Neke smjernice i pravila ponašanja na Slobodnom Filozofskom

Iako smo svjesni da je apsolutno nemoguće uvesti “potpuni” red na jednu internetsku stranicu poput ove, na kojoj se komunikacija odvija neprestano i to najčešće istovremeno ispod nekoliko desetaka postova (što je nemoguće na zadovoljavajući način pratiti nikome, pa tako ni nama), svejedno smo odlučili zamoliti vas da se pokušate držati nekoliko osnovnih smjernica i pravila ponašanja na ovome portalu.

1) Apeliramo na vaš zdrav razum i svijest o nužnosti konstruktivne i plodne razmjene mišljenja te molimo da se suzdržite od ad hominem ispada i vrijeđanja kakva su se, posebno u zadnjih nekoliko dana, počela pojavljivati na stranici. Osim što onemogućavaju pristojnu razmjenu mišljenja koja tako (i) komentare čini štivom vrijednim čitanja i provjeravanja, takva razina komunikacije ne služi nikomu od vas na čast (neovisno o tome jeste li za ili protiv blokade Fakulteta). Zaista vas sve najljepše molimo da na provokacije jedne i/li druge “strane” ne reagirate vrijeđanjem, da se ne spuštate na tu razinu i da pokažete da je i jedna i druga strana, neovisno o razlici u stavovima, sposobna razgovarati na jednoj kulturnoj i pristojnoj razini. Budući da je filtiranje komentara uistinu posljednja metoda kojoj kanimo pribjeći, a “hodanje” za vama i molbe za pristojnom komunikacijom nisu baš efektivni način rješavanja ovog problema, apeliramo na vas da podignete razinu komunikacije kako bi takav potez s naše (uredničke) strane postao posve suvišan (do sada nismo obrisali niti jedan jedini komentar s ove stranice!)

2) Ukoliko imate neki prijedlog, primjedbu na rad redara, plenuma, webmaster(ic)a, savjet ili prijedlog za bilo koju radnu grupu ili udrugu koja je poslala pismo podrške, molimo vas da takve komentare ne ostavljate (samo) ovdje nego (i) pošaljete ili direktno udrugama ili na jednu od za to predviđenih mail adresa koje su nabrojane na desnoj strani (sasvim gore) na SlobFil portalu, jer ni uz najbolju volju zbog količine posla nismo u stanju proslijeđivati sve vaše primjedbe, prijedloge i upite na spomenute mail adrese!

3) Ukoliko ste primijetili da neka od skripti nedostaje, neki link ne radi ili da duže od jednog dana nije osvježena neka od lista (kućica “aktualno”, popis objavljenih tekstova, linkovi, podrške udruga, profesori-potpisnici Otvorenog pisma podrške i slično), molimo vas da nas o tome upozorite mailom koji možete poslati na slobodnifilozofski[at]googlemail.com. Iako smo na ovome portalu apsolutno cijeli dan svaki dan, ogromna količina posla rezultira time da neke sitne stvari ponekad jednostavno ne budu obavljene na vrijeme. Ujedno molimo i za vaše razumijevanje i malo strpljenja ako neke od lista nisu osvježene isti tren!

4) Kao i do sada, i dalje pozivamo sve sudionike i sudionice alternativne nastave na FF-u da nam šalju svoje tekstove i osvrte na predavanja i tribine za rubriku “Knjiga dojmova” – ova je stranica kroz zadnjih nekoliko tjedana postaola između ostaloga, i mjesto na kojemu se objavljuju i tekstovi vaših profesora i profesorica i raznih ljudi iz javnoga života, ali apeliramo na to da ga – kao što ste to učinili i pri pomaganju i sudjelovanju u organizaciji alternativne nastave – svojim tekstovima zadržite mjestom gdje se prvenstveno čuje (i) vaš, studentski glas. Pišite nam osvrte na predavanja na kojima ste bili, šaljite dojmove s tribina, eseje vezane uz blokadu i problematiku obrazovanja, analize stanja, plenuma, radionica i predavanja, izvještaje s terena i s mini akcija, video uratke, fotogradije s blokade, prijavljujte se na radionice, sudjelujte u radnim grupama, organizirajte svoju nastavu, javljajte nam se i iz drugih gradova i fakulteta koji se nalaze pod blokadom – i pišite o tome, dobre, argumentirane i kvalitetne studentske tekstove uvijek ćemo rado objaviti. Nemojte smetnuti s uma da je ovaj portal prvenstveno studentski, i da je ovdje zbog bunta i borbe koju ste pokrenuli vi – studenti i studentice! I dok su sve javne i “poznate” osobe i njihovi tekstovi ovdje uvijek dobrodošao gost u vidu zanimljivog štiva za čitanje koje vam se svakodnevno trudimo prenijeti, vaš glas je onaj koji bismo itekako rado htjeli čuti!

Na koncu ponavljamo molbu za poštivanjem nekih osnovnih normi ponašanja kako se rasprave ispod ovih komentara ne bi svele na one na kakve smo svakodnevno prisiljeni nailaziti ispod članaka na portalima Jutarnjeg, Večernjeg i sl. Kako je ova stranica jedini strukturirani komunikacijski kanal koji je posvećen isključivo ovoj temi te je zamišljena kao mjesto razmjene svake pristojne i argumentirane misli, došla ona od strane studenata/ica koji su “za blokadu” ili “protiv blokade” (ili od strane bilo koje zainteresirane građanke ili građanina!), apeliramo na vas da je zadržimo na nekom nivou. Još jednom podsjećamo da nećemo tolerirati izljeve mržnje ni s jedne ni s druge strane – osim što su neproduktivni, smatramo da pogoduju polarizaciji studentskog tijela koje će u jednom trenutku opet (morati) sjesti zajedno u klupe i krenuti na nastavu. Nismo neprijatelji, eventualno smo neistomišljenici – a takvih smo/ste imali među prijatelji(ca)ma i koleg(ic)ama i prije!

Imajmo to svi zajedno na umu.

Puno vam hvala na suradnji i razumijevanju.

Urednice i urednici portala Slobodni Filozofski

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve