Nova pravila i smjernice – prošireni prijedlog Plenumu 8.6.2009.

U ovom postu naći ćete Nova pravila i smjernice – prijedlog Sekcije za tehnička pitanja plenuma: ažuriranu verzija prijedloga prezentiranog na plenumu u ponedjeljak 8.6.2009. Dijelovi koji su u međuvremenu izbačeni su precrtani, a dijelovi koji su dodani su podvučeni. Ovo je prijedlog koji će grupa uputiti plenumu na izglasavanje u četvrtak 18. lipnja 2009. Sve prijedloge i kritike šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com. Sljedeći sastanak grupe je u četvrtak 18. lipnja 2009. u A-002 u 19 sati. Na sastanak su, kao i uvijek, svi pozvani.



A) PRAVILA

1. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani – bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Odluke se donose relativnom većinom glasova pri čemu Plenum u donošenju odluka teži konsenzusu. Rasprava prije glasanja odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima i smjernicama koje je plenum izglasao i potvrdio, a koja provode moderatori plenuma. Odluke donesene na plenumu obvezujuće su za sve.

2. Plenum se sastaje po potrebi, a minimalno jednom mjesečno. Termin narednog sastanka se određuje na samom plenumu. Sazivanjem izvanrednih plenuma bavi se Grupa za tehnička pitanja plenuma na prijedlog bilo koje radne grupe ili pojedinca. Termin i tema sastanka Grupe za tehnička pitanja na kojem će se odlučivati o sazivanju izvanrednog plenuma moraju se oglasiti (blog, oglasne ploče itd.) minimalno 24 sata prije. Termin izvanrednog plenuma mora biti objavljen na blogu minimalno 24 sata ranije.

3. Tehničko osoblje plenuma uključuje:

a. Redare i njihovog koordinatora
b. Zapisničara
c. Tehničara (osoba koja se brine za mikrofone,zvučnike, računala, projektor i slično)
d. Osobu koja zapisuje redoslijed javljanja za riječ
e. Osobu koja zaprima pismene prijedloge za vrijeme sjednice

4. Funkcija moderatora je rotirajuća sto znači da ista osoba tokom jedne akademske godine može na tu funkciju biti izabrana samo jednom.Iz sjednice u sjednicu plenuma moderatori se izmjenjuju pri čemu ista osoba ne smije preuzeti ulogu moderatora više od jednom u akademskoj godini. Osobe koje su već bile na funkciji u ulozi moderatora ili glasnogovornika mogu biti izabrane za onu funkciju ulogu na kojoj nisu bile. Načelnu prednost pri izboru imala bi osoba koja do sada nije obavljala niti jednu od te dvije funkcije uloge. Prije izglasavanja moderatora i glasnogovornika nužno je pozvati na komentare i prigovore.

5. U vrijeme zasjedanja plenuma za stolom uz moderatore mogu sjediti isključivo osobe navedene pod točkom 3. Nitko drugi nema pravo sjediti za stolom. Plenum se slaže da se osobe na navedenim tehničkim funkcijama ne moraju rotirati niti izglasavati, premda se i ta mogućnost ostavlja ako se za to stvori potreba.

6. Predplenumske grupe koje su prepoznate kao ključne za funkcioniranje plenuma poput Grupe za tehnička pitanja plenuma moraju biti dostupne svima 24 sata dnevno i u tu svrhu imati istaknutu a) e-mail adresu na blogu, b) jasno označenu stalnu prostoriju na FFZG i c) termin sastanka u periodu između dva plenuma najavljen na blogu 24 sata ranije.
Na pristigle bi mailove trebalo odgovarati u nekom razumnom roku, primjerice od 2 dana.

7. Grupa za tehnička pitanja plenuma brine se za tehničku pripremu plenuma što uključuje:
a) Koordinaciju osoblja iz točke 3.
b) Pripremu moderatora po pitanju pravila i smjernica plenuma, dosadašnjih odluka plenuma i sastavljanja dnevnog reda.
c) Sazivanje izvanrednih sjednica plenuma.

Osnovu Grupe za tehnička pitanja čine moderatori prošlog i narednog plenuma te svi zainteresirani. Grupa se uz jedan redovni sastanak između dva plenuma nužno sastaje i na dan plenuma.

8. Prijedlozi za dnevni red zaprimaju se najkasnije 24 h prije sjednice. Dnevni red strukturiraju moderatori na sjednici sastanku Grupe za tehnička pitanja na dan sjednice plenuma. Naglašavamo da je sjednica otvorena svim zainteresiranima. Svi prijedlozi koji nisu prijavljeni u propisanom roku, a za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red predlažu se na samom plenumu nakon što moderator izloži dnevni red. Da bi takav naknadni prijedlog bio uvršten u dnevni red, mora se objasniti zašto prijedlog nije predan na vrijeme i zašto je bitno da se baš na toj sjednici plenuma o tome raspravlja.
Moderatori moraju obrazložiti zašto na vrijeme podneseni prijedlozi nisu uvršteni u dnevni red.

9. Nakon svake točke dnevnog reda otvara se rasprava. Ukoliko nema zainteresiranih za istu, Tek ako se pokaže da nema zainteresiranih za raspravu, može se prijeći na glasanje.

10. Odluci o slanju delegata treba prethoditi rasprava o potrebi slanja. Pri tome nije presudno za što su njima se delegati potrebni traže, nego za što smo ih mi voljni poslati. Ako plenum odluči slati delegate, potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:
a. Delegati trebaju od plenuma dobiti jasno definiran mandat.
b. Ako je u pitanju više sastanaka, delegati se rotiraju.
Način biranja delegata:
a. dopušta se predlaganje neograničenog broja kandidata
b. kandidate se mora pitati prihvaćaju li kandidaturu
c. mora se dopustiti argumente za i protiv pojedinog kandidata
d. budućim delegatima plenum mora izglasati povjerenje

11. Unutar iste sjednice plenuma donesena odluka se ne smije preglasavati.



B) SMJERNICE

1. Dva su moderatora, jedan prati liniju argumentacije i sumira svakih desetak minuta. Drugi obavlja ostale moderatorske dužnosti, primjerice pozivanje prijavljenih da odustanu od svog prava na riječ ukoliko je tokom rasprave njihov argument iznesen ili da sumiraju duža izlaganja i tome slično. Sumiraju naizmjenično po točkama dnevnog reda.

2. Pitanju ‘Je li plenum za prekid rasprave’ nužno prethodi sažetak dotadašnje rasprave i definicija onoga što će se dogoditi ako se rasprava prekine, dakle: ’Je li plenum za prekid rasprave i prelazak na sljedeću točku dnevnog reda’ ili ’Je li plenum za prekid rasprave i glasanje o X’. Pitanje o prekidu rasprave postavlja se najranije 30 minuta nakon početka iste.

3. Predlagač točke dnevnog reda trebao bi prilikom predlaganja točke, ako je moguće, odmah i formulirati pitanje o kojemu bi Plenum trebao glasati. Mogućnost formuliranja pitanja ostavlja se svakom članu plenuma, a ne samo moderatoru. Zapisničar ne bi trebao utjecati na formuliranje pitanja. Pitanje prije glasanja mora biti jasno definirano, po mogućnosti ispisano na zaslonu, ploči, zidu, pri čemu se ne smije pristupiti glasanju prije nego je pitanje ispisano.
Nakon što je pitanje formulirano, moderatori prije izglasavanja postavljaju pitanje: “Ima li tko konkretni komentar na formulaciju pitanja ili prigovor na kršenje procedure prije glasanja?”

4. Sve odluke s prethodnih plenuma izvlači se na jedan papir kako bi se moderatori mogli adekvatno pripremiti. Zapisničar je taj koji bi to trebao činiti.

5. Tehničke upute za moderatore: treba biti smiren, suzdržan, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zaključke, iznad svega izbjegavati svaki oblik autoritarnosti, humor dobrodošao… Ako se postave pitanja koja se ponavljaju (npr. Održavanje kolokvija, ispita…), to riješiti putem obavijesti.

6. Osobe koje iznose zaključke radnih grupa staju pred plenum, ali se nakon podnesenog izvješća vraćaju na svoje mjesto odakle odgovaraju na eventualna pitanja.

7. Okvirna struktura dnevnog reda:
a. Predstavljanje dnevnog reda – predstavljanje dnevnog reda s argumentiranjem odbijenih prijedloga i mogućnosti da sudionici plenuma predlože točku koja nije zaprimljena na vrijeme.
b. Obavijesti
c. Izvještaj radnih grupa
d. Aktualno – obuhvaća prijedloge pristigle u sandučić koji će se nalaziti ispred prostorije koju će predplenumske grupe dobiti na korištenje, odnosno ispred a-015 u prijelaznom razdoblju te na e-mail adresu Grupe za tehnička pitanja.
e. Određivanje termina idućeg plenuma te izglasavanje moderatora i glasnogovornika.
f. Razno – prijedlozi, komentari, obavijesti i tome slično koji se primaju tijekom sjednice plenuma na papirićima.
U točkama b) i f) nema glasanja.

8. Za uspješno funkcioniranje plenuma bilo bi dobro imati :
– barem dva mikrofona (jedan za moderatore i jedan bežični za raspravu)
– razglas
– računalo
– projektor na kojem će svi članovi plenuma moći pratiti zapisnik i vidjeti jasno formulirano pitanje za glasanje prije samoga glasanja

C) ANEX

* Pravila su obvezujuća, a smjernice samo savjetodavne. Odlukom Plenuma smjernicu se može pretvoriti u pravilo. Dodavanje novih smjernica je dobrodošlo. Nova pravila treba dodavati s velikim oprezom kako ne bi došlo do pretjerane formalizacije plenuma.

* Sva prezentirana pravila i smjernice prošli su raspravu na Sekciji za tehnička pitanja plenuma te potom na samom Plenumu.

D) SAVJETI ZA KRIZNE SITUACIJE:
Pokušaj tumačenja plenuma na kojem je izglasana deblokada nije izglasan nastavak blokade, a na kojem je omjer glasova bio sljedeći: 28% ZA, 47,2% PROTIV, 24,8% SUZDRŽANIH te je nakon toga nastavljena rasprava koja je rezultirala pitanjem „Prihvaća li Plenum ovako izglasanu odluku“ iznjedrio je dva prijedloga koji mogu biti pravilo, smjernica ili ih se može odbaciti.
Grupa predlaže da se oba prijedloga uvrste u završni dokument kao savjet za postupanje u kriznim situacijama:

1. Prijedlog
Ako odluka nije jasna tj. ako ima puno suzdržanih ili je broj onih koji su za ili protiv podjednak, onda moderatori pitaju je li potrebno otvoriti raspravu o prihvaćanju ovakvog ishoda glasanja. Idući korak je pitanje: prihvaća li plenum ovako izglasanu odluku.

2. Prijedlog
a. Ako je 20% svih glasova suzdržano, raspravu se mora nastaviti.
b. Ako se radi o dvotrećinskoj većini u nekom od smjerova, pravilo o 20% se suspendira.

Vezani članci

  • 30. svibnja 2020. Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve