Neregistrirano komentiranje na SlobFil-u: upute i smjernice o komentiranju i moderiranju komentara

Kao što znate, dovršavanjem transfera tekstova i materijala sa stare na novu stranicu, uredništvo stranice Slobodni Filozofski odlučilo je, u želji da pokuša na neki način uvesti red u komentiranje na SlobFilu te maksimalno spriječiti spam i lažno predstavljanje u naše ime i ime radnih grupa (a koje je zadnjih tjedana na starome blogu bilo počelo uzimati sve više maha), uvesti registraciju komentara. Iako smo se potrudili sistem komentiranja objasniti što detaljnije te iako nitko od nas nema niti je imao uvid u vaše profile niti pristup vašim e-mail adresama, registrirano komentiranje na ovom portalu, na žalost, nikada nije zaživjelo.

Odlučili smo zato, a nakon duge rasprave i promišljanja kako riješiti probleme koji su nas s komentiranjem mučili, ukinuti dosadašnje restrikcije i vratiti mogućnost neregistriranog komentiranja na stranici Slobodni Filozofski. Uveli smo, ipak, zaštitu od spama koja se nam se čini idealnom zlatnom sredinom između registriranog komentiranja i potpune slobode pisanja kome i kako želi: od danas ćete, naime, prije slanja svakog komentara biti dužni “riješiti” tzv. captcha test (upisivanje nasumično zadanih slova i brojeva) koji provjerava je li komentar poslao kompjutor ili čovjek te na taj način onemogućava kompjutorski generirane spam komentare na stranici.

Budući da nemamo nikakvog načina spriječiti komentatore koji se potpisuju u ime raznih radnih grupa ili u ime uredništva SlobFila, napominjemo još jednom da su jedini službeni podatci i informacije oni koji se nalaze u postovima na stranici Slobodni Filozofski. Ni uredništvo ovoga portala ni radne grupe neće navoditi nikakve službene informacije u komentarima. Molimo vas da na takve “obavijesti”, ukoliko ih uočite prije nego ih uspijemo pobrisati, ne nasjedate. Također vas molimo da nas, ako je moguće, obavijestite mailom (slobodnifilozofski[at]gmail.com) o svakome takvom komentaru koji nam eventualno bude promaknuo – obrisat ćemo ga u najkraćemu mogućem roku.

U skladu s time, a i željom da maksimalno smanjimo količinu spama i omogućimo što čitljiviju razmjenu mišljenja u komentarima, najavljujemo da ćemo bez prethodnih odnosno naknadnih objašnjenja brisati sljedeće komentare:

  • linkove na sve komercijalne sadržaje kao što su reklamiranje vlastita bloga ili vlastitih proizvoda te linkove na pornografske i slične stranice
  • komentare čiji se autori lažno predstavljaju kao uredništvo SlobFila, lažni koordinatori radnih grupa koji “hitno” javljaju “službene” informacije o promjenama termina i slično
  • komentare sadržajno nevezane uz rasprave a namijenjenje isključivo opstruiranju rasprave – ovdje spada onaj “najtipičniji” spam – identični komentari kopipejstani ispod velikog broja postova, komentari dugački i do nekoliko stranica i slično
  • sva vrijeđanja na nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj i sličnoj osnovi
  • komentare koji sadrže bilo čije osobne podatke (broj telefona naveden uz ime i prezime osobe, mail adresa navedena uz ime i prezime osobe i slično), a gdje ni na koji način ne možemo provjeriti je li podatke dao njihov vlasnik/njihova vlasnica osobno (ovdje napominjemo još jednom da smo u slučaju bilo kakvih molbi za objavljivanje hitnih obavijesti koje sadrže i vaše osobne podatke, poput onih u postu izgubljeno/nađeno, i dalje dostupni na mail adresi slobodnifilozofski[at]gmail.com.)

Gore nabrojani komentari bit će obrisani, a umjesto originalnog komentara pisat će sljedeće: “Ovaj komentar uklonio je administrator bloga.”

Nijedan drugi komentar osim navedenih neće, kao što ni do sada nije bila praksa, biti pobrisan s ove stranice.

Ukoliko se odlučite na komentiranje kao neregistrirani korisnik/ca, molimo vas da u padajućem izborniku odaberete opciju “Ime/Url” i u polje “Ime” upišete neki nadimak – polje url može ostati prazno.

Upisivanje (bilo kojeg) nadimka uvelike će olakšati komunikaciju među komentatorima – oni koji su komentirali na staroj stranici sjećaju se da se tamo u slučaju odgovaranja na komentar neke osobe obično moralo kopirati vrijeme slanja dotičnog komentara, jer gotovo nitko nije koristio nadimke, pa su odgovori obično započinjali s nečime poput: “za 18:57:42: (…)”, što je većini komentatora bilo naporno, a kvalitetno praćenje rasprave u komentarima činilo gotovo nemogućim.

Podsjećamo također i da na novoj stranici imamo opciju “rss feed-a” za komentare, te ih na taj način možete pratiti ili se na njih, ako želite, i pretplatiti.

Pravila ponašanja u komentarima i na stranici Slobodni Filozofski, a o kojima smo pisali ranije u postu pod nazivom “Neke smjernice i pravila ponašanja na SlobFil portalu” vrijede, naravno, kao i dosad, pa vas i dalje najljepše molimo da se pokušate u najvećoj mogućoj mjeri suzdržati od ad hominem ispada i vrijeđanja sugovornika/ca.

Poveznica na ovaj post stajat će pod nazivom “Upute i smjernice oko neregistriranog komentiranja na SlobFilu” u kućici “osnovne informacije”.

Želimo vam ugodno postanje!
Uredništvo stranice Slobodni Filozofski

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve