Registrirano komentiranje na stranici Slobodni Filozofski

Registrirano komentiranje na www.slobodnifilozofski.com omogućeno je korisnicima koji imaju korisnički račun na Gmailu, Yahoo Mailu, TypePadu, WordPressu, AIMu, LiveJournalu ili na nekom drugom servisu koji podržava OpenID. U ovom postu objasnit ćemo kako funkcionira komentiranje za korisnike s računom na Gmail-u i Yahoo-u.

Želimo naglasiti da, premda se ulogiravaju sa svojim korisničkim podacima za e-mail, korisnici trebaju znati da nigdje na stranici neće biti prikazan njihov e-mail, niti se njihovi korisnički podaci bilježe negdje na SlobFil-u. Urednici ove stranice nemaju pristup vašim osobnim podacima ili e-mailu. Komentiranje se vrši posredstvom drugih servisa, i to onih na kojima imate svoj korisnički račun (Gmail, Yahoo Mail, ili neki drugi servis koji podržava OpenID).

Gmail

Kako bi mogli komentirati, korisnici s Gmail računom trebaju pri komentiranju odabrati opciju Google račun iz menija podno obrasca za komentiranje (slika 1). Klikom na opciju “Postavi komentare” ili “Pregled” bit će preusmjereni na stranicu na kojoj će trebati upisati svoje korisničko ime i lozinku kojim se logiraju u Gmail. Nakon što upišu podatke, bit će preusmjereni natrag na post koji su komentirali te će moći vidjeti svoj komentar objavljen, ili će ga moći pregledati prije objave, ukoliko su kliknuli na opciju “Pregled”. Moći će i pobrisati svoj komentar ukoliko to budu željeli (klikom na malu sličicu koša za smeće pored vremena objave njihova komentara).

Prije nego ostavite prvi komentar, možda ćete htjeti urediti svoj profil i/ili nadimak kojim se potpisujete. Nadimak kojim se potpisujete u komentarima može biti različit od onog koji imate u postavkama na Gmailu, a vaš profil može biti javan ili skriven.

Kako biste promijenili svoj nadimak i/ili postavke profila, trebate otići na stranicu http://www.blogger.com/start (Googleov servis na kojem se nalazi ovaj blog). Tamo se trebate ulogirati sa svojim korisničkim i lozinkom za Gmail. Ukoliko niste dosad napravili korisnički račun na Blogger-u, otvorit će vam se stranica za Prijavljivanje za Blogger (Slika 2) .



Slika 2
U polje “Prikaži ime” upišite željeni nadimak (moći ćete ga kasnije promijeniti) i kliknite na “Nastavak”. Nakon toga otvorit će vam se stranica na kojoj možete nastaviti s procedurom otvaranja svog bloga na Blogger-u ukoliko to želite, ili kliknuti na link “Početna stranica” na dnu stranice, koji će vas odvesti na http://www.blogger.com/home gdje ćete moći urediti svoj profil (vidi Sliku 3).



Slika 3
Profil možete urediti da bude javno dostupan ili nedostupan, možete izmijeniti svoj nadimak kojim potpisujete komentare (napomena: time nećete promijenti kako su potpisani komentari koje ste prethodno objavili, oni će ostati potpisani onako kako su objavljeni) te upisati više podataka o sebi, e-mail adresu, web stranicu i slično.

Yahoo

Kako bi mogli komentirati sa svojim korisničkim podacima za Yahoo mail, korisnici trebaju u meniju podno obrasca za komentiranje odabrati opciju OpenID i u nju upisati yahoo.com. Klikom na opciju “Postavi komentare” ili “Pregled” bit će preusmjereni na stranicu na kojoj će trebati upisati svoje korisničko ime i lozinku kojim se logiraju u Yahoo Mail. Bit će preusmjereni na stranicu na kojoj trebaju odobriti preusmjeravanje na www.blogger.com (Slika 4) nakon čega će njihov komentar moći biti objavljen.


Ukoliko prije komentiranja želite promijeniti svoje Yahoo OpenID podatke, trebate otići na http://openid.yahoo.com/ i ulogirati se sa svojim korisničkim podacima za Yahoo Mail. Time ćete dobiti pristup stranici na kojoj možete prilagoditi svoj Yahoo OpenID. Klikom na “Show customization options” u dnu stranice otvorit će vam se mogućost da napravite vlastiti Yahoo OpenID identifier – možete napraviti neograničen broj identifiera i koristiti bilo koji od njih svaki put kad komentirate jer će vas Yahoo pitati koji od vaših OpenID identifiera želite upotrijebiti.

Za ostale mogućnosti komentiranja putem OpenID identiteta, posjetite http://openid.net/.
Žao nam je ako će neki korisnici percipirati ukidanje neregistriranog komentiranja kao cenzuru. Nije nam bila namjera cenzurirati rasprave, no na starom se blogu pojavila tendencija da se neki korisnici lažno predstavljaju kao slobodnifilozofski i ostavljaju lažne informacije u komentarima. Željeli smo to spriječiti, zbog čega smo odlučili uvesti komentiranje za registrirane korisnike.

Podsjećamo da na većini drugih portala, kao što su Jutarnji.hr i Vecernji.hr, korisnici takodjer nemaju mogućnost anonimnog komentiranja već moraju imati korisnički račun. No za razliku od njih, na portalu Slobodni Filozofski vaši korisnički podaci za logiranje neće biti zabilježeni nigdje na našoj stranici. Svoj virtualni identitet uspostavljate na stranicama Google-a, Yahoo-a ili nekog drugog servisa preko kojeg komentirate, i urednici Slobodnog Filozofskog nemaju pristup vašim privatnim podacima ni na koji način.

Nadamo se da su vam ova objašnjenja bila korisna. Ako imate kakvih primjedbi ili smo nešto ostavili nejasnim, napišite u komentare ili nas kontaktirajte na slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2017. Predstavnici 435 udruga uručuju apel o sačuvanju hrvatskog modela podrške civilnog društva Vladi Republike Hrvatske za vrijeme mandata premijera Tihomira Oreškovića, 9.5.2016., Markov trg, Zagreb (izvor: Blank_filmski inkubator @ Vimeo, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Dopuštena margina talasanja Uspješnost institucionalizacije konzervativnog dijela civilnog pokreta još je urgentnijom učinila analizu dosega zagovaranja vrijednosti liberalnog kapitalizma za radikalizaciju udruženog političkog djelovanja lijevog spektra civilnog društva. O emancipatornim potencijalima njegovih progresivnih aktera, ali i ograničenjima uslijed projektnog načina financiranja koje je dovelo do programske deradikalizacije, birokratizacije i prekarizacije djelovanja, razgovarale smo sa Sandrom Benčić, dugogodišnjom aktivistkinjom za ljudska prava i voditeljicom programa Socio-ekonomske pravednosti u Centru za mirovne studije.
  • 11. prosinca 2017. Sirijske izbjeglice na putu prema Grčkoj, 2015. (foto: Yannis Behrakis; izvor: Jordi Bernabeu Farrús @ Flickr, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Nismo svi u istom čamcu S Giacomom D'Alisom, ekološkim ekonomistom, političkim ekologom i višim istraživačkim suradnikom IPE-a za 2017./18., razgovarali smo o odnosu koncepta neograničenog ekonomskog rasta i stvarnosti ograničenih planetarnih resursa, ulozi kapitalizma u globalnim klimatskim promjenama, migrantskim politikama, konceptu odrasta (degrowth) te sužavanju proizvodne sfere naspram feminističkog jačanja društvene reprodukcije. Intervju je snimljen 2016. godine na Visu, za vrijeme Zelene akademije, a D'Alisa će u utorak 12. prosinca u Zagrebu održati predavanje pod naslovom „Odrast i država“.
  • 9. studenoga 2017. Leonilo „Neil“ Dolirocon, „Ekonomska konferencija“ (izvor: Nagarjun Kandukuru @ Flickr, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Administracija klasnog sukoba Sfera civilnog društva i njegovih organizacija strukturno je mjesto u kapitalističkim društvima, koje se legitimira kao prostor gdje raznorodni subjekti imaju priliku utjecati na artikulaciju i mobilizaciju javnog mnijenja. O autonomiji i dosegu civilnog društva te nužnosti historizacije njegove uloge i područja djelovanja u konkretnim društvenim borbama, razgovarali smo s Lidijom Krienzer Radojević, teoretičarkom i aktivistkinjom organizacije za prava kulturnih radnika IG Kultur Steiermark, jednom od sudionica ovotjednog mikropolitičkog seminara kustoskog kolektiva [BLOK] „Infrastrukture u kulturi“.
  • 22. listopada 2017. Izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci) 11 HM teza Feministička borba za reproduktivna prava na području bivše Jugoslavije već više od dva desetljeća svoje argumente promišlja primarno u okvirima liberalnog koncepta ljudskih prava, strateški odvojena od socioekonomskog konteksta i vlastitog socijalističkog nasljeđa. Ponuđenih jedanaest historijsko-materijalističkih teza dio su nastojanja da se borbu za pravo na abortus ponovno pozicionira u kontekst klasne borbe, a feminističku teoriju i praksu u kontekst šireg antikapitalističkog projekta, što je i jedini način da legalni pobačaj postane i egalitaran, odnosno dostupan svim ženama. Tekst je korišten kao argumentacijska podloga prosvjedne akcije koju je u rujnu ove godine u Zagrebu organizirala Platforma za obranu reproduktivnih prava žena.
  • 22. listopada 2017. „Vive la Commune“, kadar iz filma „Novi Babilon“ (Novyy Vavilon), 1929, r: Grigori Kozintsev & Leonid Trauberg (izvor: Faces of Classical Music – 1) 1917. i 1871: uz obljetnicu lomljenja Pariške komune Kanal Oktobarika [100.1917] je web-platforma, pokrenuta povodom obilježavanja stogodišnjice Ruske revolucije, koja kroz vijesti, materijale, komentare i refleksije pretresa uobičajene ikonografske i interpretacijske motive, s naglaskom na uvezivanju hrvatske i jugoistočnoeuropske povijesti u globalnu povijest Ruske revolucije. Prenosimo prilog Branimira Jankovića i Stefana Treskanice u kojem nude izbor iz povijesnih komparacija (dis)kontinuiteta Pariške komune i Ruske revolucije.
  • 20. rujna 2017. Manuel Rivero, Ado-Nay, „Grave impedimento de existencia o desarrollo III“, ulje na drvu, 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Politička dimenzija reproduktivne sfere Historijsko-materijalistički pristup koji temu reproduktivnih prava politizira unutar neoliberalnog socio-ekonomskog okvira, a kao temeljno polje borbe prepoznaje sferu šire društvene reprodukcije, odnosno kapitalističkog sustava akumulacije, marginaliziran je unutar feminističkih strategija otpora koje argumentacijsku liniju grade na reaktivnim liberalno-legislativnim zahtjevima i konzervativnom zagovaranju autonomije ženskog tijela. O pravu na abortus i pravu na roditeljstvo kao ekonomskim kategorijama, posljedicama institucionalizacije socijalnih zahtjeva desnih subpolitičkih subjekata, režimima roda unutar kapitalizma, klasnim mobilizacijskim potencijalima LGBTIQ+ aktivizma, te o borbi za reproduktivno zdravlje kao dijelu šireg socijalističkog projekta razgovarale_i smo s Mijom Gonan, feminističkom i queer aktivistkinjom i teoretičarkom.
  • 30. srpnja 2017. Istok Hrvatske, septembar, 2015 (foto: LM; obrada: PB) Izbjeglice i dalje prkose beznađu „balkanske rute“ Od osnutka takozvane Islamske Države prošlo je već više od desetljeća, no posljedice nastanka ove zločinačke tvorevine tvrđavi Europi postale su vidljive tek 2015. godine, kada je Viktor Orbán, ultrakonzervativni predsjednik mađarske vlade, zatvorio granice države za izbjeglice iz ratom pogođene Sirije, Iraka i Afganistana, kao i za migrante iz velikog broja azijskih i afričkih zemalja. Ni nakon dvije godine izbjeglicama se ne pružaju alternative mogućem utapljanju na Sredozemlju ili beskrajnom čamljenju u nekome od istočnoeuropskih detencijskih centara, izbjegličkih kampova itsl. Donosimo prijevod teksta u kojem Tajana Tadić, volonterka Are You Syrious?, sagledava trenutnu situaciju i utjecaj hrvatskog pravnog sustava na istu.
  • 16. srpnja 2017. „Privatno vlasništvo“, ispred crkve Sv. Katarine u Kuldīgi, Latvija. (foto: Laima Gūtmane; izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Komplementarnost u borbi za sekularnu državu S historičarkom i sociologinjom Mirom Bogdanović, autoricom nedavno objavljene knjige „Elitistički pasijans – Povijesni revizionizam Latinke Perović“, razgovarali smo o liberalizmu kao političkom projektu, njegovim povijesnim fazama, različitim strujama i odnosu prema demokraciji te razilaženju sa socijalističkim projektom koje je najočiglednije u različitom poimanju slobode i jednakosti. Premda postoji potreba da se pojača zajednički front u obrani onih zasada koje i liberalizam i socijalizam baštine iz prosvjetiteljstva, Bogdanović podsjeća da borba za jednakost sviju u jednadžbu mora uključiti varijable materijalnih preduvjeta i raspolaganja sredstvima za proizvodnju.
  • 10. srpnja 2017. Fotografska retrospektiva borbe za potpuno javno financirano visoko obrazovanje izložena je u sklopu „Festivala prvih“, održanog tijekom studentskog preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom u proljeće 2009. godine (foto: MR; izvor) Studentski aktivizam nije dovoljan Potaknut člankom Amber A’Lee Frost „All Worked Up and Nowhere to Go“, dopisnik Jacobina Freddie deBoer komentira preveliko ulaganje nade u potencijale studentskog organizaranja, potaknuto činjenicom da se akademski prostor u SAD-u doživljava kao jedno od mjesta na kojem ljevica ima neki značaj i moć. DeBoer izlaže 8 empirijskih tvrdnji zbog kojih smatra da je studentski aktivizam, iako bitan i potreban, ipak precijenjen u kontekstu lijevog organiziranja te zagovara radničko organiziranje kao ono koje ima stvarne antikapitalističke potencijale.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve