da se ovaj tekst Deklaracije predloži ostalim plenumima da ga rasprave te, po mogućnosti, prihvate.

Prihvaćeni su prijedlozi plenuma za sutrašnje glasnogovornike za medije i moderatore plenuma.

Plenum je zaključen u 22:30.

26. travnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka