kolumna

Dobrodošli na novi portal!

Obavještavamo sve naše čitateljice i čitatelje da je konačno dovršen transfer svih postova i materijala na novu stranicu!

Počevši od danas, svi novi tekstovi, obavijesti i ino bit će objavljivani samo na adresi

www.slobodnifilozofski.com

Osim toga, primijetit ćete da su uvedene i neke izmjene.

Najvažnija od njih svakako je ta da anonimno komentiranje više neće biti dopušteno: komentirati će moći svi koji posjeduju gmail (googlemail) račun, imaju korisnički račun na TypePadu, WordPressu, AIM-u ili nekom od ovih servisa http://openid.net/get/.

Nadalje, ukinuli smo tag “knjiga dojmova” i tekstove objavljene pod tim tagom raspodijelili u tagove “tekstovi”, “osvrt”, “reakcija” i “intervju” (potonji je postojao i prije). Među tekstovima ćete moći pronaći i jedan članak iz Novoga lista od 22. svibnja koji do sada nismo bili u cijelosti objavili na stranici, ali se bio pojavio kao link: Hrvatska i dalje na začelju.

Primijetit ćete i da se povećao broj tagova na stranici: pokušali smo, naime, što više olakšati pretragu određenih postova pa tako sad imamo i tagove poput “Fakultetsko vijeće”, “referendum”, “srednjoškolci”, “pripreme za prijamni” itd.

Osim toga, za razliku od “pretrage” na serveru bloger.hr, “pretraga” na novoj stranici sasvim je funkcionalna te će iznimno olakšati pronalaženje postova i infromacija koje vas zanimaju!

Oni koji su bili navikli na linkove, kontakte i tekstove izlistane s lijeve i desne strane na starom blogu sada će ih na novoj stranici moći pronaći na vrhu stranice u linkbaru.

Među dokumentima od danas na novoj stranici možete pronaći i tri nova pdf dokumenta:

Školarine u Europi 2006/07 (CESifo DICE Report)
Participacija studenata u troškovima obrazovanja u Europi (iz Key Data on Higher Education in Europe, Eurydice 2007)
Studija o financiranju visokog obrazovanja u Europi

Dodali smo i link na “SlobFil blog” stranicu obožavatelja na Facebooku te RSS feed za komentare.

U kućici “aktualno” možete od danas pronaći i “5 do 12” novine koje slobodno možete downloadati!

Kao i dosad, kućica “aktualno” sadržavat će post s popisom sastanaka svih radnih grupa za tekući tjedan. Napominjemo još jednom da se svi službeni podaci o sastancima radnih grupa nalaze samo i isključivo u tom postu, dočim više nijedna službena informacija neće stajati u komentarima.

Nadamo se da će vam se nova organizacija stranice svidjeti koliko i nama i da neće biti prevelikih problema pri prilagodbi!

Za sva pitanja, dvojbe i nedoumice i dalje smo dostupni na mail adresi slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Uživajte!

webmasteri/ce stranice Slobodni Filozofski
17. lipnja 2009.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka