Izvještaj s 24. plenuma, 12. svibnja 2009.

Na dvadeset i trećem plenumu Filozofskog fakulteta održanom 12. svibnja 2009. godine raspravljalo se o devet točaka dnevnoga reda.

Dobili smo podrške podružnice Sindikata zaposlenih u visokom školstvu OŠ Vladimira Nazora iz Ploča, Kontekst galerije iz Beograda i profesora norveškog Sveučilišta znanosti i tehnologije.

Zahvaljujemo volonterima koji su distribuirali brošure te onima koji su radili u tiskari.

Skripta za srednjoškolce dovršena je, pozivaju se svi zainteresirani za dijeljenje da se jave.

Pozivaju se svi zainteresirani za sudjelovanje u radu grupe za analizu dokumenata da dođu sutra u 10 sati u A-220. Ponovno će se raspravljati o “legalnosti” posljednjeg saziva Rektorskog zbora.

Danas je dva puta održana mini akcija Potrubi za besplatno obrazovanje, u jutarnjim satima ispred MZOŠ-a i poslijepodne ispred zgrade Rektorata. Akcija je imala odličan odaziv.

Građanin koji je jutros spontano otišao u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uručiti molbu održao je kratku prezentaciju.
Mole se svi prisutni građani da sutra ujutro u 10 sati ne rade gužvu ispred Ministarstva i da večeras ne šalju mailove s velikim prilozima.

Radna grupa za međuplenumsku suradnju obavijestila nas je o današnjim događajima u Zadru. Studenti su večeras održali plenum na rivi.

Prikazan je film studenata iz Rijeke koji su održali performans znanje nije roba.

Sutra u 14 sati u A-220 sastat će se grupa za koordinaciju prosvjeda.
Na grupi će se razgovarati o detaljima našeg istupa na prosvjedu u subotu, izradi transparenata i organizaciji dolaska studenata iz drugih gradova pa je bitno da bude posjećena.

Demantirane su glasine da je postignut dogovor između sindikata i Vlade.

Objavljeni su rezultati internog fakultetskog referenduma o (de)blokadi nastave.
Sudionica plenuma privatno će osporiti ovaj referendum i poziva druge zainteresirane da učine isto. Nema potrebe da ponovno reagiramo kao plenum.

Pročitano je dekanovo pismo profesorima i studentima.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma iznosi nove prijedloge.

1. preporuka za nadopunu osme točke kodeksa:
„…prema pravilima koja postavlja moderator, a koja su u skladu s pravilima i smjernicama koja je plenum usvojio u dosadašnjem radu.“
Prijedlog prihvaćen.
2. Osobe koje su već bile na funkciji moderatora ili glasnogovornika mogu biti izabrane za onu funkciju na kojoj nisu bile. Načelnu prednost pri izboru imala bi osoba koja do sada nije obavljala niti jednu od te dvije funkcije.
Plenum prihvaća oba prijedloga.
3. Prijedlog smjernice: Prije izglasavanja moderatora za idući dan trebalo bi se ostaviti vremena za komentare i prigovore.
Plenum nema prigovora na ovu smjernicu.

Prijedlog člana plenuma: za glasnogovornike se mogu birati osobe koje su već bile glasnogovornici.
Prijedlog odbijen.

Prijedlog člana plenuma: za moderatore se mogu birati osobe koje su već bile moderatori.
Prijedlog odbijen.

Upućen je poziv svim sudionicima plenuma da što aktivnije sudjeluju u radu svih radnih grupa.

Bitno je raspravljati o institucionalizaciji plenuma nakon završetka blokade na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma ili osnovati novu grupu koja bi se bavila isključivo tim pitanjem.

Odabrani su glasnogovornici i moderatori te je plenum izglasao blokadu i za srijedu.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.