Preksutra (13.svibnja) počinju masovne studentske demonstracije u 11 gradova Bavarske!

Naša je prevoditeljska sekcija prevela pismo poziva studentima i studenticama Sveučilišta u Münchenu koji u srijedu, 13. svibnja, zajedno s još 10 gradova kreću u masovne demonstracije kako bi ukinuli studentske školarine u cijeloj Bavarskoj. Želimo puno sreće i uspjeha kolegama i kolegicama iz Bavarske i zahvaljujemo prevoditeljskoj grupi FFZG-a na trudu!

Masovne demonstracije u Münchenu (i deset drugih bavarskih gradova) 13. svibnja 2009.

Draga kolegice, dragi kolega,

ove će se srijede, 13. svibnja 2009., u Münchenu i u cijeloj Bavarskoj održati masovne demonstracije s ciljem ukidanja studentskih školarina. Skup će se sastati u 12:45 sati pred menzom u ulici Gisela(straße) i krenuti prema zgradi Uprave Sveučilišta Ludwig-Maximillian, kako bi ondje u 13:30 sati održali motivirajuće govore. Naknadno ćemo zajedno s Tehničkim Sveučilištom München, Fakultetom za primijenjene znanosti, Katoličkim zakladnim fakultetom i drugim minhenskim fakultetima proći Stachusom (Karlsplatz, op.pr.) preko Sendlinških vrata [Sendlinger Tor] pa do Marienplatza (gradske vjećnice, op.pr.). Ondje će se oko 16 sati održati završni govori.

U posljednjih šest mjeseci već smo mnogo toga postigli. Govori se o studentskim školarinama i politika počinje drukčije razmišljati o toj temi. Tako je Kršćanska demokratska unija (vodeća politička stranka CDU, op.pr.) u pokrajinama Saskoj, Tiringiji i Hessen sada shvatila kako studentske školarine nisu samo društveno nepravedne, nego i dugoročno štete akademskim centrima pokrajinâ. U tim pokrajinama ubuduće neće biti studentskih školarina.

U Bavarskoj svi zastupnici Kršćanske socijalne unije (koalicijskog partnera vodeće CDU, op.pr.) također ni izbliza nisu uvjereni da je školarine moguće zadržati. Na izglasavanju prijedloga zakona opozicije o ukidanju školarina u bavarskom Landtagu (pokrajinskom parlamentu, op.pr.) 22. travnja ove godine neki su se zastupnici suprostavili stranačkim pritiscima i glasovali za ukidanje. Iako naš ministar za znanost, istraživanje i umjetnost Wolfgang Heubisch i dalje pokušava obezvrijediti otpor protiv školarina, peticija s trideset tisuća potpisa, koju ćemo mu predati u ponedjeljak, 11. svibnja 2009., itekako će ga uvjeriti u to da mora ukinuti školarine.

Pred vratima nam stoje izbori za Bundestag (njem. parlament, op.pr.) i za Europski parlament. Zajedno s našim roditeljima, nastavnicima, učenicima, docentima i službenicima u javnoj upravi izlazimo u jedanaest bavarskih gradova na ulice, kako bismo poslali jasnu poruku pokrajinskom parlamentu da se i kod nas, u Bavarskoj, moraju ukinuti školarine.

Pojavi se i ti na demonstraciji u srijedu, povedi svoje prijatelje, rodbinu, kolegice i kolege. Zajedno možemo pokrenuti stvari u Bavarskoj!

Radujemo se Vašem dolasku.
Tvoje studentsko predstavništvo

Ostale informacije o terminima, akcijama, angažmanu, radnim sastancima, peticiji i press-clippingu dostupne su na internetskoj stranici www.studiengebuehrenbayern.de.

original:

Liebe Kommilitonin, Lieber Kommilitone,

am kommenden Mittwoch den 13.05.09 findet in München und in ganz Bayern die Großdemonstration für die Abschaffung der Studiengebühren statt. Wir beginnen um 12:45 Uhr vor der Mensa Giselastraße und gehen dann zum Hauptgebäude der LMU um dort um 13:30 Uhr die Auftaktkundgebung abzuhalten. Anschließend ziehen wir gemeinsam mit TU, FH, KsFH und anderen Münchener Hochschulen am Stachus vorbei, über das Sendlinger Tor zum Marienplatz. Dort findet gegen 16 Uhr die Abschlusskundgebung statt.

Im letzten halben Jahr haben wir bereits viel erreicht. Man diskutiert wieder über das Thema Studiengebühren und die Politik beginnt umzudenken. So hat die CDU in Sachsen, Thüringen und Hessen jetzt eingesehen, dass Studiengebühren nicht nur sozial ungerecht sind, sondern dem Hochschulstandort des Landes auch langfristig schaden. In all diesen Ländern wird es in Zukunft keine Studiengebühren mehr geben.

Und auch hier in Bayern sind längst nicht alle CSU-Abgeordnete der Ansicht, dass Studiengebühren weiter haltbar sind. Bei der Abstimmung über die Gesetzesanträge der Opposition zur Abschaffung der Studiengebühren im bayerischen Landtag am 22.04. widersetzten sich bereits einige Abgeordnete ihrem Fraktionszwang und stimmten für die Abschaffung. Zwar versucht unser Wissenschaftsminister Wolfgang Heubisch noch, die Widerstände gegen Studiengebühren herunterzuspielen, doch unsere Petition, die wir ihm am Montag, den 11.05. mit 30.000 Unterzeichnern überreichen werden, wird ihm sehr deutlich klar machen, dass er die Studiengebühren abschaffen muss.

Die Europa- und Bundestagswahlen stehen vor der Tür. Gemeinsam mit Eltern, Lehrern, Schülern, Dozenten und Verwaltungsangestellten gehen wir in 11 bayerischen Städten gemeinsam auf die Straße, um einen deutlichen Aufruf an den Landtag zu schicken, dass auch bei uns in Bayern die Studiengebühren abgeschafft werden müssen.

Komm auf die Demo am Mittwoch und bring deine Freunde, Verwandten und KommilitonInnen mit. Gemeinsam können wir in Bayern was bewegen!

Wir freuen uns auf Euer Kommen.
Deine Studierendenvertretung

Weitere Infos auf www.studiengebuehrenbayern.de Termine, Aktionen, Mobilisierung, Arbeitstreffen, Petition sowie Pressespiegel.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve