Lista udruga, sindikata, klubova… koji podržavaju inicijativu za besplatno obrazovanje

Odsad pa na dalje ćemo ovdje objavljivati popis svih udruga, sindikata, klubova itd. koji nas podržavaju u našim zahtjevima i ciljevima. Lista će se nadopunjavati i osvježavati kako podrške budu pristizale.

Podršku smo dosad dobili od sljedećih:

  1. Autonomni kulturni centar ATTACK
  2. Inicijativa udruga i nezavisnih kolektiva MEDIKA
  3. Klub “LegalTheory” (Sveučilište u Sofiji)
  4. Neformalna udruga studenata medicine Perpetuum-Lab
  5. Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova
  6. Uredništvo časopisa Republika
  7. Udruga Partnerstvo za društveni razvoj
  8. Studenti nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu
  9. Delavsko-punkerska univerza (Ljubljana)
  10. Udruga Ženska soba
  11. Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje ženskih prava Domine
  12. Studentski zbor Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu
  13. Udruga Dobrih Studenata
  14. Djelatnici policijske akademije, članova sindikalne podružnice SDLSN-a “Policijska akademija”
  15. Udruženje Zagreb Pride
  16. Udruga studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta
  17. Udruga za poticanje savjesnog informiranja i djelovanja
  18. Forum za slobodu odgoja
  19. Udruga studenata sociologije «Anomija»
  20. Udruga mladih muzeologa “Kontraakcija”
  21. Udruga za promicanje studentskih aktivnosti (UPSA)
  22. Udruga studenata komunikonogije «Komuna»
  23. Udruga studenata psihologije «Feniks»
  24. Sportska udruga Hrvatskih studija (SUHS)
  25. Udruga “Pravnik”
  26. Nezavisni hrvatski sindikati
  27. Centar za ženske studije
  28. Udruga Amandla- udruga za promicanje aktivizma, Riječka anarhistička inicijativa
  29. Studentski zbor Arhitektonskog fakulteta
  30. Studentski zbor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
  31. Savez samostalnih sindikata Hrvatske
  32. Vijeće Filozofskog fakulteta
  33. Centar za mirovne studije
  34. Regionalna adresa za nenasilno djelovanje
  35. Avtonomna tribuna (Slovenija)
  36. Nakladnička kuća “Jesenski i Turk”
  37. Omladinski pokret “REVOLT” (BiH)
  38. Klub studenata filozofije “Gerusija” iz Novog Sada
  39. Sindikat radnika Ericsson Nikola Tesla
  40. Europski institut za progresivnu kulturnu politiku
  41. Blue Sky Youth Network iz Makedonije
  42. Udruga B.a.B.e.
  43. Koordinacija hrvatske obiteljske medicine
  44. Studenti informatičkog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu
  45. Savez udruga Molekula
  46. Pulski sajam knjiga i autora
  47. Studentski zbor Muzičke akademije i Klub studenata muzikologije
  48. Udruga “Korak”
  49. GONG
  50. Građanske inicijativa za Muzil “Volim Pulu”
  51. Udruga Nemeza
  52. Nezavisni sindikat carinika Hrvatske
  53. Ženska mreža hrvatske i pravni tim Iskoraka i Kontre
  54. Come2music
  55. Nakladnička kuća Fraktura
  56. Noam Chomsky
  57. Studentska organizacija Slovenije i Savez slobodnih sindikata Slovenije
  58. Udruga navijača nogometnog kluba Zagreb Bijeli anđeli
  59. Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja (MASA)
  60. Studenti RGN-a u Zagrebu
  61. Centar za dramsku umjetnost u Zagrebu
  62. Redakcija Novosti
  63. Žene u crnom
  64. RODA (Roditelji u akciji)
  65. Udruga Roma Ramiza Memedi
  66. moj-student.com i Studentski magazin
  67. Stan!
  68. Centar za zdravo odrastanje “Idem i ja”
  69. Uredništvo Zareza
  70. Judith Butler
  71. Festival mediteranskog filma Split
  72. Ženski pjevački zbor “Kombinat”
  73. Nakladnička kuća Aora
  74. Nevladina organizacija LEAP iz Rumunjske
  75. Studenti i studentice Beogradskog Univerziteta
  76. Slavoj Žižek
  77. Udruga ZvoniMir Knin
  78. Studenti elektrotehnike
  79. Wendy Bracewell
  80. Udruga roditelja poginulih branitelja domovinskog rata Slatina – Orahovica
  81. Udruga “M:A:K”
  82. Udruga “Slobodna škola”
  83. Centar Miramida
  84. Udruga malih dioničara NAME d.d. u stečaju
  85. Grupa Spomenik
  86. John Zerzan
  87. Young Greens of Turkey
  88. Subversive Film Festival
  89. Studenati Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu
  90. Građanski odbor za ljudska prava
  91. Cardiff Students Against War and Cardiff Young Greens Society
  92. Arheološki odjel Gradskog muzeja Vinkovci
  93. Projet Marginal
  94. Libra Libera
  95. Međunarodni rehabilitacijski centar za žrtve mučenja
  96. Zdrug hrvatske obrane „Nikola Šubić Zrinski“
  97. Eurokaz
  98. Reclaim Your Education-network (Danska)
  99. Rada Iveković
  100. Izdavačka kuća “Ksiazka i Prasa” i redakcije poljske edicije Le Monde Diplomatique
  101. Kontrafilm/zagrebi! ekofestival
  102. Centar za istraživanje prometa
  103. Udruga [BLOK]
  104. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Primorsko-goranske županije
  105. Ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom “DES”, Split
  106. Udruga transform!at
  107. Studentski zbor Sveučilišta na Primorskem
  108. Muzika.hr
  109. Profesori s Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije
  110. Kontekst galerija iz Beograda
  111. Podružnice SZHŠ-a O.š. “Vladimir Nazor” Ploče
  112. Udruga “Matija Mesić”
  113. Inicijativa za ljudska prava
  114. Frank Furedi
  115. Hrvatsko etnološko društvo
  116. Redakcija tjednika “Novosti”
  117. Udruga P.O.I.N.T.
  118. Studentska udruga “Filipid”
  119. Udruga studenata sa crne liste, Tokyo
  120. Lawrence Grossberg
  121. Podrska ‘nekih’ studenata/ki nja i profesor(ic)a Odsjeka za engleski jezik i knjizevnost Filozofskog fakulteta u Banjaluci
  122. Studenti ljudskih prava iz Londona
  123. Redakcija hrvatskog izdanja časopisa “Elle”
  124. Udruga “Kurs”
  125. Sindikat radnica i radnika Fakulteta za socijalni rad u Ljubljani
  126. Sindikat EKN Petrokemije
  127. Udruga Moslavina Media Servis
  128. Krytyka Polityczna
  129. Podrška civilnih udruga
  130. Alex Callinicos
  131. Studenti sa Sveučilišta Ryukyus u Okinawi (Japan)
  132. Kolektiv Emigrative
  133. Kolegice i kolege iz Leipziga
  134. Studentski pokret BiH
  135. Akcija “Bildungsstreik”
  136. Udruga Mreža ekosela Balkana
  137. H-Alter – Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve