Program Festivala prvih za čitav tjedan (18.05 – 22.05)

PONEDJELJAK, 18.svibnja

• Izložba fotografija nastalih za vrijeme blokade FFZG-a – stalni postav
• RADIONICE:
o 11.00-12.00: Radionica turskog jezika (A308)
o 14.00-15.30: Radionica Kung Fua (vrt FFZG-a)
o 16.00: Radionica sviranja gitare (A118)
o 17.00: Filmska radionica (A113)
o 17.00-18.30: Radionica tradicionalnog indijskog plesa Kathaka (A111)
o 17.00-18.00: Radionica kreativnog pisanja poezije (vrt FFZG-a)
o 18.00-19.00: Radionica portugalskog jezika (D2)
o 18.00-20.00: Žonglerska radionica (ispred FFZG-a)
o 19.00-20.00: Radionica 2D animacije (A308)

• 18.00: koncert Pulski prosvjedni zbor
• 19.00: koncert Stjepan Vuger – klasična harmonika


UTORAK, 19.svibnja

• Izložba fotografija nastalih za vrijeme blokade FFZG-a – stalni postav
• 12.00: Performans „Pomračenje“ (crni kvadrat na zlatnoj kugli) – Igor Grubić, Bogovićeva ulica (kod skulpture „Prizemljeno sunce“)
• RADIONICE:
o 11.00-12.00: Radionica turskog jezika (A308)
o 11.00-12.00: Radionica francuskog jezika (A214)
o 14.00-15.30: Radionica Kung Fua (vrt FFZG-a)
o 16.00: Radionica sviranja gitare (A118)
o 17.00: Filmska radionica (A113)
o 17.00-18.30: Radionica tradicionalnog indijskog plesa Kathaka (A111)
o 17.00-18.00: Radionica kreativnog pisanja poezije (vrt FFZG-a)
o 17.00-18.00: Radionica španjolskog jezika (A001)
o 18.00-19.00: Radionica portugalskog jezika (D2)
o 18.00-19.30: Radionica osnovnih popravaka bicikala (ispred FFZG-a)
o 18.00-20.00: Žonglerska radionica (ispred FFZG-a)
o 19.00-20.00: Radionica 2D animacije (A308)

• 20.00h performans: Bembo i Bimba – podrška studenata sa planeta Bolilije (Bembo u gostima na Filozofskom fakultetu, stoji ispred ulaza u D7 sa podrškom napisanom na A3 papiru)


SRIJEDA, 20.svibnja

• Izložba fotografija nastalih za vrijeme blokade FFZG-a – stalni postav
• RADIONICE:
o 11.00-12.00: Radionica turskog jezika (A308)
o 11.00-12.00: Radionica francuskog jezika (A214)
o 14.00-15.30: Radionica Kung Fua (vrt FFZG-a)
o 16.00: Radionica sviranja gitare (A118)
o 17.00: Filmska radionica (A113)
o 17.00-18.30: Radionica tradicionalnog indijskog plesa Kathaka (A111)
o 17.00-18.00: Radionica kreativnog pisanja poezije (vrt FFZG-a)
o 17.00-18.00: Radionica španjolskog jezika (A001)
o 18.00-19.00: Radionica portugalskog jezika (D2)
o 18.00-19.30: Radionica osnovnih popravaka bicikala (ispred FFZG-a)
o 18.00-20.00: Žonglerska radionica (ispred FFZG-a)
o 19.00-20.00: Radionica 2D animacije (A308)


• 18.00: predavanje „Dokumentarna fotografija i interpretacija realiteta“ – Sandro Đukić
• 19.00: JAZZ band
• 22.30: ispred FFZG-a predstava „Rutam, Znakovi i Rap“ – Udruga DLAN (kazalište,vizualne umjetnosti i kultura gluhih)


ČETVRTAK, 21.svibnja

• Izložba fotografija nastalih za vrijeme blokade FFZG-a – stalni postav
• RADIONICE:
o 11.00-12.00: Radionica turskog jezika (A308)
o 11.00-12.00: Radionica francuskog jezika (A214)
o 12.00-14.00: Radionica komunikacije
o 14.00-15.30: Radionica Kung Fua (vrt FFZG-a)
o 16.00: Radionica sviranja gitare (A118)
o 17.00: Filmska radionica (A113)
o 17.00-18.30: Radionica tradicionalnog indijskog plesa Kathaka (A111)
o 17.00-18.00: Radionica kreativnog pisanja poezije (vrt FFZG-a)
o 17.00-18.00: Radionica španjolskog jezika (A001)
o 18.00-19.00: Radionica portugalskog jezika (D2)
o 18.00-19.30: Radionica osnovnih popravaka bicikala (ispred FFZG-a)
o 18.00-20.00: Žonglerska radionica (ispred FFZG-a)
o 18.00-21.00: Modna radionica „Nosi i iznesi (ga…)“ (vrt FFZG-a)
o 19.00-20.00: Radionica 2D animacije (A308)

• 17.00-19.00: svirka Turopoljaca
• 18.00: Performans – Kuhanje + Začavlana kamera


PETAK, 22.svibnja

• Izložba fotografija nastalih za vrijeme blokade FFZG-a – stalni postav
• Oko podneva: Trg bana Jelačića – performans studenata iz Rijeke „Dođi na Trg i prodaj se!“
• 16.00-17.00: Generalna proba otkrivanja spomen ploče besplatnom obrazovanju u vrtu Filozofskog fakulteta (uz prigodan domjenak)
• 17.00-18.00: Prezentacija radionica
• Predavanje Igora Mihovilovića (Split) o grupi „Sexa“ – http://www.flickr.com/photos/27990681@N04/sets/72157618117716259/
• 19.00-20.00: Svirka danske grupe TIG + modna revija (po tepihu ideja)
• 20.00: Premijera filma „Pitaj me!“ (konac performansa Začavlana kamera); te filmića nastalih na radionicama (2D animacija i filmska) – D7

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve