Registrirano komentiranje na stranici Slobodni Filozofski

Registrirano komentiranje na www.slobodnifilozofski.com omogućeno je korisnicima koji imaju korisnički račun na Gmailu, Yahoo Mailu, TypePadu, WordPressu, AIMu, LiveJournalu ili na nekom drugom servisu koji podržava OpenID. U ovom postu objasnit ćemo kako funkcionira komentiranje za korisnike s računom na Gmail-u i Yahoo-u.

Želimo naglasiti da, premda se ulogiravaju sa svojim korisničkim podacima za e-mail, korisnici trebaju znati da nigdje na stranici neće biti prikazan njihov e-mail, niti se njihovi korisnički podaci bilježe negdje na SlobFil-u. Urednici ove stranice nemaju pristup vašim osobnim podacima ili e-mailu. Komentiranje se vrši posredstvom drugih servisa, i to onih na kojima imate svoj korisnički račun (Gmail, Yahoo Mail, ili neki drugi servis koji podržava OpenID).

Gmail

Kako bi mogli komentirati, korisnici s Gmail računom trebaju pri komentiranju odabrati opciju Google račun iz menija podno obrasca za komentiranje (slika 1). Klikom na opciju “Postavi komentare” ili “Pregled” bit će preusmjereni na stranicu na kojoj će trebati upisati svoje korisničko ime i lozinku kojim se logiraju u Gmail. Nakon što upišu podatke, bit će preusmjereni natrag na post koji su komentirali te će moći vidjeti svoj komentar objavljen, ili će ga moći pregledati prije objave, ukoliko su kliknuli na opciju “Pregled”. Moći će i pobrisati svoj komentar ukoliko to budu željeli (klikom na malu sličicu koša za smeće pored vremena objave njihova komentara).

Prije nego ostavite prvi komentar, možda ćete htjeti urediti svoj profil i/ili nadimak kojim se potpisujete. Nadimak kojim se potpisujete u komentarima može biti različit od onog koji imate u postavkama na Gmailu, a vaš profil može biti javan ili skriven.

Kako biste promijenili svoj nadimak i/ili postavke profila, trebate otići na stranicu http://www.blogger.com/start (Googleov servis na kojem se nalazi ovaj blog). Tamo se trebate ulogirati sa svojim korisničkim i lozinkom za Gmail. Ukoliko niste dosad napravili korisnički račun na Blogger-u, otvorit će vam se stranica za Prijavljivanje za Blogger (Slika 2) .

Slika 2

U polje “Prikaži ime” upišite željeni nadimak (moći ćete ga kasnije promijeniti) i kliknite na “Nastavak”. Nakon toga otvorit će vam se stranica na kojoj možete nastaviti s procedurom otvaranja svog bloga na Blogger-u ukoliko to želite, ili kliknuti na link “Početna stranica” na dnu stranice, koji će vas odvesti na http://www.blogger.com/home gdje ćete moći urediti svoj profil (vidi Sliku 3).

Slika 3

Profil možete urediti da bude javno dostupan ili nedostupan, možete izmijeniti svoj nadimak kojim potpisujete komentare (napomena: time nećete promijenti kako su potpisani komentari koje ste prethodno objavili, oni će ostati potpisani onako kako su objavljeni) te upisati više podataka o sebi, e-mail adresu, web stranicu i slično.

Yahoo

Kako bi mogli komentirati sa svojim korisničkim podacima za Yahoo mail, korisnici trebaju u meniju podno obrasca za komentiranje odabrati opciju OpenID i u nju upisati yahoo.com. Klikom na opciju “Postavi komentare” ili “Pregled” bit će preusmjereni na stranicu na kojoj će trebati upisati svoje korisničko ime i lozinku kojim se logiraju u Yahoo Mail. Bit će preusmjereni na stranicu na kojoj trebaju odobriti preusmjeravanje na www.blogger.com (Slika 4) nakon čega će njihov komentar moći biti objavljen.

Ukoliko prije komentiranja želite promijeniti svoje Yahoo OpenID podatke, trebate otići na http://openid.yahoo.com/ i ulogirati se sa svojim korisničkim podacima za Yahoo Mail. Time ćete dobiti pristup stranici na kojoj možete prilagoditi svoj Yahoo OpenID. Klikom na “Show customization options” u dnu stranice otvorit će vam se mogućost da napravite vlastiti Yahoo OpenID identifier – možete napraviti neograničen broj identifiera i koristiti bilo koji od njih svaki put kad komentirate jer će vas Yahoo pitati koji od vaših OpenID identifiera želite upotrijebiti.

Za ostale mogućnosti komentiranja putem OpenID identiteta, posjetite http://openid.net/.

Žao nam je ako će neki korisnici percipirati ukidanje neregistriranog komentiranja kao cenzuru. Nije nam bila namjera cenzurirati rasprave, no na starom se blogu pojavila tendencija da se neki korisnici lažno predstavljaju kao slobodnifilozofski i ostavljaju lažne informacije u komentarima. Željeli smo to spriječiti, zbog čega smo odlučili uvesti komentiranje za registrirane korisnike.

Podsjećamo da na većini drugih portala, kao što su Jutarnji.hr i Vecernji.hr, korisnici takodjer nemaju mogućnost anonimnog komentiranja već moraju imati korisnički račun. No za razliku od njih, na portalu Slobodni Filozofski vaši korisnički podaci za logiranje neće biti zabilježeni nigdje na našoj stranici. Svoj virtualni identitet uspostavljate na stranicama Google-a, Yahoo-a ili nekog drugog servisa preko kojeg komentirate, i urednici Slobodnog Filozofskog nemaju pristup vašim privatnim podacima ni na koji način.

Nadamo se da su vam ova objašnjenja bila korisna. Ako imate kakvih primjedbi ili smo nešto ostavili nejasnim, napišite u komentare ili nas kontaktirajte na slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve