Neke smjernice i pravila ponašanja na Slobodnom Filozofskom

Iako smo svjesni da je apsolutno nemoguće uvesti “potpuni” red na jednu internetsku stranicu poput ove, na kojoj se komunikacija odvija neprestano i to najčešće istovremeno ispod nekoliko desetaka postova (što je nemoguće na zadovoljavajući način pratiti nikome, pa tako ni nama), svejedno smo odlučili zamoliti vas da se pokušate držati nekoliko osnovnih smjernica i pravila ponašanja na ovome portalu.

1) Apeliramo na vaš zdrav razum i svijest o nužnosti konstruktivne i plodne razmjene mišljenja te molimo da se suzdržite od ad hominem ispada i vrijeđanja kakva su se, posebno u zadnjih nekoliko dana, počela pojavljivati na stranici. Osim što onemogućavaju pristojnu razmjenu mišljenja koja tako (i) komentare čini štivom vrijednim čitanja i provjeravanja, takva razina komunikacije ne služi nikomu od vas na čast (neovisno o tome jeste li za ili protiv blokade Fakulteta). Zaista vas sve najljepše molimo da na provokacije jedne i/li druge “strane” ne reagirate vrijeđanjem, da se ne spuštate na tu razinu i da pokažete da je i jedna i druga strana, neovisno o razlici u stavovima, sposobna razgovarati na jednoj kulturnoj i pristojnoj razini. Budući da je filtiranje komentara uistinu posljednja metoda kojoj kanimo pribjeći, a “hodanje” za vama i molbe za pristojnom komunikacijom nisu baš efektivni način rješavanja ovog problema, apeliramo na vas da podignete razinu komunikacije kako bi takav potez s naše (uredničke) strane postao posve suvišan (do sada nismo obrisali niti jedan jedini komentar s ove stranice!)

2) Ukoliko imate neki prijedlog, primjedbu na rad redara, plenuma, webmaster(ic)a, savjet ili prijedlog za bilo koju radnu grupu ili udrugu koja je poslala pismo podrške, molimo vas da takve komentare ne ostavljate (samo) ovdje nego (i) pošaljete ili direktno udrugama ili na jednu od za to predviđenih mail adresa koje su nabrojane na desnoj strani (sasvim gore) na SlobFil portalu, jer ni uz najbolju volju zbog količine posla nismo u stanju proslijeđivati sve vaše primjedbe, prijedloge i upite na spomenute mail adrese!

3) Ukoliko ste primijetili da neka od skripti nedostaje, neki link ne radi ili da duže od jednog dana nije osvježena neka od lista (kućica “aktualno”, popis objavljenih tekstova, linkovi, podrške udruga, profesori-potpisnici Otvorenog pisma podrške i slično), molimo vas da nas o tome upozorite mailom koji možete poslati na slobodnifilozofski[at]googlemail.com. Iako smo na ovome portalu apsolutno cijeli dan svaki dan, ogromna količina posla rezultira time da neke sitne stvari ponekad jednostavno ne budu obavljene na vrijeme. Ujedno molimo i za vaše razumijevanje i malo strpljenja ako neke od lista nisu osvježene isti tren!

4) Kao i do sada, i dalje pozivamo sve sudionike i sudionice alternativne nastave na FF-u da nam šalju svoje tekstove i osvrte na predavanja i tribine za rubriku “Knjiga dojmova” – ova je stranica kroz zadnjih nekoliko tjedana postaola između ostaloga, i mjesto na kojemu se objavljuju i tekstovi vaših profesora i profesorica i raznih ljudi iz javnoga života, ali apeliramo na to da ga – kao što ste to učinili i pri pomaganju i sudjelovanju u organizaciji alternativne nastave – svojim tekstovima zadržite mjestom gdje se prvenstveno čuje (i) vaš, studentski glas. Pišite nam osvrte na predavanja na kojima ste bili, šaljite dojmove s tribina, eseje vezane uz blokadu i problematiku obrazovanja, analize stanja, plenuma, radionica i predavanja, izvještaje s terena i s mini akcija, video uratke, fotogradije s blokade, prijavljujte se na radionice, sudjelujte u radnim grupama, organizirajte svoju nastavu, javljajte nam se i iz drugih gradova i fakulteta koji se nalaze pod blokadom – i pišite o tome, dobre, argumentirane i kvalitetne studentske tekstove uvijek ćemo rado objaviti. Nemojte smetnuti s uma da je ovaj portal prvenstveno studentski, i da je ovdje zbog bunta i borbe koju ste pokrenuli vi – studenti i studentice! I dok su sve javne i “poznate” osobe i njihovi tekstovi ovdje uvijek dobrodošao gost u vidu zanimljivog štiva za čitanje koje vam se svakodnevno trudimo prenijeti, vaš glas je onaj koji bismo itekako rado htjeli čuti!

Na koncu ponavljamo molbu za poštivanjem nekih osnovnih normi ponašanja kako se rasprave ispod ovih komentara ne bi svele na one na kakve smo svakodnevno prisiljeni nailaziti ispod članaka na portalima Jutarnjeg, Večernjeg i sl. Kako je ova stranica jedini strukturirani komunikacijski kanal koji je posvećen isključivo ovoj temi te je zamišljena kao mjesto razmjene svake pristojne i argumentirane misli, došla ona od strane studenata/ica koji su “za blokadu” ili “protiv blokade” (ili od strane bilo koje zainteresirane građanke ili građanina!), apeliramo na vas da je zadržimo na nekom nivou. Još jednom podsjećamo da nećemo tolerirati izljeve mržnje ni s jedne ni s druge strane – osim što su neproduktivni, smatramo da pogoduju polarizaciji studentskog tijela koje će u jednom trenutku opet (morati) sjesti zajedno u klupe i krenuti na nastavu. Nismo neprijatelji, eventualno smo neistomišljenici – a takvih smo/ste imali među prijatelji(ca)ma i koleg(ic)ama i prije!

Imajmo to svi zajedno na umu.

Puno vam hvala na suradnji i razumijevanju.

Urednice i urednici portala Slobodni Filozofski

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve