kolumna

Izvještaj s 20. plenuma, 9. svibnja 2009. godine

Na dvadesetome plenumu Filozofskog fakulteta, održanom 9. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda.

Radne grupe (grupa za procjenu trenutne situacije i preporuke za daljnji rad, medijska radna grupa i grupa za međuplenumsku suradnju) podnijele su izvještaje o radu.

Medijska radna grupa obavještava da je tiskano prvih 15 000 komada brošure za informiranje šire javnosti o razlozima blokade Fakulteta i ciljevima inicijative. Brošure će se distribuirati kroz peticijsku mrežu. Mole se dobrovoljci/ke koji bi dijelili brošure da se jave!

Grupa za procjenu trenutne situacije i preporuke za daljnji rad jezično je i metodološki analizirala referendum koji se upravo provodi na Fakultetu. Zaključci plenuma nakon rasprave: priznaje se referendum kao legitiman oblik izjašnjavanja, ali postoji niz zamjerki na način na koji je izveden (ne bi se smio izvoditi preko sustava AAI; kôd referenduma nije javan pa se njime može manipulirati,…).

Na plenumu se povela rasprava i o pitanju odnosa sa sindikatima – zaključak: plenum poziva sve predstavnike sindikatâ da nam se sutra u podne (učionica A-220) pridruže na radnoj grupi kako bi se konkretizirao oblik međusobne podrške i razjasnile sve potencijalne nejasnoće.**

[** ISPRIKA I OBJASNJENJE: Zbog kasnog sata u kojemu je plenum donio zaključak o ovoj temi sindikate se, na žalost, jučer nije stiglo kontaktirati tako da nam se danas nisu uspjeli pridružiti na radnoj grupi. Ispričavamo se svima na omašci zbog koje se ideja o zajedničkoj raspravi o pitanju odnosa sa sindikatima danas nije uspjela realizirati!]

Radna grupa za međuplenumsku suradnju podnijela je izvještaj o putu u Zadar: obavijestili su plenum kako uprava Sveučilišta prijeti Zadranima održavanjem nastave na alternativnim lokacijama. Zadarski je plenum ipak većinom glasova i jučer i danas na plenumima izglasao nastavak blokade! Situacija u Rijeci i Puli je stabilna.

Radna grupa za mini akcije hitno traži još volontera i koordinatora za svoje novosmišljene akcije. Svi zainteresirani, javite se na: miniakcije[at]gmail.com!

À propos dislocirane nastave koja bi se trebala početi odvijati od sljedećeg tjedna, plenum nakon poduže rasprave odlučuje posvetiti veći dio sutrašnjega dana planiranju daljnje strategije – svi su pozvani na radnu grupu u 12:30 u D6 na kojoj će se razgovarati o svim raspoloživim opcijama. Nakon izvještaja radne grupe, plenum će se očitovati i donijeti odluku o tome kako riješiti problem nastave na alternativnim lokacijama.

Plenum je izglasao nastavak blokade te moderatore i glasnogovornike za sutra.

Plenum je zaključen u 23:30.

10. svibnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka