POZIV NA SVEČANO PRITVARANJE 7. Festivala prvih – petak 22.05.2009.

Organizacioni odbor 7.Festivala prvih pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Studio Artless vas dozivaju!!!!!!!!
Povedite i ostale na svečano pritvaranje 7. Festivala prvih (Tema: Besplatno obrazovanje) u petak, 22. 05. 2009. od 16h !!!!

• 16.00 – 17.00: Performans “Odljev mozgova” – autor: Džebo
• 17.00 – 18.00: Što se je u stvari dogodilo na radionicama 7. Festivala prvih – prezentacija radionica
• 18.00 – 19.00: Svirka jazz banda “FOOT FETISH JAZZ EXPERIENCE”
• od 18.00 kreće SVEČANO PRITVARANJE:

važna napomena:
program je vezanog karaktera i ulijeva se sadržajem jedan u drugi pa dorufajte u 18.00 sati.

a) Koncert uz puni stol:
Telepathic International Group-TIG,Danska ( Zlatko Burić-Kićo, Henning Freeman )

+ stalna rubrika “Nova iznenadjenja za nova pokolenja”
u ovoj emisiji predstavljamo Telepathic International Group-TIG iz Danske u kojem je karijeru nastavio Zlatko Buric, jedan od osnivaca legendarne teatarske skupine Kugla Glumista zasluznih izmedju ostalog i za razvoj punka i new wavea u Jugoslaviji….TIG sviraju kraut-jazz-slager-punk-kabaret muziku a interesantno je da su prije 7 godina nastupali u Banjaluci….koncert je bio u Hacijendi ali ga je tokom nastupa ceskih Waave prekinula policija pa je danski bend odsvirao koncert u kuci jednog od organizatora pred 15 ljudi…audio snimak postoji…..( iz najave za emisiju Anatomija zvuka, Banjalučki radio, 2008.)

b) Modna revija: „iznesi i nosi (ga…)“ ( misli se na stav )

c) Igor Mihovilović, Split; Prezentacija rada grupe SexA

d) Svečana proba otkrivanja spomen ploče dr.H.C. Zabludovskom, Bertoltu Brechtu i besplatnom obrazovanju u atriju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Nakon protokola slijedi domjenak.

Tekst spomen ploče:
DAVNE 1954. GODINE NA OVOM SU MJESTU DVA DOBRA ČOVJEKA NAKON ŽUČNE RASPRAVE ZAKLJUČILI: NEMA PRAVEDNOG I ZDRAVOG DRUŠTVA BEZ BESPLATNOG OBRAZOVANJA! ČEGA NEMA TOG SE NE ODRECITE! – KLIKTAO JE ZABLUDOVSKY GRLEĆI BRECHTA .

U ZAGREBU 22. SVIBNJA 2009.
ŽELJKO ZORICA I ORGANIZACIJSKI ODBOR 7. FESTIVALA PRVIH PRI FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU

e) Premijera kratkog filma: Začavlana kamera

(o svemu što studenti mogu reći u trideset sekundi ako ih se pita ili ako želiš jesti moraš se izjasniti – film je rezultat multimedijske akcije/kuhanje,snimanje filma – prvi dio trajao je tijekom petka 15.05., a drugi dio tijekom četvrtka 21.05.)

f) Prikaz filma radionice 2D ANIMACIJA

g) BEMBO i BIMBA dolaze na Plenum izraziti podršku.

Odvojite se i vi od matrice bar na jedan dan!
Nakon pritvaranja 7.Festivala prvih odvojite se cijeli život!

Organizacijski odbor 7. Festivala prvih na Filozofskom fakultetu.

I još!!!!!

Drago nam je kako vas možemo izvijestiti o uspostavi nove kulturne činjenice u Zagrebu. Dana 22.05.2009. godine, zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prostor oko nje biti će proglašeni Muzejom besplatnog obrazovanja sa stalnim postavom radova nepoznatih autora. Vjerujemo kako će ova umjetnička akcija pomoći specijalnim aspektima turističke ponude Zagreba obzirom kako su manje skupine turista već viđene u auli fakulteta u razgledavanju postava. Svjedoci smo kako velike turističke zemlje za svoju promociju upotrebljavaju i prodaju svoju povijest (brandiranje ideologija) a nadasve trže uspjehe dokazljivom demokracijom (pobune radnika,studenata i dezorijentirane mladeži ). Molimo vas da uveličate taj čin i na taj način pomognete etabliranju novog prostora kulture u prostor od izuzetne turističke važnosti.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve