Neregistrirano komentiranje na SlobFil-u: upute i smjernice o komentiranju i moderiranju komentara

Kao što znate, dovršavanjem transfera tekstova i materijala sa stare na novu stranicu, uredništvo stranice Slobodni Filozofski odlučilo je, u želji da pokuša na neki način uvesti red u komentiranje na SlobFilu te maksimalno spriječiti spam i lažno predstavljanje u naše ime i ime radnih grupa (a koje je zadnjih tjedana na starome blogu bilo počelo uzimati sve više maha), uvesti registraciju komentara. Iako smo se potrudili sistem komentiranja objasniti što detaljnije te iako nitko od nas nema niti je imao uvid u vaše profile niti pristup vašim e-mail adresama, registrirano komentiranje na ovom portalu, na žalost, nikada nije zaživjelo.

Odlučili smo zato, a nakon duge rasprave i promišljanja kako riješiti probleme koji su nas s komentiranjem mučili, ukinuti dosadašnje restrikcije i vratiti mogućnost neregistriranog komentiranja na stranici Slobodni Filozofski. Uveli smo, ipak, zaštitu od spama koja se nam se čini idealnom zlatnom sredinom između registriranog komentiranja i potpune slobode pisanja kome i kako želi: od danas ćete, naime, prije slanja svakog komentara biti dužni “riješiti” tzv. captcha test (upisivanje nasumično zadanih slova i brojeva) koji provjerava je li komentar poslao kompjutor ili čovjek te na taj način onemogućava kompjutorski generirane spam komentare na stranici.

Budući da nemamo nikakvog načina spriječiti komentatore koji se potpisuju u ime raznih radnih grupa ili u ime uredništva SlobFila, napominjemo još jednom da su jedini službeni podatci i informacije oni koji se nalaze u postovima na stranici Slobodni Filozofski. Ni uredništvo ovoga portala ni radne grupe neće navoditi nikakve službene informacije u komentarima. Molimo vas da na takve “obavijesti”, ukoliko ih uočite prije nego ih uspijemo pobrisati, ne nasjedate. Također vas molimo da nas, ako je moguće, obavijestite mailom (slobodnifilozofski[at]gmail.com) o svakome takvom komentaru koji nam eventualno bude promaknuo – obrisat ćemo ga u najkraćemu mogućem roku.

U skladu s time, a i željom da maksimalno smanjimo količinu spama i omogućimo što čitljiviju razmjenu mišljenja u komentarima, najavljujemo da ćemo bez prethodnih odnosno naknadnih objašnjenja brisati sljedeće komentare:
  • linkove na sve komercijalne sadržaje kao što su reklamiranje vlastita bloga ili vlastitih proizvoda te linkove na pornografske i slične stranice
  • komentare čiji se autori lažno predstavljaju kao uredništvo SlobFila, lažni koordinatori radnih grupa koji “hitno” javljaju “službene” informacije o promjenama termina i slično
  • komentare sadržajno nevezane uz rasprave a namijenjenje isključivo opstruiranju rasprave – ovdje spada onaj “najtipičniji” spam – identični komentari kopipejstani ispod velikog broja postova, komentari dugački i do nekoliko stranica i slično
  • sva vrijeđanja na nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj i sličnoj osnovi
  • komentare koji sadrže bilo čije osobne podatke (broj telefona naveden uz ime i prezime osobe, mail adresa navedena uz ime i prezime osobe i slično), a gdje ni na koji način ne možemo provjeriti je li podatke dao njihov vlasnik/njihova vlasnica osobno (ovdje napominjemo još jednom da smo u slučaju bilo kakvih molbi za objavljivanje hitnih obavijesti koje sadrže i vaše osobne podatke, poput onih u postu izgubljeno/nađeno, i dalje dostupni na mail adresi slobodnifilozofski[at]gmail.com.)
Gore nabrojani komentari bit će obrisani, a umjesto originalnog komentara pisat će sljedeće: “Ovaj komentar uklonio je administrator bloga.”

Nijedan drugi komentar osim navedenih neće, kao što ni do sada nije bila praksa, biti pobrisan s ove stranice.

Ukoliko se odlučite na komentiranje kao neregistrirani korisnik/ca, molimo vas da u padajućem izborniku odaberete opciju “Ime/Url” i u polje “Ime” upišete neki nadimak – polje url može ostati prazno.

Upisivanje (bilo kojeg) nadimka uvelike će olakšati komunikaciju među komentatorima – oni koji su komentirali na staroj stranici sjećaju se da se tamo u slučaju odgovaranja na komentar neke osobe obično moralo kopirati vrijeme slanja dotičnog komentara, jer gotovo nitko nije koristio nadimke, pa su odgovori obično započinjali s nečime poput: “za 18:57:42: (…)”, što je većini komentatora bilo naporno, a kvalitetno praćenje rasprave u komentarima činilo gotovo nemogućim.

Podsjećamo također i da na novoj stranici imamo opciju “rss feed-a” za komentare, te ih na taj način možete pratiti ili se na njih, ako želite, i pretplatiti.

Pravila ponašanja u komentarima i na stranici Slobodni Filozofski, a o kojima smo pisali ranije u postu pod nazivom “Neke smjernice i pravila ponašanja na SlobFil portalu” vrijede, naravno, kao i dosad, pa vas i dalje najljepše molimo da se pokušate u najvećoj mogućoj mjeri suzdržati od ad hominem ispada i vrijeđanja sugovornika/ca.

Poveznica na ovaj post stajat će pod nazivom “Upute i smjernice oko neregistriranog komentiranja na SlobFilu” u kućici “osnovne informacije”.
Želimo vam ugodno postanje!
Uredništvo stranice Slobodni Filozofski

Vezani članci

  • 30. svibnja 2020. Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve