POZIV NA SVEČANO PRITVARANJE 7. Festivala prvih – petak 22.05.2009.

Organizacioni odbor 7.Festivala prvih pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Studio Artless vas dozivaju!!!!!!!!
Povedite i ostale na svečano pritvaranje 7. Festivala prvih (Tema: Besplatno obrazovanje) u petak, 22. 05. 2009. od 16h !!!!

• 16.00 – 17.00: Performans “Odljev mozgova” – autor: Džebo
• 17.00 – 18.00: Što se je u stvari dogodilo na radionicama 7. Festivala prvih – prezentacija radionica
• 18.00 – 19.00: Svirka jazz banda “FOOT FETISH JAZZ EXPERIENCE”
• od 18.00 kreće SVEČANO PRITVARANJE:

važna napomena:
program je vezanog karaktera i ulijeva se sadržajem jedan u drugi pa dorufajte u 18.00 sati.

a) Koncert uz puni stol:
Telepathic International Group-TIG,Danska ( Zlatko Burić-Kićo, Henning Freeman )

+ stalna rubrika “Nova iznenadjenja za nova pokolenja”
u ovoj emisiji predstavljamo Telepathic International Group-TIG iz Danske u kojem je karijeru nastavio Zlatko Buric, jedan od osnivaca legendarne teatarske skupine Kugla Glumista zasluznih izmedju ostalog i za razvoj punka i new wavea u Jugoslaviji….TIG sviraju kraut-jazz-slager-punk-kabaret muziku a interesantno je da su prije 7 godina nastupali u Banjaluci….koncert je bio u Hacijendi ali ga je tokom nastupa ceskih Waave prekinula policija pa je danski bend odsvirao koncert u kuci jednog od organizatora pred 15 ljudi…audio snimak postoji…..( iz najave za emisiju Anatomija zvuka, Banjalučki radio, 2008.)

b) Modna revija: „iznesi i nosi (ga…)“ ( misli se na stav )

c) Igor Mihovilović, Split; Prezentacija rada grupe SexA

d) Svečana proba otkrivanja spomen ploče dr.H.C. Zabludovskom, Bertoltu Brechtu i besplatnom obrazovanju u atriju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Nakon protokola slijedi domjenak.

Tekst spomen ploče:
DAVNE 1954. GODINE NA OVOM SU MJESTU DVA DOBRA ČOVJEKA NAKON ŽUČNE RASPRAVE ZAKLJUČILI: NEMA PRAVEDNOG I ZDRAVOG DRUŠTVA BEZ BESPLATNOG OBRAZOVANJA! ČEGA NEMA TOG SE NE ODRECITE! – KLIKTAO JE ZABLUDOVSKY GRLEĆI BRECHTA .

U ZAGREBU 22. SVIBNJA 2009.
ŽELJKO ZORICA I ORGANIZACIJSKI ODBOR 7. FESTIVALA PRVIH PRI FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU

e) Premijera kratkog filma: Začavlana kamera

(o svemu što studenti mogu reći u trideset sekundi ako ih se pita ili ako želiš jesti moraš se izjasniti – film je rezultat multimedijske akcije/kuhanje,snimanje filma – prvi dio trajao je tijekom petka 15.05., a drugi dio tijekom četvrtka 21.05.)

f) Prikaz filma radionice 2D ANIMACIJA

g) BEMBO i BIMBA dolaze na Plenum izraziti podršku.

Odvojite se i vi od matrice bar na jedan dan!
Nakon pritvaranja 7.Festivala prvih odvojite se cijeli život!

Organizacijski odbor 7. Festivala prvih na Filozofskom fakultetu.

I još!!!!!

Drago nam je kako vas možemo izvijestiti o uspostavi nove kulturne činjenice u Zagrebu. Dana 22.05.2009. godine, zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prostor oko nje biti će proglašeni Muzejom besplatnog obrazovanja sa stalnim postavom radova nepoznatih autora. Vjerujemo kako će ova umjetnička akcija pomoći specijalnim aspektima turističke ponude Zagreba obzirom kako su manje skupine turista već viđene u auli fakulteta u razgledavanju postava. Svjedoci smo kako velike turističke zemlje za svoju promociju upotrebljavaju i prodaju svoju povijest (brandiranje ideologija) a nadasve trže uspjehe dokazljivom demokracijom (pobune radnika,studenata i dezorijentirane mladeži ). Molimo vas da uveličate taj čin i na taj način pomognete etabliranju novog prostora kulture u prostor od izuzetne turističke važnosti.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve