Podrška GONG-a

U Zagrebu, 28. travnja 2009.

IP – 81/2009
Izjava Vijeća i Izvršnog odbora GONG-a:

PODRŠKA STUDENTIMA

Studenti i studentice hrvatskih visokoškolskih ustanova u svojoj su solidarnoj kolektivnoj akciji pokazali visoku razinu demokratičnosti, samodiscipline, odgovornosti i kreativnosti i time doprinijeli demokratskim procesima i stvaranju aktivnog građanstva

Kao nestranačka udruga, usredotočena na poticanja građana na samoorganiziranje i aktivno sudjelovanje u svim vrstama političkih procesa, GONG izražava podršku studentima i studenticama hrvatskih sveučilišta i fakulteta u njihovim zahtjevima za ostvarivanjem jednakog prava na obrazovanje i njihovom protestu protiv komercijalizacije sustava obrazovanja.

Ustav Republike Hrvatske svakomu pod jednakim uvjetima jamči dostupnost srednjoškol­skog i visokoškolskog obrazovanja, u skladu s njegovim sposobnostima i neovisno o materijalnom statusu. Komercijalizacija obrazovno-odgojnog sustava dovela je do velike socijalne polarizacije i neravnopravnosti među građanima RH. Dodatno, Međunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji je 1966. godine usvojila Opća skupština UN-a, u članku 13, stavak 2 c) kaže da: „više obrazovanje treba biti podjednako dostupno svima, ovisno o sposobnostima, kroz sva odgovarajuća sredstva, a naročito kroz postupno uvođenje besplatnog visokog obrazovanja.“

Naročito podržavamo izraženu volju studenata da se aktivno uključe i ravnopravno sudjeluju u oblikovanju politike visokog obrazovanja na svim razinama, kako u sferi državne politike, tako i na sveučilištu i matičnim obrazovnim ustanovama.

Zakoni i javne politike o obrazovanju, kao i većina ostalih zakona i javnih politika kojima se uređuje dobrobit građana, već se godinama donose nedovoljno transparentno, bez široke javne rasprave i bez sudjelovanja svih zainteresiranih dionika, napose onih na čiju će egzistenciju ti zakoni i politike najviše utjecati. Stoga pozivamo Vladu RH i nadležnog ministra da u izradu novog Zakona o visokom obrazovanju uključe stručnu i drugu zainteresiranu javnost, a naročito studente i studentice i nastavno osoblje visokoškolskih ustanova. Rektorat i uprave fakulteta također pozivamo da u rješavanje nagomilanih problema uključe studente.

Istodobno, potrebno je otpočeti i sveobuhvatnu javnu raspravu o državnoj politici investiranja u sve razine obrazovanja, o studentskom i učeničkom standardu i socijalno osjetljivim modelima stipendiranja i drugih potpora studentima i učenicima. Politike i ustrojstvo pojedinih visokoškolskih ustanova također moraju odgovarati visokim obrazovnim i profesionalnim standardima, ali i zadovoljavati kriterije prava na obrazovanje, jednakosti i socijalne pravednosti.

Podržavamo do sada pokazane oblike studentskog izvaninstitucionalnog samoorganiziranja i dobro usmjerenog protesta u formi opravdanog građanskog neposluha. Studenti i studentice hrvatskih visokoškolskih ustanova u svojoj su solidarnoj kolektivnoj akciji pokazali visoku razinu demokratičnosti, samodiscipline, odgovornosti i kreativnosti i time doprinijeli demokratskim procesima i stvaranju aktivnog građanstva.

Građane i građanke RH pozivamo da se potpisivanjem peticije, ili bilo kojim drugim oblikom solidarne pomoći i podrške pridruže studentima kojima i GONG nudi pomoć u obliku u kojem to oni smatraju dobrodošlim, a GONG može pružiti.

Za Vijeće GONG-a
Vesna Kesić, predsjednica, v.r.
Za Izvršni odbor
Sandra Pernar, izvršna direktorica, v.r.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve