kolumna 14. svibnja 2009.

7. FESTIVAL PRVIH na Filozofskom fakultetu – tema „BESPLATNO OBRAZOVANJE“

Festival prvih ove godine mijenja svoj organizacijski koncept i ustupa umjetničko vodstvo studentima koji ga žele organizirati i realizirati. Trenutno se nalazimo situaciji u kojoj su studentice i studenti odlučili dignuti svoj glas u borbi za besplatno obrazovanje. Stoga je logično da će se veći dio programa odvijati u prostoru u kojem se aktivno i na kreativan način izražava želja i potreba za besplatnim školovanjem te time traži ostvarenje prava na socijalnu pravdu. Zato smo ove godine odlučili izmijeniti natjecateljski koncept festivala i udružiti svoje umjetničke sposobnosti kako bismo obogatili jedni druge – BESPLATNO!


Što je Festival prvih?

Festival prvih je internacionalna smotra dostignuća stvaratelja različitih umjetničkih radoznalosti. Ciljevi festivala su sljedeći: potiče rad na projektima koji uključuju zajednički rad umjetnika i ne-umjetnika, ljudi s posebnim potrebama te edukacijske sadržaje o novim društvenim problemima. Festival širi instrumentarij potpore civilnim inicijativama u ovom području, problematizira odgovornost šire društvene zajednice te potiče samostalnost i odgovornost sudionika u umjetničkom i proizvodnom procesu te postavljanju pitanja od javnog interesa. Glavna intencija festivala je pokretanje kreativnih snaga i utopijskih energija na stvaranju svih oblika kreativnog rada. Dosadašnje teme bile su: Reklamokracija, GMO i biotehnologija, Dominacije, Mine, Društvena odgovornost kapitala i Mediji i prava djeteta.


Kada, gdje, kako?
Festival će se odvijati u prostorima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Otvaranje festivala je u petak, 15. svibnja u 18 sati.

Na otvorenju festivala očekujte sljedeće:
• Kuhare studente i njihov specijalitet ILOČKI ĆEVAP.
• Svirku za besplatno obrazovanje:
a) Gitaristički duo: Tomislav Malagurski, Slaven Špoljarić
1. Red evergreena*
2. Red autorskih skladbi*
* inspiracija diktira redoslijed!

b) Saxophone STREET kvartet: Ivor Reljić – sopran saksofon
Boris Kolarić – alt saksofon
Bernard Homan – tenor saksofon
Natalija Jarec – bariton saksofon
1. F. W. Meacham: Salute to Glenn Miller
2. J. P. Sousa: Liberty Bell
3. Joe Zawinul: Mercy, Mercy, Mercy
4. Pedro Iturralde: Suite Hellenique

c) Orkestar gitara GU Elly Bašić
1. trad. Spli’ski plesovi
2. Kalodjera – Kušan: Serbus Zagreb moj
3. trad. La Cucaracha
4. trad. El Cachimbo
5. Z. Abreu: Tico-Tico
6. J. Gotovac: Završno kolo (Ero)
7. J. Garland: In the Mood
8. J. S. Bach: Preludij i fuga e-mol, BWV 555
9. V. Sunko: Varijacije na dalmatinsku temu
10. E. M. Rusanov: Ciganska suita
• Izložba fotografija slikanih za vrijeme blokade fakulteta. Izložbu će otvoriti Silva Kalčić.
• Početak snimanja filma u kojem svatko ima pravo na svojih 30 sekundi.


Festival se zatim nastavlja u ponedjeljak 18. svibnja 2009. do 22. svibnja kroz razne besplatne radionice i performanse koje smo za vas pripremili. U petak će na Filozofskom fakultetu biti postavljen info pult na kojem ćete moći pronaći opis svih radionica te se na njih prijaviti. Na nekima od njih broj sudionika je ograničen, stoga budite brzi!

Očekujte sljedeće radionice:
1. RADIONICA 2 D ANIMACIJE 2. KUNG FU RADIONICA 3. FILMSKA RADIONICA 4. RADIONICA ŽONGLIRANJA 5. RADIONICA STRANIH JEZIKA – početni tečajevi (francuski, španjolski, mađarski, turski, portugalski) 6. RADIONICA SVIRANJA GITARE 7. RADIONICA TRADICIONALNOG INDIJSKOG PLESA Kathali 8. RADIONICA KOMUNIKACIJE 9. RADIONICA OSNOVNIH POPRAVAKA BICIKALA 10. RADIONICA SVIRANJA ĐEMBE
*organizatori zadržavaju pravo izmjene programa


Također je pripremljeno i nekoliko performansa čija ćemo vam samo imena otkriti, a vi onda znatiželjno doskakućite do Filozofskog fakulteta kako biste otkrili o čemu je riječ.

1. „Svijeće za bolonju“ 2. „Platno i otisci“ 3. „ Kolektivno besplatna slika“ 4. „Izjavi nešto u 30 sekundi“ 5. „Uniforme za besplatno obrazovanje“ 6. „Aula kao turistička atrakcija“


Program festivala za sljedeći tjedan očekujte naknadno i nadamo se da se vidimo u što većem broju u petak!

Trebat će nam i volonteri za info pult pa se, ako ste zainteresirani, javite na mail: festivalprvih.ffzg[at]gmail.com.

Pratite novosti o festivalu na http://www.studio-artless.hr/.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve