kolumna

OGLASNA PLOČA: Izgubljeno/nađeno!

Molimo poštene i nepoštene nalaznike i nalaznice sa ili bez grižnje savjesti da

1) Marininu (marinna_10[at]msn.com) knjigu “Stvarni Fidel Castro” posuđenu iz fakultetske knjižnice, vratite u knjižnicu, ili da je vratite Marini kako bi to mogla učiniti ona.

2) Igoru (igor.bezinovic[at]ri.htnet.hr) vrate stolni stalak za mikrofon koji je još prvi tjedan blokade bio ostao u D-7 nakon press konferencije.

3) Ani (apetric4[at]ffzg.hr) hitno vrate ključeve. Radi se o šest ključeva, a svi su na jednom privjesku. Ukoliko ste kojim slučajem nalaznik/ca više privjesaka s ključevima pa ne znate koji biste vratili, evo detaljnijeg opisa: “4 su od vrata (žuti, rozi, ljubičasti i nekakav s leptirima) i dva od poštanskog sandučića.”

4) istoj Ani (apetric4[at]ffzg.hr) vrate i Armanda koji izgleda ovako (ali je plave boje):

Anin Armando

Armando je slučajno ostavljen u hodniku na drugom katu ali ga poslije više nije bilo. Ukoliko nije sam odlutao, molimo da ga vratite Ani što prije!

5) Đuri vrate vreću za spavanje koju je izgubio. Vreća je siva sa nekim zelenim trakicama, mala, ljetna, marke Mckinley… Ako je vreću netko pronašao i već danima je silno želi vratiti Đuri, molimo ga/je da se javi na sljedeće mail adrese:

miljenka.cogelja[at]gmail.com
djuro.gavran[at]gmail.com

6) Tea je pak 5.svibnja u hodniku ispred D-2 izgubila šilt kapu, crvenu sa bijelo-sivim detaljima i natpisom new deal na čičku. Kako je Tea uz kapu emocionalno vrlo vezana jer je u pitanju poklon jedne drage osobe, molimo nalaznika/cu koji se uz nju još nije toliko vezao/la da je vrati Tei!

Zovite je na mobitel 091/564-9443, telefon 2888-171 ili joj pišite na mail teakukic[at]hotmail.com.

7) Ponovljeni oglas: U subotu navečer, na zadnji dan blokade, našem je kolegi nestala akustična gitara modela ‘Kimbara’, made in Japan. Pridružujemo se u apelu bilo kome tko ima indicije gdje bi gitara mogla biti da ih podijeli s nama, kako bi se gitaru našlo, a kolegi omogućilo daljnje muziciranje.

8) Jeleni bi pak trebale natrag njezine sunčane naočale (Vogue, tamne, imaju sa strane nekakve srebrne bube). Cipele joj, kaže, ne morate vratiti 🙂 Javite se na jemilos[at]gmail.com!

9) Nikolin prijatelj, student Ekonomskog fakulteta (inicijali M. Š.), je zametnuo svoju iksicu. Navodno to nije jedina zametnuta iksica pa vas ovim putem zamolijevamo da ih vratite vlasnicima u slučaju pronalaska

10) Maša je na blokadi posijala svoj veliki tanki indijski prekrivač, prugast i raznih nijansi narančaste boje. Zadnji put viđen kada je nakon radionice heklanja u atriju faksa služio kao prekrivač stanovitom Vanji koji je pod suncem čitao neko Demetrino izdanje. Maši se sretni nalaznik može javiti na e-mail: mashashasha[at]yahoo.com Maša veselo javlja da joj je vraćen prekrivač i zahvaljuje Viktoru!

11) Andrea (andrea.milat[at]gmail.com) potražuje malu crno-sivu vreću za spavanje (k-way, model: aspen)

12) Vladimir (wlade.hr[at]gmail.com) je negdje na faksu zametnuo crnu flis majicu/jaknu s patent zatvaračem koja mu je jako draga – moli se pošteni nalaznik/nalaznica flis majice da se javi Vladimiru radi primopredaje; uzdamo se u činjenicu da dolazi ljeto pa će onome koji/a je majicu pronašao ionako samo biti na smetnju u ormaru, a Vladimir je uz nju vezan gotovo kao Ana uz Armanda!

13) Isti taj Vladimir izgubio je mali sivi usb stick veličine upaljača. Usb stick je izgreban, bez naslova i naziva, ali smo sigurni da će ga pošteni nalaznik/nalaznica u čijim se rukama nalazi ipak prepoznati. Budući da se na usb-u nalaze Vladimiru važne stvari, molimo onoga/onu koji/a ga je pronašao da se javi na wlade.hr[at]gmail.com! Usb je sretno nađen i vraćen, Vladimir zahvaljuje!

14) Mario [mario.kikas[at]gmail.com] je za vrijeme blokade izgubio knjigu “Islam pod opsadom” autora Akbara Ahmeda – knjiga je vlasništvo Knjižnica grada Zagreba (KGZ-a) pa usrdno molimo nalaznika/nalaznicu da se što prije javi Mariju kako bi je mogao vratiti u knjižnicu i izbjeći plaćanje kazne!

15) Mario [mario.kikas[at]gmail.com] je izgubio i vreću za spavanje, lako prepoznatljivu jer na njoj piše KIKAŠ – molimo osobu koja trenutno boravi u vreći da poduzme akciju relokacije i KIKAŠ vreću proslijedi natrag unesrećenom vlasniku!

16) David [davedel[at]ffzg.hr] je također izgubio crnu vreću za spavanje, možebitno odznačenu (jer se naljepnica lako mogla odlijepiti)

17) Petra [petricapan[at]yahoo.com] je ostavila zelenu, vojnu, ful staru (i teško vezivu jer ima rascofane vezice) vreću za spavanje na faksu

18 ) Marija (imberfalls[at]yahoo.co.uk) traži 3 crvene narukvice (široke 1-2 cm, kolutovi – 1 drvena glatka, 1 drvena s urezanim cvijećem i lišćem i 1 plastična), koje je izgubila pred kraj blokade. Narukvice su pripadale njenoj mami i jako su joj drage, pa ako ih je netko našao, molimo da joj se javite na imberfalls[at]yahoo.co.uk

19) Vedran (vendref[at]gmail.com) je izgubio crveni usb. Ako netko ima crveni usb koji mu se jednog dana misteriozno pojavio u laptopu, molimo da se javi na vendref[at]gmail.com

Molimo sve koji su nam poslali mailove s obavijestima o izgubljenim stvarima da nam se kratko jave na slobodnifilozofski[at]gmail.com ako/kad im stvari budu vraćene tako da možemo maknuti njihov oglas iz ovoga posta i napraviti mjesta za nove!
Svima unaprijed zahvaljujemo na pomoći i vraćanju stvari kolegama i kolegicama,

a zahvaljujemo i onima koji će prenijeti ovaj oglas i na forum FFZG-a kako bi došao do što većeg broja ljudi.

4. lipnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka