Kako uručiti molbu MZOŠ-u?

OBAVIJEST O URUČENJU MOLBE MZOŠ-u

(za one koji to ne znaju)

Svi su građani/ke Republike Hrvatske slobodni besplatno uručiti neku molbu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, pa tako i molbu za besplatnim obrazovanjem. Primjer takve molba svima je dostupan ovdje.

Ako podupirete naš cilj (ukidanje svih oblika uvedenog naplaćivanja visokoga obrazovanja na svim razinama: preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj), molbu Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa možete uručiti na Donjim Sveticama 38 u urudžbenom uredu Ministarstva. Kako bi se, ipak, izbjeglo stvaranje nepotrebne gužve ili dugo čekanje u redu (ponekad se, naime, može dogoditi da mnogo građana/građanki u isto vrijeme Ministarstvu želi uručiti neku molbu), ne bi bilo loše molbu doći uručiti što ranije,

primjerice, u utorak u 7.30 sati…

Isto tako, svaki se građanin/građanka RH koji/a to želi Ministarstvu može obratiti telefonom, faksom ili e-mailom svakim radnim danom,

recimo, u utorak u 8 sati ili u neko slično vrijeme.

Ako, primjerice, neki građanin ili građanka RH ima želju obratiti se nekim upitom državnome tajniku Radovanu Fuchsu, Uredu za visoko obrazovanje i slično, brojeve telefona, faksa i e-mail adrese te ostale kontakte može pronaći na internetskim stranicama



Svaki se građanin/građanka RH Ministarstvu može obratiti svakim radnim danom,

recimo, u utorak u 8 sati i slično.

Na kraju, molimo građane/građanke da u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne odlaze organizirano odnosno istovremeno (primjerice, u utorak u 7.30h ili u neko slično vrijeme) jer bi se to moglo smatrati nenajavljenim javnim okupljanjem, a to nikako ne bismo željeli.

DODATAK: Budući da su nam neke zainteresirane strane sugerirale da Ivanu Iviću ne bi odgovaralo da bude imenovan na molbi koju podnosi Ministarstvu, odlučili smo iz primjera molbe ukloniti njegovo ime i adresu u zaglavlju, kao i njegov potpis. Revidiran tekst primjera molbe možete skinuti na gornjemu linku.

OBJAŠNJENJE DODATKA: Ne, ovo ne znači da se na molbama ne trebate potpisivati! Upravo činjenica da je na “staroj” verziji molbe pisalo “Ivan Ivić” ima sugerirati da na mjestu gdje je pisalo “Ivan Ivić” treba stajati vaše ime i prezime. Molbe koje, ako želite, možete poslati MZOŠ-u nisu zamišljene kao anonimne – nadamo se da je sada sve pojašnjeno i da nedoumica više nema!

Vezani članci

  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva Odbacujući dualizam između Prirode i Čovječanstva, Jason W. Moore, historičar okoliša, historijski geograf i docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Binghamton te koordinator World Ecology Research Network, preispituje koncept antropocena, prema kojemu je za ekološku krizu kriva ljudska vrsta u cjelini. Nadomještajući ga pojmom kapitalocena, Moore naglašava presudni utjecaj kapitalizma, koji je historijski isprepleten s mrežom života, teži neodrživom ekonomskom rastu te parazitira na besplatnom i jeftinom radu ljudi i ostatka prirode.
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve