Registrirano komentiranje na stranici Slobodni Filozofski

Registrirano komentiranje na www.slobodnifilozofski.com omogućeno je korisnicima koji imaju korisnički račun na Gmailu, Yahoo Mailu, TypePadu, WordPressu, AIMu, LiveJournalu ili na nekom drugom servisu koji podržava OpenID. U ovom postu objasnit ćemo kako funkcionira komentiranje za korisnike s računom na Gmail-u i Yahoo-u.

Želimo naglasiti da, premda se ulogiravaju sa svojim korisničkim podacima za e-mail, korisnici trebaju znati da nigdje na stranici neće biti prikazan njihov e-mail, niti se njihovi korisnički podaci bilježe negdje na SlobFil-u. Urednici ove stranice nemaju pristup vašim osobnim podacima ili e-mailu. Komentiranje se vrši posredstvom drugih servisa, i to onih na kojima imate svoj korisnički račun (Gmail, Yahoo Mail, ili neki drugi servis koji podržava OpenID).

Gmail

Kako bi mogli komentirati, korisnici s Gmail računom trebaju pri komentiranju odabrati opciju Google račun iz menija podno obrasca za komentiranje (slika 1). Klikom na opciju “Postavi komentare” ili “Pregled” bit će preusmjereni na stranicu na kojoj će trebati upisati svoje korisničko ime i lozinku kojim se logiraju u Gmail. Nakon što upišu podatke, bit će preusmjereni natrag na post koji su komentirali te će moći vidjeti svoj komentar objavljen, ili će ga moći pregledati prije objave, ukoliko su kliknuli na opciju “Pregled”. Moći će i pobrisati svoj komentar ukoliko to budu željeli (klikom na malu sličicu koša za smeće pored vremena objave njihova komentara).

Prije nego ostavite prvi komentar, možda ćete htjeti urediti svoj profil i/ili nadimak kojim se potpisujete. Nadimak kojim se potpisujete u komentarima može biti različit od onog koji imate u postavkama na Gmailu, a vaš profil može biti javan ili skriven.

Kako biste promijenili svoj nadimak i/ili postavke profila, trebate otići na stranicu http://www.blogger.com/start (Googleov servis na kojem se nalazi ovaj blog). Tamo se trebate ulogirati sa svojim korisničkim i lozinkom za Gmail. Ukoliko niste dosad napravili korisnički račun na Blogger-u, otvorit će vam se stranica za Prijavljivanje za Blogger (Slika 2) .



Slika 2
U polje “Prikaži ime” upišite željeni nadimak (moći ćete ga kasnije promijeniti) i kliknite na “Nastavak”. Nakon toga otvorit će vam se stranica na kojoj možete nastaviti s procedurom otvaranja svog bloga na Blogger-u ukoliko to želite, ili kliknuti na link “Početna stranica” na dnu stranice, koji će vas odvesti na http://www.blogger.com/home gdje ćete moći urediti svoj profil (vidi Sliku 3).



Slika 3
Profil možete urediti da bude javno dostupan ili nedostupan, možete izmijeniti svoj nadimak kojim potpisujete komentare (napomena: time nećete promijenti kako su potpisani komentari koje ste prethodno objavili, oni će ostati potpisani onako kako su objavljeni) te upisati više podataka o sebi, e-mail adresu, web stranicu i slično.

Yahoo

Kako bi mogli komentirati sa svojim korisničkim podacima za Yahoo mail, korisnici trebaju u meniju podno obrasca za komentiranje odabrati opciju OpenID i u nju upisati yahoo.com. Klikom na opciju “Postavi komentare” ili “Pregled” bit će preusmjereni na stranicu na kojoj će trebati upisati svoje korisničko ime i lozinku kojim se logiraju u Yahoo Mail. Bit će preusmjereni na stranicu na kojoj trebaju odobriti preusmjeravanje na www.blogger.com (Slika 4) nakon čega će njihov komentar moći biti objavljen.


Ukoliko prije komentiranja želite promijeniti svoje Yahoo OpenID podatke, trebate otići na http://openid.yahoo.com/ i ulogirati se sa svojim korisničkim podacima za Yahoo Mail. Time ćete dobiti pristup stranici na kojoj možete prilagoditi svoj Yahoo OpenID. Klikom na “Show customization options” u dnu stranice otvorit će vam se mogućost da napravite vlastiti Yahoo OpenID identifier – možete napraviti neograničen broj identifiera i koristiti bilo koji od njih svaki put kad komentirate jer će vas Yahoo pitati koji od vaših OpenID identifiera želite upotrijebiti.

Za ostale mogućnosti komentiranja putem OpenID identiteta, posjetite http://openid.net/.
Žao nam je ako će neki korisnici percipirati ukidanje neregistriranog komentiranja kao cenzuru. Nije nam bila namjera cenzurirati rasprave, no na starom se blogu pojavila tendencija da se neki korisnici lažno predstavljaju kao slobodnifilozofski i ostavljaju lažne informacije u komentarima. Željeli smo to spriječiti, zbog čega smo odlučili uvesti komentiranje za registrirane korisnike.

Podsjećamo da na većini drugih portala, kao što su Jutarnji.hr i Vecernji.hr, korisnici takodjer nemaju mogućnost anonimnog komentiranja već moraju imati korisnički račun. No za razliku od njih, na portalu Slobodni Filozofski vaši korisnički podaci za logiranje neće biti zabilježeni nigdje na našoj stranici. Svoj virtualni identitet uspostavljate na stranicama Google-a, Yahoo-a ili nekog drugog servisa preko kojeg komentirate, i urednici Slobodnog Filozofskog nemaju pristup vašim privatnim podacima ni na koji način.

Nadamo se da su vam ova objašnjenja bila korisna. Ako imate kakvih primjedbi ili smo nešto ostavili nejasnim, napišite u komentare ili nas kontaktirajte na slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 21. kolovoza, 2016 Kultni berlinski gej bar Eldorado zatvoren je 5. ožujka 1933. i pretvoren u lokalni štab Sturmabteilunga (izvor: wikipedia.org). Granice emancipacije LGBTIQ+ pokreta O LGBTIQ+ zajednici i organizacijama u Srbiji, homofobiji, queer teoriji, komodifikaciji LGBTIQ+ identiteta u kapitalizmu te socioekonomskom položaju LGBTIQ+ osoba i njihovom zajedničkom povezivanju s radničkim pokretom u kontekstu adresiranja klasnog pitanja šireg lijevog pokreta, razgovaramo s beogradskim novinarom, književnikom i aktivistom Dušanom Maljkovićem. Pročitajte proširenu i prilagođenu verziju intervjua nastalog za potrebe priloga o LGBTIQ+ pokretu treće epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“.
  • 20. kolovoza, 2016 cirilicno i Tko to ne zna napisati ćirilično „i“? Medijski komentari o šovinističkim grafitima na zidu osječkog Aninog groblja aludiraju na vandalizam u kojega su upisane velikosrpske težnje. Međutim, koliko demonstrirana „ćirilična nepismenost“, i činjenica da su Srbi u Osijeku marginalna i politički potpuno neorganizirana grupa podržava takvu implikaciju, otvarajući umjesto toga prostor za interpretaciju prema kojoj svjedočimo provokatorskoj akciji s ciljem usmjeravanja predizborne kampanje na zaoštravanje odnosā većinskog naroda i nacionalnih manjina?
  • 12. kolovoza, 2016 Spomenik u počast dr. Franje Tuđmana u Kaštelima, Hrvatska
(izvor). Stranački duopol i državotvorni konsenzus Pored agresivnog provođenja neoliberalnog ekonomskog programa, kratki mandat Vlade HDZ-ove Domoljubne koalicije i MOST-a svojim je polarizirajućim djelovanjem na simboličkoj reartikulaciji društvenog polja, rekadroviranju institucija građanskog društva te pomjeranju kulturne paradigme politički destabilizirao državotvorni konsenzus o tzv. nacionalnoj pomirbi, uspostavljen još 1990-ih. Obje velike stranke ulaze u predizbornu kampanju konvergirajući prema centru i ponovnoj stabilizaciji političkog polja, što nakon izbora 11. rujna obećava manje društvenih tenzija te umiveniji nastavak napada na radnička prava i javni sektor.
  • 6. kolovoza, 2016 Japanski laki tenkovi elitne Kwantunške armije u ofenzivi protiv sovjetsko-mongolskih snaga na rijeci Khalkhi/Halki, srpanj 1939. godine (izvor: wikimedia). Fašizam i kultura zaborava Jedno od utemeljujućih mjesta suvremenog historijskog revizionizma korištenje je sporazuma Molotov-Ribbentrop kao dokaza da je Sovjetski Savez, baš kao i Treći Reich, imao agresivne ekspanzionističke namjere prema ostatku europskog kontinenta. Nasuprot uvriježenim vjerovanjima, autor teksta nastoji mapirati cjelovitu sliku dinamike svjetske vanjske politike u predratnom periodu, u kontekstu kojega sklapanje sporazuma o nenapadanju između SSSR-a i Njemačke u kolovozu 1939. godine postaje očajnički sovjetski pokušaj odgađanja rata.
  • 1. kolovoza, 2016 Mural na sindikalnoj zgradi u Belfastu (Izvor:  William Murphy@Flickr) Nužno je uspostaviti kontrolu nad državnim institucijama U sklopu zimskog seminara Zelene Akademije na Plitvičkim jezerima razgovarali smo s Hilary Wainwright, stručnjakinjom za demokraciju i javni sektor te članicom uredništva lijevog britanskog online magazina Red Pepper. Wainwright iznosi teze o emancipatornom potencijalu tehnologije, sindikatima i prekarnim oblicima rada, grassroots mobilizacijama, razvoju paralelne ekonomije, obrani socijalne države te feminizmu i pitanju kućanskog rada.
  • 31. srpnja, 2016 Antikorupcijski plakat u Zambiji. Foto: Lars Plougmann.
(Izvor) Pojmovnik: Korupcija i uhljebi Iz rubrike „Pojmovnik“ petog broja časopisa RAD. prenosimo tekst Borisa Postnikova o popularnim ideologemima „korupcija“ i „uhljebi“: „Razlog za ovako kasno paljenje masovnih strasti napokon dovodi pripovijest o uhljebima u jasnu vezu s već pomalo zaboravljenom pričom o borbi protiv korupcije: i jedna i druga služe uglavnom tome da sve ekonomske probleme interpretacijski prebace na teret državnog budžeta, otkrivajući kako oko njega lešinarski kruže lopine i nesposobnjakovići, i to baš u vrijeme kada para, eto, više nema kao što ih je bilo prije.“
  • 27. srpnja, 2016 Detalj sa spomenika ustanku naroda Hrvatske u Srbu kipara Vanje Radauša, učesnika NOB-a (izvor: SNV / Jovica Drobnjak). S roguljama boj smo bili U suradnji s Antifašističkim Vjesnikom, donosimo tekst posvećen 75. obljetnici ustanka narodā Hrvatske. U pregledu povijesne situacije u Hrvatskoj 1941. godine naglasak je na dinamici odnosa između fašističkog terora kojeg je provodio ustaški represivni aparat i partizanskog pokreta, koji se pod vodstvom KPJ ubrzo nakon narodnih ustanaka u Hrvatskoj i drugim krajevima Jugoslavije prometnuo u jedan od najmasovnijih antifašističkih pokreta u okupiranoj Europi.
  • 18. srpnja, 2016 Izvor: Maciej Lewandowski @ Flickr Privatizacija društva: proizvodnja ljudskog viška Na pozadini demontaže socijalnih država i resemantizacije „društva“ kao „zone nesputane trgovinske razmjene“, neujednačena tržišna utakmica tretira mase ljudi u najboljem slučaju kao jeftinu radnu snagu, a ni srednja klasa više ne uživa nekadašnju razinu sigurnosti i materijalnih privilegija – zbog čega postaje potencijalno prijemčiva za fašizirajuće trendove obračunavanja s percipiranom „nelojalnom konkurencijom“. Pročitajte proširenu, prilagođenu verziju intervjua s voditeljicom programa „Motor mijene“.
  • 14. srpnja, 2016 Dio učesnika i kamera SkriptaTV-a prate predavanje Campbella Jonesa, 24. lipnja (foto: ISSH-S). Izvještaj: School for Politics and Critique 2016 Od 24. do 27. VI. na Ohridu je održana treća po redu School for Politics and Critique, u organizaciji skopskog Institute of Social Sciences and Humanities. Škola je, zamišljena kao regionalni marksistički edukacijsko-diskusijski forum na teorijske i političke teme, okupila preko tridesetero učesnika, uglavnom iz regije. Kao predavači, na njoj su sudjelovali Silvia Federici, Campbell Jones, Gal Kirn i Santiago Zabala.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG

pogledaj sve