Registrirano komentiranje na stranici Slobodni Filozofski

Registrirano komentiranje na www.slobodnifilozofski.com omogućeno je korisnicima koji imaju korisnički račun na Gmailu, Yahoo Mailu, TypePadu, WordPressu, AIMu, LiveJournalu ili na nekom drugom servisu koji podržava OpenID. U ovom postu objasnit ćemo kako funkcionira komentiranje za korisnike s računom na Gmail-u i Yahoo-u.

Želimo naglasiti da, premda se ulogiravaju sa svojim korisničkim podacima za e-mail, korisnici trebaju znati da nigdje na stranici neće biti prikazan njihov e-mail, niti se njihovi korisnički podaci bilježe negdje na SlobFil-u. Urednici ove stranice nemaju pristup vašim osobnim podacima ili e-mailu. Komentiranje se vrši posredstvom drugih servisa, i to onih na kojima imate svoj korisnički račun (Gmail, Yahoo Mail, ili neki drugi servis koji podržava OpenID).

Gmail

Kako bi mogli komentirati, korisnici s Gmail računom trebaju pri komentiranju odabrati opciju Google račun iz menija podno obrasca za komentiranje (slika 1). Klikom na opciju “Postavi komentare” ili “Pregled” bit će preusmjereni na stranicu na kojoj će trebati upisati svoje korisničko ime i lozinku kojim se logiraju u Gmail. Nakon što upišu podatke, bit će preusmjereni natrag na post koji su komentirali te će moći vidjeti svoj komentar objavljen, ili će ga moći pregledati prije objave, ukoliko su kliknuli na opciju “Pregled”. Moći će i pobrisati svoj komentar ukoliko to budu željeli (klikom na malu sličicu koša za smeće pored vremena objave njihova komentara).

Prije nego ostavite prvi komentar, možda ćete htjeti urediti svoj profil i/ili nadimak kojim se potpisujete. Nadimak kojim se potpisujete u komentarima može biti različit od onog koji imate u postavkama na Gmailu, a vaš profil može biti javan ili skriven.

Kako biste promijenili svoj nadimak i/ili postavke profila, trebate otići na stranicu http://www.blogger.com/start (Googleov servis na kojem se nalazi ovaj blog). Tamo se trebate ulogirati sa svojim korisničkim i lozinkom za Gmail. Ukoliko niste dosad napravili korisnički račun na Blogger-u, otvorit će vam se stranica za Prijavljivanje za Blogger (Slika 2) .



Slika 2
U polje “Prikaži ime” upišite željeni nadimak (moći ćete ga kasnije promijeniti) i kliknite na “Nastavak”. Nakon toga otvorit će vam se stranica na kojoj možete nastaviti s procedurom otvaranja svog bloga na Blogger-u ukoliko to želite, ili kliknuti na link “Početna stranica” na dnu stranice, koji će vas odvesti na http://www.blogger.com/home gdje ćete moći urediti svoj profil (vidi Sliku 3).



Slika 3
Profil možete urediti da bude javno dostupan ili nedostupan, možete izmijeniti svoj nadimak kojim potpisujete komentare (napomena: time nećete promijenti kako su potpisani komentari koje ste prethodno objavili, oni će ostati potpisani onako kako su objavljeni) te upisati više podataka o sebi, e-mail adresu, web stranicu i slično.

Yahoo

Kako bi mogli komentirati sa svojim korisničkim podacima za Yahoo mail, korisnici trebaju u meniju podno obrasca za komentiranje odabrati opciju OpenID i u nju upisati yahoo.com. Klikom na opciju “Postavi komentare” ili “Pregled” bit će preusmjereni na stranicu na kojoj će trebati upisati svoje korisničko ime i lozinku kojim se logiraju u Yahoo Mail. Bit će preusmjereni na stranicu na kojoj trebaju odobriti preusmjeravanje na www.blogger.com (Slika 4) nakon čega će njihov komentar moći biti objavljen.


Ukoliko prije komentiranja želite promijeniti svoje Yahoo OpenID podatke, trebate otići na http://openid.yahoo.com/ i ulogirati se sa svojim korisničkim podacima za Yahoo Mail. Time ćete dobiti pristup stranici na kojoj možete prilagoditi svoj Yahoo OpenID. Klikom na “Show customization options” u dnu stranice otvorit će vam se mogućost da napravite vlastiti Yahoo OpenID identifier – možete napraviti neograničen broj identifiera i koristiti bilo koji od njih svaki put kad komentirate jer će vas Yahoo pitati koji od vaših OpenID identifiera želite upotrijebiti.

Za ostale mogućnosti komentiranja putem OpenID identiteta, posjetite http://openid.net/.
Žao nam je ako će neki korisnici percipirati ukidanje neregistriranog komentiranja kao cenzuru. Nije nam bila namjera cenzurirati rasprave, no na starom se blogu pojavila tendencija da se neki korisnici lažno predstavljaju kao slobodnifilozofski i ostavljaju lažne informacije u komentarima. Željeli smo to spriječiti, zbog čega smo odlučili uvesti komentiranje za registrirane korisnike.

Podsjećamo da na većini drugih portala, kao što su Jutarnji.hr i Vecernji.hr, korisnici takodjer nemaju mogućnost anonimnog komentiranja već moraju imati korisnički račun. No za razliku od njih, na portalu Slobodni Filozofski vaši korisnički podaci za logiranje neće biti zabilježeni nigdje na našoj stranici. Svoj virtualni identitet uspostavljate na stranicama Google-a, Yahoo-a ili nekog drugog servisa preko kojeg komentirate, i urednici Slobodnog Filozofskog nemaju pristup vašim privatnim podacima ni na koji način.

Nadamo se da su vam ova objašnjenja bila korisna. Ako imate kakvih primjedbi ili smo nešto ostavili nejasnim, napišite u komentare ili nas kontaktirajte na slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 30. svibnja 2020. Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve