Lista udruga, sindikata, klubova… koji podržavaju inicijativu za besplatno obrazovanje

Odsad pa na dalje ćemo ovdje objavljivati popis svih udruga, sindikata, klubova itd. koji nas podržavaju u našim zahtjevima i ciljevima. Lista će se nadopunjavati i osvježavati kako podrške budu pristizale.

Podršku smo dosad dobili od sljedećih:

  1. Autonomni kulturni centar ATTACK
  2. Inicijativa udruga i nezavisnih kolektiva MEDIKA
  3. Klub “LegalTheory” (Sveučilište u Sofiji)
  4. Neformalna udruga studenata medicine Perpetuum-Lab
  5. Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova
  6. Uredništvo časopisa Republika
  7. Udruga Partnerstvo za društveni razvoj
  8. Studenti nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu
  9. Delavsko-punkerska univerza (Ljubljana)
  10. Udruga Ženska soba
  11. Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje ženskih prava Domine
  12. Studentski zbor Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu
  13. Udruga Dobrih Studenata
  14. Djelatnici policijske akademije, članova sindikalne podružnice SDLSN-a “Policijska akademija”
  15. Udruženje Zagreb Pride
  16. Udruga studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta
  17. Udruga za poticanje savjesnog informiranja i djelovanja
  18. Forum za slobodu odgoja
  19. Udruga studenata sociologije «Anomija»
  20. Udruga mladih muzeologa “Kontraakcija”
  21. Udruga za promicanje studentskih aktivnosti (UPSA)
  22. Udruga studenata komunikonogije «Komuna»
  23. Udruga studenata psihologije «Feniks»
  24. Sportska udruga Hrvatskih studija (SUHS)
  25. Udruga “Pravnik”
  26. Nezavisni hrvatski sindikati
  27. Centar za ženske studije
  28. Udruga Amandla- udruga za promicanje aktivizma, Riječka anarhistička inicijativa
  29. Studentski zbor Arhitektonskog fakulteta
  30. Studentski zbor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
  31. Savez samostalnih sindikata Hrvatske
  32. Vijeće Filozofskog fakulteta
  33. Centar za mirovne studije
  34. Regionalna adresa za nenasilno djelovanje
  35. Avtonomna tribuna (Slovenija)
  36. Nakladnička kuća “Jesenski i Turk”
  37. Omladinski pokret “REVOLT” (BiH)
  38. Klub studenata filozofije “Gerusija” iz Novog Sada
  39. Sindikat radnika Ericsson Nikola Tesla
  40. Europski institut za progresivnu kulturnu politiku
  41. Blue Sky Youth Network iz Makedonije
  42. Udruga B.a.B.e.
  43. Koordinacija hrvatske obiteljske medicine
  44. Studenti informatičkog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu
  45. Savez udruga Molekula
  46. Pulski sajam knjiga i autora
  47. Studentski zbor Muzičke akademije i Klub studenata muzikologije
  48. Udruga “Korak”
  49. GONG
  50. Građanske inicijativa za Muzil “Volim Pulu”
  51. Udruga Nemeza
  52. Nezavisni sindikat carinika Hrvatske
  53. Ženska mreža hrvatske i pravni tim Iskoraka i Kontre
  54. Come2music
  55. Nakladnička kuća Fraktura
  56. Noam Chomsky
  57. Studentska organizacija Slovenije i Savez slobodnih sindikata Slovenije
  58. Udruga navijača nogometnog kluba Zagreb Bijeli anđeli
  59. Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja (MASA)
  60. Studenti RGN-a u Zagrebu
  61. Centar za dramsku umjetnost u Zagrebu
  62. Redakcija Novosti
  63. Žene u crnom
  64. RODA (Roditelji u akciji)
  65. Udruga Roma Ramiza Memedi
  66. moj-student.com i Studentski magazin
  67. Stan!
  68. Centar za zdravo odrastanje “Idem i ja”
  69. Uredništvo Zareza
  70. Judith Butler
  71. Festival mediteranskog filma Split
  72. Ženski pjevački zbor “Kombinat”
  73. Nakladnička kuća Aora
  74. Nevladina organizacija LEAP iz Rumunjske
  75. Studenti i studentice Beogradskog Univerziteta
  76. Slavoj Žižek
  77. Udruga ZvoniMir Knin
  78. Studenti elektrotehnike
  79. Wendy Bracewell
  80. Udruga roditelja poginulih branitelja domovinskog rata Slatina – Orahovica
  81. Udruga “M:A:K”
  82. Udruga “Slobodna škola”
  83. Centar Miramida
  84. Udruga malih dioničara NAME d.d. u stečaju
  85. Grupa Spomenik
  86. John Zerzan
  87. Young Greens of Turkey
  88. Subversive Film Festival
  89. Studenati Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu
  90. Građanski odbor za ljudska prava
  91. Cardiff Students Against War and Cardiff Young Greens Society
  92. Arheološki odjel Gradskog muzeja Vinkovci
  93. Projet Marginal
  94. Libra Libera
  95. Međunarodni rehabilitacijski centar za žrtve mučenja
  96. Zdrug hrvatske obrane „Nikola Šubić Zrinski“
  97. Eurokaz
  98. Reclaim Your Education-network (Danska)
  99. Rada Iveković
  100. Izdavačka kuća “Ksiazka i Prasa” i redakcije poljske edicije Le Monde Diplomatique
  101. Kontrafilm/zagrebi! ekofestival
  102. Centar za istraživanje prometa
  103. Udruga [BLOK]
  104. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” Primorsko-goranske županije
  105. Ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom “DES”, Split
  106. Udruga transform!at
  107. Studentski zbor Sveučilišta na Primorskem
  108. Muzika.hr
  109. Profesori s Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije
  110. Kontekst galerija iz Beograda
  111. Podružnice SZHŠ-a O.š. “Vladimir Nazor” Ploče
  112. Udruga “Matija Mesić”
  113. Inicijativa za ljudska prava
  114. Frank Furedi
  115. Hrvatsko etnološko društvo
  116. Redakcija tjednika “Novosti”
  117. Udruga P.O.I.N.T.
  118. Studentska udruga “Filipid”
  119. Udruga studenata sa crne liste, Tokyo
  120. Lawrence Grossberg
  121. Podrska ‘nekih’ studenata/ki nja i profesor(ic)a Odsjeka za engleski jezik i knjizevnost Filozofskog fakulteta u Banjaluci
  122. Studenti ljudskih prava iz Londona
  123. Redakcija hrvatskog izdanja časopisa “Elle”
  124. Udruga “Kurs”
  125. Sindikat radnica i radnika Fakulteta za socijalni rad u Ljubljani
  126. Sindikat EKN Petrokemije
  127. Udruga Moslavina Media Servis
  128. Krytyka Polityczna
  129. Podrška civilnih udruga
  130. Alex Callinicos
  131. Studenti sa Sveučilišta Ryukyus u Okinawi (Japan)
  132. Kolektiv Emigrative
  133. Kolegice i kolege iz Leipziga
  134. Studentski pokret BiH
  135. Akcija “Bildungsstreik”
  136. Udruga Mreža ekosela Balkana
  137. H-Alter – Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve