Što se to, zapravo, događa u Zadru: kronologija zadnjih nekoliko dana

Kako smo prekjučer u članku “Najnovije vijesti iz Zadra” izvijestili, u utorak (12.5.) su studente u Zadru dočekala zatvorena vrata zadarskog Sveučilišta. Preko noći su promijenjene brave, glavni je ulaz zaključan, a na sporedni su postavljeni zaštitari koji su strogo kontrolirali ulaske i izlaske, sprječavajući studente prilikom ulaska. Plenum se prvi put održao izvan fakulteta (u dvorištu iza zgrade Sveučilišta), a izglasan je nastavak blokade. U srijedu se situacija promijenila utoliko što se moglo ući u zgradu, ali su zaštitari i dalje bili prisutni. No, oko 15 sati počelo se s politikom legitimiranja svih koji ulaze, a za studente je uvjet za ulazak bio indeks ili iksica. Obavijest o tome možete vidjeti na stranici Sveučilišta (U pitanju je obavijest od 13. svibnja koja kaže: Studenti Sveučilišta u Zadru dužni su na porti predočiti važeću studentsku iskaznicu – iksicu ili indeks, bez kojih do daljnjega nije moguć ulaz u sveučilišne prostore.).

Kako je cijela situacija izgledala možete vidjeti na sljedećem video linku.

Uprava je u međuvremenu izdala obrazloženje svoje odluke (obrazloženja se nalaze u pdf obliku i možete ih skinuti ovdje).

Nezavisna studentska inicijativa demantirala je navode iz obrazloženja Uprave – demantij možete pročitati na njihovu blogu. Tu se ujedno nalazi i kronologija današnjih događanja (posebno obratite pažnju na dio pod nazivom “opis događaja” u postu pod nazivom “PRAVO STANJE NA SVEUČILIŠTU U ZADRU”), a koju svakako preporučamo pročitati! Prenosimo izvadak iz kronologije:
14:40- Fizički nasrtaj profesora na redaricu Blokirajući predavanje na odjelu pedagogije sa svojim kolegama redarima i moderatorima napadnuta je studentica pod optužbom da snima profesora. Profesor je nasrnuo na redaricu te joj nasilno oteo mobitel i razbio ga. Redarica je lakše ozlijeđena te će podnijeti prijavu Etičkom povjerenstvu. Također sličan slučaj dogodio se prošli tjedan na drugom odjelu.

Za kraj vam prenosimo i izjavu za medije zadarske nezavisne inicijative od 12. svibnja 2009., kojom se demantira izjava o politizaciji zadarske nezavisne studentske inicijative te upozorava na represiju koja se događa na zadarskom Sveučilištu i kršenje Pravilnika o studiranju:


Izjava za medije


Ovom izjavom u potpunosti demantiramo bilo kakvu politizaciju Nezavisne studentske inicijative Zadar te ukazujemo na apsurd odluke kojom Uprava pokušava zaštititi prostore Sveučilišta od studenata kojima su oni namjenjeni i koji tijekom 22 dana blokade niti u jednom trenutku nisu oštećeni. Ovim činom od strane Uprave ukazujemo na akt represije kojim se krši Pravilnik o studiranju (članak 11, točke 2. i 4.), te smatramo da je time povrijeđeno osobno dostojanstvo studenata kao budućih akademskih građana kao i percepcija Sveučilišta kao znanstveno-obrazovne institucije. Želimo da se ministar odazove na naše pozive i time napokon prihvati odgovornost za stanje na sveučilištima. Ovim putem ukazujemo javnosti da ovo nije samo studentski problem već odražava nesposobnost cijele Vlade u rješavanju problema koji im se postavljaju.

Ukoliko netko od kolegica i kolega koji/e se nalaze u Zadru i sudjeluju u blokadi želi napisati detaljniji post o događajima na njihovu Sveučilištu i tako kvalitetnije i detaljnije o događajima izvijestiti svoje zagrebačke koleg(ic)e, pozivamo vas da nam pošaljete članak na slobodnifilozofski[at]googlemail.com, a mi ćemo se potruditi da ga što prije objavimo!

Također molimo koleg(ic)e da nas nadopune ili isprave ako je bilo koja od informacija koje prenosimo ili ćemo prenositi netočna! Zahvaljujemo kolegi koji nam je poslao ispravak netočnog navoda iz prošloga posta, gdje smo naveli da će se plenum održati na zadarskoj rivi.

Svim našim kolegama i kolegicama u Zadru želimo puno sreće i brzo rješavanje novonastale situacije! Pratimo sve što se događa i svim smo srcem uz vas!

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve