Izvještaj s 24. plenuma, 13. svibnja 2009.

Na dvadeset i četvrtom plenumu Filozofskog fakulteta, održanom 13. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o devet točaka dnevnoga reda.

Tehnička podrška blokade zahvalila je exe produkciji na posudbi još jednog bežičnog mikrofona za rad plenuma.

Obavještavaju se svi koji sudjeluju i podržavaju blokadu Fakulteta da se sutra u 19:45 pojave na kolektivnom fotografiranju ispred zgrade Filozofskog fakulteta.

Plenum je zatražio da Studentski zbor FFZG-a zatraži pismeno očitovanje FFZG-a o načinu sankcioniranja nedolazaka na nastavu tijekom trajanja blokade. Član SZFFZG-a obavijestio je plenum da će učiniti što je zatraženo.

Radna grupa za analizu aktualnih dokumenata obavještava da će se sutra u 10 sati nastaviti s radom u A-001.

Profesor Budak obratio se plenumu. Prenio je informaciju o današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje koje je, između ostalog, raspravljalo i o situaciji vezanoj uz blokadu. Njihov će zaključak biti objavljen sutra, no podržavaju cilj prosvjeda: besplatno visoko obrazovanje za sve.

Radna grupa za izradu zakonskog prijedloga zasjedala je i jučer. Zasad prof. Budak nije ovlašten prenijeti zaključke jer oni još nisu konačni. Prenosi kako radna grupa ima čvrst stav o tome da konačni prijedlog ne uključuje kvalitetu studenata definiranu kroz „izvrsnost“ ni ocjene ni redovitost, eventualno tek kroz neki broj ECTS-ova koji bi definirali „normalno uspješnog“ studenta.

Prof. Budak se nada da će prijedlog biti gotov do izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća (petak, 15. svibnja 2009.). Sastanak na kojemu bi se prijedlog trebalo finalizirati je sutra u 14 sati.

Predlaže se da se toj radnoj grupi priključe još 4 predstavnika. Plenum prihvaća prijedlog da se sutra (zajedno s ekipom za snimanje) pošalje četveročlana delegacija na sastanak radne grupe Fakultetskog vijeća za izradu zakonskog prijedloga. Prihvaćeno je da se pošalju osobe koje će konstruktivnim i konkretnim prijedlozima doprinijeti radu radne grupe, istovremeno cijelo vrijeme imajući u vidu dosadašnje stavove plenuma. Cilj suradnje je pronaći najbolji mogući prijedlog Zakona koji bi zadovoljio sve strane u ovoj situaciji. Delegati će plenumu će sutra iznijeti zaključke radne grupe, a plenum ima mogućnost prihvatiti ili donijeti vlastito izdvojeno mišljenje za sjednicu Fakultetskog vijeća u petak.

Grupa za koordinaciju prosvjeda podnijela je izvještaj o radu. U planu je subotnji marš od parkirališta Fakulteta do Trga bana Jelačića uobičajenom rutom (preko Savske i Ilice). Marš je policiji potrebno prijaviti najkasnije sutra. Da bi prijava bila uspješna, za marš je potrebno najmanje 50 redara. Redari moraju policiji dati svoje ime i prezime, adresu i datum rođenja.

Napominje se da su potrebni i redari koji će tijekom prosvjeda u subotu ostati čuvati Fakultet. Sve informacije možete dobiti na mail adresi: prosvjed.subota[at]gmail.com

Traže se i volonteri koji će tijekom prosvjednoga marša dijeliti letke i lijepiti plakate.

Radna grupa za mini akcije također je podnijela izvještaj: odrađeno je nekoliko akcija Trubi za besplatno obrazovanje koje su zadovoljile sva očekivanja te se svima koji žele sudjelovati preporučuju kao sredstvo za podizanje morala. Trubilo se kod Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kod križanja Držićeve i Vukovarske, na Sveučilišnoj aleji i ispred Rektorata. Osobe iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža na akciju su reagirale prijavom policiji.

Odabrani su glasnogovornici i moderatori za sutra, a plenum je izglasao nastavak blokade i za četvrtak.

Plenum je zaključen u 23:05.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. “antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donisi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanja prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve