PROGRAM BLOKADE: Četvrtak, 7. 5.

–––- TRIBINE, PREDAVANJA I RADIONICE –––-
12.00- 14.00 h, predavaonica A118
radionica: „Trbušni ples“
voditeljica: Katarina Kosić

14.00- 16.00 h, predavaonica D3
predavanje: “Aristofan, Lisistrata i blokada Akropole”
predavač: Neven Jovanović

16.00- 17.30 h, predavaonica D3
predavanje: „Studenti i Hrvatsko proljeće“
predavač: Hrvoje Klasić

16.00 – 18.00 h, atrij fakulteta
radionica: „Opuštanje uz alkemičarsko heklanje PVC vrećica“
voditeljica: Maša Žarnić
*ponesite pvc vrećice, škare i heklicu

17.00- 19.00 h, predavaonica A212a
radionica: „Semanticki web u praksi“
voditelji: Tomislav Medak i Marcell Mars
*dvodnevna radionica – četvrtak i petak

17.30- 19.30 h, predavaonica D6
tribina: „Protiv besplatnog visokog obrazovanja“
predavači: P. Gregorić , D. Polšek, N. Raspudić i A. Štulhofer
moderator: Valerio Baćak

18.00 – 19.30 h, konferencijska dvorana, 2. kat Knjižnice
otvorenje simpozija: „Middle European Student Indology Conference (MESIC)“
organizator: Klub studenata indologije, TARANGINI
*info o konferenciji (za pet/sub/ned): http://mesic.ffzg.hr

–––- STUDENTSKO KINO –––-

12.00- 14.00 h, predavaonica D5
STRIKE, 1924, 82′
r: S. Eisenstein

14.00 – 16.00 h, predavaonica D5
IL CONFORMISTA, 1970, 115′
r: B. Bertolucci

16.00 – 18.00 h, predavaonica D5
CHAVEZ: INSIDE THE COUP, 2003, 74′
r: K. Bartley, D. O’Briain

18.00 – 20.00 h, predavaonica D5
OUTFOXED: Rupert Murdoch`s War on Jopurnalism , 2004, 77′
r: R. Greenwald

poslije plenuma, predavaonica D7
AMERICAN SPLENDOR
r: S. Springer Berman, R. Pulcini

–––- RADNE GRUPE –––-

10.00 – 12.00 h, predavaonica A220
sastanak radne grupe: „Analiza aktualnih dokumenata“

12.00 – 14.00 h, predavaonica A220
sastanak radne grupe: „Procjena trenutne situacije nezavisne inicijative za besplatno školstvo i preporuke za daljnji rad“

12.00 – 14.00 h, predavaonica A213
radionica: „Konferencijsko tumačenje – tehnike tumačenja, sustav simbola“
voditelj: Branimir Luka Tomić

14.00 – 16.00 h, predavaonica A212a
radionica: „Prevođenje dokumenata i izjava za medije inicijative“
(engleski, njemački, talijanski, francuski, španjolski, ruski, švedski, češki, slovenski, makedonski, turski…)
voditelj: Adam Vuk

15.30 – 17.30 h, predavaonica A308
sastanak radne grupe: “Međuplenumska suradnja”

17.30 – 19.00 h, predavaonica A220
sastanak radne grupe: „Grupa za tehnička pitanja plenuma“

18.00 – 19.30 h, predavaonica A001
sastanak radne grupe: „Mediji“

20.00 h, predavaonica D7
PLENUM

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve