Izvještaj s 24. plenuma, 12. svibnja 2009.

Na dvadeset i trećem plenumu Filozofskog fakulteta održanom 12. svibnja 2009. godine raspravljalo se o devet točaka dnevnoga reda.

Dobili smo podrške podružnice Sindikata zaposlenih u visokom školstvu OŠ Vladimira Nazora iz Ploča, Kontekst galerije iz Beograda i profesora norveškog Sveučilišta znanosti i tehnologije.

Zahvaljujemo volonterima koji su distribuirali brošure te onima koji su radili u tiskari.

Skripta za srednjoškolce dovršena je, pozivaju se svi zainteresirani za dijeljenje da se jave.

Pozivaju se svi zainteresirani za sudjelovanje u radu grupe za analizu dokumenata da dođu sutra u 10 sati u A-220. Ponovno će se raspravljati o “legalnosti” posljednjeg saziva Rektorskog zbora.

Danas je dva puta održana mini akcija Potrubi za besplatno obrazovanje, u jutarnjim satima ispred MZOŠ-a i poslijepodne ispred zgrade Rektorata. Akcija je imala odličan odaziv.

Građanin koji je jutros spontano otišao u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uručiti molbu održao je kratku prezentaciju.
Mole se svi prisutni građani da sutra ujutro u 10 sati ne rade gužvu ispred Ministarstva i da večeras ne šalju mailove s velikim prilozima.

Radna grupa za međuplenumsku suradnju obavijestila nas je o današnjim događajima u Zadru. Studenti su večeras održali plenum na rivi.

Prikazan je film studenata iz Rijeke koji su održali performans znanje nije roba.

Sutra u 14 sati u A-220 sastat će se grupa za koordinaciju prosvjeda.
Na grupi će se razgovarati o detaljima našeg istupa na prosvjedu u subotu, izradi transparenata i organizaciji dolaska studenata iz drugih gradova pa je bitno da bude posjećena.

Demantirane su glasine da je postignut dogovor između sindikata i Vlade.

Objavljeni su rezultati internog fakultetskog referenduma o (de)blokadi nastave.
Sudionica plenuma privatno će osporiti ovaj referendum i poziva druge zainteresirane da učine isto. Nema potrebe da ponovno reagiramo kao plenum.

Pročitano je dekanovo pismo profesorima i studentima.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma iznosi nove prijedloge.
1. preporuka za nadopunu osme točke kodeksa:
„…prema pravilima koja postavlja moderator, a koja su u skladu s pravilima i smjernicama koja je plenum usvojio u dosadašnjem radu.“
Prijedlog prihvaćen.
2. Osobe koje su već bile na funkciji moderatora ili glasnogovornika mogu biti izabrane za onu funkciju na kojoj nisu bile. Načelnu prednost pri izboru imala bi osoba koja do sada nije obavljala niti jednu od te dvije funkcije.
Plenum prihvaća oba prijedloga.
3. Prijedlog smjernice: Prije izglasavanja moderatora za idući dan trebalo bi se ostaviti vremena za komentare i prigovore.
Plenum nema prigovora na ovu smjernicu.
Prijedlog člana plenuma: za glasnogovornike se mogu birati osobe koje su već bile glasnogovornici.
Prijedlog odbijen.

Prijedlog člana plenuma: za moderatore se mogu birati osobe koje su već bile moderatori.
Prijedlog odbijen.

Upućen je poziv svim sudionicima plenuma da što aktivnije sudjeluju u radu svih radnih grupa.

Bitno je raspravljati o institucionalizaciji plenuma nakon završetka blokade na radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma ili osnovati novu grupu koja bi se bavila isključivo tim pitanjem.

Odabrani su glasnogovornici i moderatori te je plenum izglasao blokadu i za srijedu.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve