Izvještaj s Filozofskog fakulteta u Rijeci + fotke

OSVRT NA UTORAK I SRIJEDU, 28. I 29. TRAVNJA 2009., Filozofski fakultet u Rijeci

Blokada je snazi, no to ne znači da je nastupilo vrijeme lijenosti i studentske apatije, naprotiv! Umjesto službenih predavanja, studenti su se marljivo bacili na organizaciju alternativnih predavanja/radionica. Dani na fakultetu prolaze u intelektualno/aktivističkom ozračju. Svaki dan započinje yogom pod vodstvom Marina Ćuka Vurneka. Studenti kojima je yoga možda ipak odviše pasivna djelatnost, nervozu izazvanu izjavama predsjednika Studentskog zbora, ministra Primorca i inih mogli su ublažiti i kanalizirati kroz radionicu kačkanja pod vodstvom Sande Baretić. Nakon toga je uslijedilo jedno inspirativno predavanje dekana Filozofskog fakulteta dr.sc. Elvija Baccarinija na temu „Jednakost i pravda“, a filmaši su došli na svoje projekcijom filma „Bauhaus u Njemačkoj“ te dokumentarca „Skinheads“. Pobornici fizičke aktivnosti bili su zadovoljni utorkom jer su na raspolaganju imali i radionicu žongliranja i backgammona. Kako čitava blokada na fakultetu prolazi u duhu starogrčke tradicije plenuma, tako su studenti imali mogućnost upoznavanja sa starogrčim jezikom na radionici Matije Škunce.

Studenti su imali mogućnost propitkivanja vlastite pozicije u Forum teatru – kazalištu potlačenih, a o mogućim promjenama u školstvu govorilo se na predavanju dr. sc. Borisa Duduša naziva koji govori sam za sebe „Čovjek je poput limuna – kad ga se stisne bude kiseo“. Dan se i nastavio u edukativnom tonu, budući da je Centar za mirovne studije održao predavanje/radionicu u kojoj je bilo riječi o izgradnji mira nakon ratnih sukoba. Da frizbi može biti opasan i iscrpljujuć sport studentima je pokazao šampion dr.sc. Pavlaković na radionici „Ultimate frizbi“, a prstohvat egzotične atmosfere Brazila donijeli su članovi riječkog capoeira kluba. Profesorica dr.sc. Kudriš Burić održala je predavanje „Postizanje izvrsnosti u humanističkim znanostima u Hrvatskoj“ s osvrtom na povijest umjetnosti. Semiotičke vještine čitanja fotografije mogle su se razvijati na predavanju Borislava Božića, nakon čega je dr.sc Nikola Petković čitao dijelove iz svog romana „Uspavanka za mrtve“. Projekcija filma „Plan 9 from outer space“ začinila je čitav dan.

Plenumi se odvijaju u gotovo jednoglasnom slaganju oko blokade, i to s fluktuacijama od oko 200 pa do 500 studenata, ovisno o danu. Rasprave znaju biti žustre, često i kontruktivne. Lokalni problemi oko Studentskog zbora i ometanje našeg zasjedanja postaju svakodnevnica, ali i sa time polako izlazimo na kraj, unatoč djelomičnoj medijskoj blokadi i medijskom favoriziranju. Vjerujemo da ćemo sa snagom koju nam pružaju drugi fakulteti i razne udruge izdržati sve prititske, te svi zajedno izaći iz ovoga s onime što želimo i što vjerujemo da nam i pripada.


Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket Photobucket

Više informacija o događanjima u Rijeci na: http://blog.autonomnistudenti.com/

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve