Otvoreno pismo studenata i studentica Filozofskog fakulteta srednjoškolcima i srednjoškolkama

Srednjoškolke i srednjoškolci,

u travnju prošle godine izašli ste na ulice i zaustavili projekt državne mature. Tjedan i pol dana nakon toga dolazi do najvećega studentskog prosvjeda u samostalnoj Hrvatskoj.

Ti su prosvjedi pokrenuli niz događaja koji nas je doveo do nečega što još nije viđeno u Hrvatskoj: studenti su istupili u borbi za svoja prava. Niz događaja koje ste vi započeli kulminirao je buđenjem studenata nakon sna koji je trajao više desetljeća. Ovim putem mi, studenti, pozivamo vas, srednjoškolce, da se uključite u ono što je ionako krenulo od vas: u borbu za kvalitetno i svima dostupno obrazovanje.

Ova borba nije borba za prava samo nas koji studiramo sada. Besplatno visoko obrazovanje koje svi zajedno izborimo ostat će u nasljeđe i vama i onima nakon vas.

Ako ne vidite potrebu za svojim uključivanjem, saznajte kolike su školarine na fakultetu koji želite upisati.

Ustavom Republike Hrvatske garantirana je nepovezanost prava na obrazovanje s imovinskim statusom. Svi bismo trebali imati jednaku početnu poziciju. Zahtijevamo da svi studenti koji uspješno riješe prijemni ispit upisuju fakultet bez plaćanja, odnosno da resorno ministarstvo pokriva sve troškove studiranja.

Ekonomska kriza samo je jedan u nizu lažnih “argumenata” kojime se pokušava opravdati prebacivanje tereta financiranja socijalnih prava na leđa poreznih obveznika kojima se porezi zbog toga nimalo ne smanjuju.

Radnici i studenti već su podigli svoj glas u obranu osnovnih ljudskih prava na obrazovanje i rad. Većina vas još nema pravo glasa na izborima, ali i vi ste građani Republike Hrvatske; vaš glas vrijedi mnogo i može ga se čuti.

Kako bismo osigurali da novopronađena snaga studentskog pokreta ne zamre s ovom generacijom, pozivamo vas, buduće kolegice i kolege, da nam se priključite.

Trebamo vašu pomoć, razmišljanja i ideje. Sudjelujte u našem alternativnom programu i sami pomognite u njegovu osmišljavanju. Sami odlučite kako ćete se uključiti u ovu borbu za vaša i naša prava.

Vrata Filozofskog fakulteta otvorena su svim građanima a najviše se veselimo vama, našim budućim kolegicama i kolegama.

Ovoga tjedna u štrajk ulaze i sindikati javnih djelatnika. Pozivamo maturante da se pridruže prosvjedu sindikata i studenata koji će se održati u subotu, 16. svibnja 2009 u 12 h na Trgu bana Jelačića.

Ujedinimo se i učinimo Hrvatsku zajedno istinskim društvom znanja!


nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje

Vezani članci

  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva Odbacujući dualizam između Prirode i Čovječanstva, Jason W. Moore, historičar okoliša, historijski geograf i docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Binghamton te koordinator World Ecology Research Network, preispituje koncept antropocena, prema kojemu je za ekološku krizu kriva ljudska vrsta u cjelini. Nadomještajući ga pojmom kapitalocena, Moore naglašava presudni utjecaj kapitalizma, koji je historijski isprepleten s mrežom života, teži neodrživom ekonomskom rastu te parazitira na besplatnom i jeftinom radu ljudi i ostatka prirode.
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve