Registrirano komentiranje na stranici Slobodni Filozofski

Registrirano komentiranje na www.slobodnifilozofski.com omogućeno je korisnicima koji imaju korisnički račun na Gmailu, Yahoo Mailu, TypePadu, WordPressu, AIMu, LiveJournalu ili na nekom drugom servisu koji podržava OpenID. U ovom postu objasnit ćemo kako funkcionira komentiranje za korisnike s računom na Gmail-u i Yahoo-u.

Želimo naglasiti da, premda se ulogiravaju sa svojim korisničkim podacima za e-mail, korisnici trebaju znati da nigdje na stranici neće biti prikazan njihov e-mail, niti se njihovi korisnički podaci bilježe negdje na SlobFil-u. Urednici ove stranice nemaju pristup vašim osobnim podacima ili e-mailu. Komentiranje se vrši posredstvom drugih servisa, i to onih na kojima imate svoj korisnički račun (Gmail, Yahoo Mail, ili neki drugi servis koji podržava OpenID).

Gmail

Kako bi mogli komentirati, korisnici s Gmail računom trebaju pri komentiranju odabrati opciju Google račun iz menija podno obrasca za komentiranje (slika 1). Klikom na opciju “Postavi komentare” ili “Pregled” bit će preusmjereni na stranicu na kojoj će trebati upisati svoje korisničko ime i lozinku kojim se logiraju u Gmail. Nakon što upišu podatke, bit će preusmjereni natrag na post koji su komentirali te će moći vidjeti svoj komentar objavljen, ili će ga moći pregledati prije objave, ukoliko su kliknuli na opciju “Pregled”. Moći će i pobrisati svoj komentar ukoliko to budu željeli (klikom na malu sličicu koša za smeće pored vremena objave njihova komentara).

Prije nego ostavite prvi komentar, možda ćete htjeti urediti svoj profil i/ili nadimak kojim se potpisujete. Nadimak kojim se potpisujete u komentarima može biti različit od onog koji imate u postavkama na Gmailu, a vaš profil može biti javan ili skriven.

Kako biste promijenili svoj nadimak i/ili postavke profila, trebate otići na stranicu http://www.blogger.com/start (Googleov servis na kojem se nalazi ovaj blog). Tamo se trebate ulogirati sa svojim korisničkim i lozinkom za Gmail. Ukoliko niste dosad napravili korisnički račun na Blogger-u, otvorit će vam se stranica za Prijavljivanje za Blogger (Slika 2) .



Slika 2
U polje “Prikaži ime” upišite željeni nadimak (moći ćete ga kasnije promijeniti) i kliknite na “Nastavak”. Nakon toga otvorit će vam se stranica na kojoj možete nastaviti s procedurom otvaranja svog bloga na Blogger-u ukoliko to želite, ili kliknuti na link “Početna stranica” na dnu stranice, koji će vas odvesti na http://www.blogger.com/home gdje ćete moći urediti svoj profil (vidi Sliku 3).



Slika 3
Profil možete urediti da bude javno dostupan ili nedostupan, možete izmijeniti svoj nadimak kojim potpisujete komentare (napomena: time nećete promijenti kako su potpisani komentari koje ste prethodno objavili, oni će ostati potpisani onako kako su objavljeni) te upisati više podataka o sebi, e-mail adresu, web stranicu i slično.

Yahoo

Kako bi mogli komentirati sa svojim korisničkim podacima za Yahoo mail, korisnici trebaju u meniju podno obrasca za komentiranje odabrati opciju OpenID i u nju upisati yahoo.com. Klikom na opciju “Postavi komentare” ili “Pregled” bit će preusmjereni na stranicu na kojoj će trebati upisati svoje korisničko ime i lozinku kojim se logiraju u Yahoo Mail. Bit će preusmjereni na stranicu na kojoj trebaju odobriti preusmjeravanje na www.blogger.com (Slika 4) nakon čega će njihov komentar moći biti objavljen.


Ukoliko prije komentiranja želite promijeniti svoje Yahoo OpenID podatke, trebate otići na http://openid.yahoo.com/ i ulogirati se sa svojim korisničkim podacima za Yahoo Mail. Time ćete dobiti pristup stranici na kojoj možete prilagoditi svoj Yahoo OpenID. Klikom na “Show customization options” u dnu stranice otvorit će vam se mogućost da napravite vlastiti Yahoo OpenID identifier – možete napraviti neograničen broj identifiera i koristiti bilo koji od njih svaki put kad komentirate jer će vas Yahoo pitati koji od vaših OpenID identifiera želite upotrijebiti.

Za ostale mogućnosti komentiranja putem OpenID identiteta, posjetite http://openid.net/.
Žao nam je ako će neki korisnici percipirati ukidanje neregistriranog komentiranja kao cenzuru. Nije nam bila namjera cenzurirati rasprave, no na starom se blogu pojavila tendencija da se neki korisnici lažno predstavljaju kao slobodnifilozofski i ostavljaju lažne informacije u komentarima. Željeli smo to spriječiti, zbog čega smo odlučili uvesti komentiranje za registrirane korisnike.

Podsjećamo da na većini drugih portala, kao što su Jutarnji.hr i Vecernji.hr, korisnici takodjer nemaju mogućnost anonimnog komentiranja već moraju imati korisnički račun. No za razliku od njih, na portalu Slobodni Filozofski vaši korisnički podaci za logiranje neće biti zabilježeni nigdje na našoj stranici. Svoj virtualni identitet uspostavljate na stranicama Google-a, Yahoo-a ili nekog drugog servisa preko kojeg komentirate, i urednici Slobodnog Filozofskog nemaju pristup vašim privatnim podacima ni na koji način.

Nadamo se da su vam ova objašnjenja bila korisna. Ako imate kakvih primjedbi ili smo nešto ostavili nejasnim, napišite u komentare ili nas kontaktirajte na slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 20. lipnja 2017. Ana Brnabić na sastanku Nacionalne Alijanse za Lokalni Ekonomski Razvoj, 28. srpnja 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Jedna boja Ane Brnabić: od pink washinga do ružičaste revolucije Činjenica da bi autana lezbijka Ana Brnabić mogla postati buduća premijerka Srbije uzburkala je duhove na regionalnoj političkoj i društvenoj sceni prvenstveno iz razloga javnog iznošenja vlastite seksualne orijentacije, dok je analiza njenog ekonomskog programa u kojem zagovara daljnje derogiranje radničkih i socijalnih prava, uključujući i prava klasno deprivilegiranih LGBTIQ+ osoba, dobila puno manje prostora. O ambivalentnosti aktivističke strategije koja pozicioniranje nekog člana/ice identitetski marginalizirane skupine na društveno i politički istaknutu funkciju interpretira kao egalitarizirajuću praksu za većinu/sve pripadnike/ice te društvene zajednice, gubeći često iz vida kontekst neoliberalnog kapitalizma, kritički piše Dušan Maljković.
  • 14. lipnja 2017. Potonula crkva, Rosa Luxemburg Platz, Berlin, 2017., autori: NOVOFLOT (foto: AG) Feministička teologija kao borbena politička praksa Danas, u vrijeme snažnog kontrarevolucionarnog zamaha klerikalnih struktura i njima bliskih subpolitičkih pokreta, mapiranje emancipatornih potencijala različitih religioznih teorija i praksi od strateške je važnosti za promišljanje ekonomski i socijalno pravednijeg društva. Donosimo vam pregled razvoja feminističke teologije, jedne od teorija oslobođenja koja iz rodne perspektive kritizira religijske tekstove i historiju kršćanstva, a materijalističku analizu koristi kao alat za prokazivanje sprege crkvenih institucija i vladajućih struktura, pozivajući rodno, klasno i rasno deprivilegirane grupe na solidarnost u otporu sistemskom nasilju i u crkvi i u društvu. Rad Roberte Nikšić o feminističkoj teologiji nastao je u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Ankice Čakardić.
  • 8. lipnja 2017. „European Union, Brand New Headquarters“ (izvor: Peter Kurdulija @ Flickr prema Creative Commons licenci). Zašto sam potpisao „10 prijedloga“ Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije“ nije potpisala niti jedna politička stranka, organizacija civilnog društva ili bilo koje drugo tijelo s prostora bivše Jugoslavije. U osobno ime potpisali su ga filozofkinja Tijana Okić iz BiH, Maja Breznik, istraživačica iz Slovenije, Rastko Močnik, sociolog i sveučilišni profesor iz Slovenije i Andreja Živković, istraživač iz Srbije koji nam je u kratkom tekstu ocrtao svoje viđenje političkih dimenzija trenutnih previranja u Europi i razloge za potpisivanje manifesta s kojim se ne slaže u potpunosti, ali koji razumije kao „tranzicijski program ujedinjenog fronta“, čija je svrha da razotkrije „političke kontradikcije između stvarnih potreba radnih ljudi i zahtjeva progresivnih snaga te nesposobnosti sistema Europske unije da u obliku kako je trenutno konstituiran ispuni takve potrebe i zahtjeve“.
  • 1. lipnja 2017. Osijek - Essegg 1905., naklada R. Bačić. Gornjegradsko šetalište - Oberstädter Park. (izvor: Vladimir Tkalčić @ Flickr prema Creative Commons licenci). Diskretni šarm revizije Povodom osječkog predstavljanja makedonskog prijevoda romana Unterstadt i drugog kruga lokalnih izbora u kojima sudjeluje i njegova autorica Ivana Šojat kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnicu Osijeka, donosimo analizu političke dimenzije Šojatina književnog teksta koji se skladno uklopio u postsocijalističke prozne trendove na ovim prostorima, barem na dva načina: kriminaliziranjem Narodnooslobodilačke borbe u skladu s teorijom o dvama totalitarizmima te viktimizacijom kapitalista izvlaštenih nakon pobjede socijalističke revolucije u Jugoslaviji.
  • 13. svibnja 2017. „LEBANON HANOVER III“ (izvor: Rowena Waack @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci.) Zajedno protiv kapitalizma i patrijarhata Repozicioniranje feminističke borbe iz dominantno reformističkog polja (neo)liberalnog feminizma u revolucionarno polje lijevog feminizma od velike je važnosti za konsolidaciju ženskog pokreta, ali i promišljanje progresivnih strategija svih budućih antikapitalističkih platformi. S Petrom Odakom razgovarale smo o retradicionalizaciji rodnih odnosa, heteropatrijarhalnosti kapitalističkog sustava, zaboravu materijalističkog historijata crvenog feminizma te posljedicama marginalizacije njegova zahtjeva za klasnom solidarnošću, odnosno eksplanatornoj važnosti ovakvog pristupa za izgradnju širih savezništava u neoliberalnom društveno-ekonomskom kontekstu.
  • 13. svibnja 2017. "Narodni junak", grafit o Jeremyju Corbynu u Camdenu u Londonu (izvor: duncan c prema Creative Commons licenci). Budućnost ljevice u Europi Autor predviđa da će pozicije lijevog centra sve više slabjeti, odnosno da već sada nemaju budućnost, čime se otvara prostor za radikalne proeuropske lijeve opcije. No s obzirom na njihove unutarnje razjedinjenosti i antagonizme, istovremeno postavlja pitanje hoće li takva ljevica imati kapaciteta natjecati se s emotivnom snagom nacionalističke desnice. James K. Galbraith, postkejnzijanski je ekonomist koji će u Zagrebu održati nekoliko predavanja od kojih je prvo 14. svibnja 2017. na otvorenju Konferencije 10. Subversive Festivala s Costasom Lapavitsasom, na temu društveno-ekonomske krize Grčke. U narednim će danima na Festivalu i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvoriti i teme političke ekonomije globalizacije te razvoja nejednakosti.
  • 9. svibnja 2017. Žute gumene rukavice (izvor: russellstreet @ Flickr, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci.) Diktat norme u agencijskom čišćenju U rastućem broju prekarnog, outsourcanog radništva među koje značajan dio otpada na iznimno potplaćene i fizički zahtjevne, često feminizirane poslove čišćenja i održavanja (gdje se u više od 90 % slučajeva zapošljavaju žene), podjednako u javnom kao i u privatnom sektoru, još se uvijek nije pronašao adekvatni model za sindikalni otpor i organiziranje. Autorica je u ovoj autoetnografskoj crtici zabilježila iskustvo prekarno zaposlene medijske radnice, ukazujući na neravnopravnost i nezaštićenost radnog odnosa kojega posreduju agencije za zapošljavanje te u kojemu radnik/ca još jednom izvlači deblji kraj.
  • 7. svibnja 2017. „Hugo Boss kolekcija 1934“, autor: Cengizhankilicoglu (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Nemoguće je funkcionirati samo na parlamentarnoj razini S Tariqom Alijem, piscem, redateljem i urednikom New Left Reviewa razgovarali smo o kapitalističkoj rekonstrukciji političkog sustava i historijskom revizionizmu, opadanju moći sindikata, parlamentarnoj borbi i nužnosti izvanparlamentarnog djelovanja, feminizmu, LGBTIQ+ pravima te ekološkoj krizi. „Unutar civilnog društva, na razini gradova, regija i na nacionalnom nivou treba uspostaviti niz predstavničkih skupština u koje će se ljudi birati izvan postojećeg kapitalističkog sustava, i unutar kojih će moći raspravljati. Neće imati preveliku moć, ali će barem predstavljati uporište za radikale koji su uspjeli ući u parlament.“
  • 24. travnja 2017. Europski parlament, Strasbourg, zima 2015. (foto: Pietro Naj-Oleari, izvor: European Parliament @ Flickr prema Creative Commons licenci. | © European Union 2014 - European Parliament. (Attribution-NonCommercial-NoDerivs Creative Commons license)) Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije Perry Anderson u nedavnom je tekstu ustvrdio da ekstremna desnica uspijeva mobilizirati puno veću biračku bazu, igrajući na kartu rasističkih sentimenata i ksenofobnih rješenja te pojednostavljenih političko-ekonomskih manevara, dok se ljevica, uz iznimke, libi postaviti odveć nedvosmislene i izravne zahtjeve. Kako bi doskočili tom problemu, a zadržavajući se u duhu humanog internacionalizma, donosimo vam prijevod teksta skupine aktera/ki s europske ljevice koji na raspravu stavlja deset prijedloga kao pokušaj razračunavanja s izostankom jasne mobilizacijske podloge za izlazak iz europske krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve