Neven Jovanović: Proljeće je 13. u decembru

Donosimo još jedan u nizu tekstova objavljenih u Zarezu, br. 256 (izdanom 30. travnja), koji je bio posvećen temi besplatnog obrazovanja.


Kolaž javne riječi o studentskoj akciji za besplatno obrazovanje, od ponedjeljka do subote. Ujedno i trenutni snimak stanja diskurza i uma u hrvatskom rukavcu interneta. Možda, sukladno veličini zemlje, i Veliki Hrvatski Roman u pet kartica.

20. travnja 2009, Mašenjka Bačić i Jelena Svirčić: Zagreb – Blokadom nastave na Filozofskom fakultetu studenti se bune protiv stalne i sustavne komercijalizacije visokog školstva i zahtijevaju ostvarenje prava na besplatno obrazovanje […]

20. 4. 2009. 19:20, &: NO PASSARAN

20. 4. 2009. 20:32, dd: …dragi studenti, nemojte dozvoliti da vam demagozi pričaju o demokraciji, jer tek ovo jest demokracija… vrijeme je da svijet stvaraju obrazovaniji i zainteresiraniji, čije vrijeme jest, i bude… dolje sve lopovske bande svijeta… ne dozvolite “da prođu”…

21. 4. 2009., 07:24, M.K./ T.V. Zagreb – Gromoglasan pljesak prolomio se velikom dvoranom Filozofskog fakulteta. Stotine studenata došle su podržati blokadu. Izrađuju se transparenti, a neki su obješeni i na zgradu fakulteta. Od dvorane do dvorane prekidali su nastavu i tražili istomišljenike […]

20. 4. 2009, 23:05, grof1: tribalo bi im piva odnit……………………

20. 4. 2009, 23:21, dani213: nek se uhvate posla a ne srat ovuda i glumit pametne i učene…samo sire boleštinu i žive na grbači roditelja… razmažena stoka!

20. 4.2009 20:48:37, M: Šta sa studentima koji ne žele sudjelovati u prosvjedu i koji bi željeli prisustvovati normalnoj nastavi?

21. 4.2009 13:22:20, Neregistrirani korisnik: Neka dođu na plenum i izjasne se da žele završetak blokade. Svaku večer u 20h u D7

20. 4. 2009. 21:31, Kurbla: Još jedan pokušaj ljevice da uvede vlast manjine nedemokratskim metodama i nasiljem, pokušaj kakvih smo se nagledali u prošlosti i za koje ne samo iz promišljanja nego i iz iskustva znamo da ne vode ničem dobrom. Bezrezervno osuditi.

21. 4. 2009, 07:24, M. K. / T. V: “Ova grupa studenata ima dobre namjere, ali je metoda po mom mišljenju izvan akademskih i demokratskih načela […]”, izjavio je prodekan za znanost Filozofskog fakulteta Damir Boras. Sam dekan trenutačno je u Brazilu i neće se vraćati.

21. 4. 2009 17:26:22, Neregistrirani korisnik: Ljudi konačno da zdrave ideje i želja za promjenom dolazi iz prave društvene grupe, studenata. Konačno je netko javno rekao: pa ne može sve biti roba i sve biti biznis. Prije svega to ne može biti obrazovanje i zdravstvo.Samo ustrajte i borite se. Puno je građana koji vas podržavaju. Srdačan pozdrav, Davorin Strišković

22. 4. 2009 13:36:15, studentica_ffzg: zašto jednostavno ne dopustiti onima koji žele nastavu, a oni koji ne žele neka prosvjeduju…ne pada mi napamet dolaziti na fakultet subotom ili do sredine šestog mjeseca zbog onih koji prosvjeduju… definitivno sam za ukidanje plaćanja, iako ne plaćam, ali NISAM za neodržavanje nastave, jer mi je cilj do kraja šestog mjeseca završiti akademsku godinu […]

21. 4. 2009, Mate Ćosić: Zadar – I studenti i studentice zadarskog sveučilišta pridružili su se borbi zagrebačkih kolega i nešto poslije 12 sati blokirali zgradu Filozofskog fakulteta u Zadru. Podršku im je pružila i prorektorica zadarskog Sveučilišta Ana Proroković.

21. 4. 2009. 23:49, &: nikad se ništa demokratičnije nije dogodilo ni u zadru ni na faksu od ovoga danas i večeras, svaka se odluka raspravljala onoliko dugo koliko je to zahtijevala rasprava i sudionici, u biti osjećao se duh solidarnosti i demokracije u punom smislu te riječi, svakog dana se biraju novi koordinatori i novi moderatori, tako da se nikome ne daje potpuna moć niti se elitiziraju nekakvi vođe. nešto predobro, svatko bi trebao u svom kvartu i na radnom mjestu pokušavati slično, živjela direktna demokracija

23. 4. 2009. 21:09, magarac: vraćajući se večeras s posla gledam iz trajekta zgradu fakulteta u zadru, vide se upaljena svjetla dvorane na četvrtome katu pa mi izgleda kao svjetionik na rivi. prekrasno! a ovi političari mogu slobodno pričati što god hoće, u njihove priče ionako više nitko ne vjeruje. studenti držite se!

24. 4. 2009, 00:28, koko: NE RAČUNAJTE NA NAS! Ne želim mijenjati svijet….

25. 4. 2009, 20:50, Ivana Kalogjera-Brkić: Zadar – Zahtjev studenata prema kojem bi obrazovanje trebalo biti besplatno za sve, na svim razinama, Damir Ćavar, docent na Odsjeku za lingvistiku zadarskog Sveučilišta, smatra čistom utopijom […] “Studenti su se mogli buniti zbog nedostatka kvalitete, neprovođenja bolonjskog procesa, korupcije na fakultetima, nepravde u sustavu, pogrešnog ulaganja sredstava. Ali uzeti kao razlog besplatno obrazovanje običan je nonsens jer besplatnog obrazovanja jednostavno nema.”

20.04.2009: Jedan od medijski najeksponiranijih djelatnika FF-a, Žarko Puhovski: “Podržavam zahtjeve, podržavam bojkot, ali ne podržavam fizičko sprečavanje onih koji žele ići na nastavu da nastavi i prisustvuju. Nisam mogao održati nastavu za koju sam plaćen čime su me doveli u status prekršaja prema Zakonu o radu”.

22. 4. 2009. 15:52, Potpora: Bez obzira na uspjeh ili trenutni neuspjeh, ovakve akcije treba podržavati. Studenti bi trebali približiti svoju retoriku običnim ljudima, te tako šutljivu masu dobiti na svoju stranu. Ovo nikako ne smije biti samo prosvjed protiv komercijalizacije sveučilišta već protiv komercijalizacije čitavog društva. To se ne može dogoditi preko noći, a smatram niti nekom agresivnom revolucijom već mirnim prosvjedima i građanskim neposluhom. Dragi kolege, Atena je zadnje što vam treba. No ako do Atene ipak dođe jebiga pridružit ću vam se.

22.04.2009 00:15: “Njihove metode su legitimne, ali nisu demokratske. Ja sam žalostan što je njihov nastup impotentan. Traže premalo, trebali su tražiti ukidanje Bologne”, rekao je profesor s Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski u emisiji Otvoreno.

22. 4. 2009, Zagreb – Profesor s Filozofskog fakulteta, najcjenjeniji mladi romanist u Hrvatskoj: “Ovo se prevara u cirkus. Jutros su mi zabranili da se parkiram ispred fakulteta […]”

22. 4. 2009. 15:01, Kurbla: zahtjevi su okupatora pravedni, ali nisu dovoljni za opravdanje okupacije te su u ovom slučaju nebitni; bitna je sama okupacija koja zaslužuje osudu, zbog nasilnih i izrazito antidemokratskih metoda – u kojima je manjina studenata, ne brinući o tome što drugi studenti, profesori i građani misle, preuzima vlast, a onda naknadno pokušava legitimizirati tu vlast pozivajući oponente da se pojave na “plenumima.”

Ne treba prihvaćati bilo kakve uvjete koji bi se postavljali na ovaj način. Staljinistički sustavi se ne ruše kroz sustav nego njegovim ignoriranjem. Prema izvještajima sa televizije, jučer je na “plenumu” bilo 656 studenata što bi bilo 9-10% ukupnog broja studenata FF – čak i u slučaju kad bi svi okupljeni bili studenti FF. Što oni sigurno nisu, nego je velik broj njih “iz dijaspore” otprilike onako kako HDZ dovlači glasače iz susjedne države.

22. 4. 2009. 16:57, na: filozofski fakultet vjerojatno najveći parazit na državnom proračunu iz obrazovnog sustava…

22. 4. 2009 15:29, Tomislav Čadež, Marina Rajčić/EPEHA: Zagreb – U produžetku prizemne kantine, gdje je smješten Klub studenata, sjecka se mrkva i donose veliki lonci. Ispred fakulteta i u auli u sunčano proljetno dopodne okupilo se kojih dvije stotine studentica i studenata. Sjede pred zgradom i slušaju Azru ili Let 3 sa snažnog razglasa postavljenog na otvorenom. Istodobno, održavala se sjednica Fakultetskog vijeća […]

23. 4. 2009 16:44:46, nacionalni_front: Kako je bilo na plenumu nakon grašine jesu li se dobro isprdile neuredne ženturače sa pjesmom Azre na ustima i nadutosti u stomku. Ima ih doduše koje su pošle doma na juhicu i pošle roditelje pitati još što kuna jer se prodavaju karte za U2 za samo 500kn.

22. 4. 2009, Zagreb – Glasnogovornik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Duje Bonacci izjavio je danas kako to Ministarstvo ni prije prosvjeda, pa ni sada, od studenata zagrebačkoga Filozofskog fakulteta nije dobilo poziv na razgovor, a nisu dostavljeni ni službeni zahtjevi prosvjednika. Prosvjed je legitiman način izražavanja stava studenata, no Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne slaže se s načinom njihove realizacije i blokadom obrazovnog procesa.

24. 4. 2009, 00:30, Anonimni korisnik: Tako smrdi na predizbornu kampanju za crknut od crvenog smrada. Prozivaju Primorca, a ne Bjeliša – ma ne, nema veze s politikom. Em im je cijeli faks crven (od Žareta i Budaka) pa ni ne čudi podrška, a kad njih vidiš sve neki Che i Fidel juniori. Samo još nisam vidio mladog Tita bravara, valjda je na jogi.

23. 4. 2009, 11:58, Goran Penić: Ako se vodstvo Filozofskog fakulteta solidarizira sa svojim studentima, neka im odmah vrati školarine koje je već naplatilo – poručio je ministar Dragan Primorac u svom prvom javnom komentaru studentskih prosvjeda koji traju već četvrti dan.

23. 4. 2009, 12:19, Libellule: Nepoštena primjedba, jer se školarine naplaćuju zbog nedovoljnog financiranja sa strane MZOŠ.

23. 4. 2009, 12:16, roky: Jadno i porazno za demokraciju je ovako podlo huškati nezrelu djecu na smiješnu “revoluciju” koja sve više liči na priloge Gorana Milića iz južne Amerike. Budalaština za koju su odgovorni isključivo neodgovorni krajnje lijevo orijentirani profesori “filozofije”.

23. 4. 2009, 12:39, StartSmart: Crveni, žuti, crni vragovi. Unutarnji i vanjski neprijatelji. Belosvetska zavera.

25. 4. 2009, 10:02, Squalo: Najviše mi se smuči kad se Primorac pravda autonomijom sveučilišta. Hahahahaha, pa on vrijeđa našu inteligenciju! […] Miriše li ovo na politiku? Zaboga, nije li ’71. bila politika? Pravo pitanje je stoji li oporba iza prosvjeda. Možda, djelomično… ipak, nije li to legitimno? Možda bi bilo viteški da preuzmu odgovornost ali osobno smatram da je oporba trenutno nesposobna za organizaciju bunta (da oni stoje iza toga došli bi i pokupili glasove birača, zar ne?). Ako nekakav Milanović i sl. ne stoje iza ovoga, onda mi je drago jer to znači da sada progovara samo građanska Hrvatska; bez stranačkih interesa.

23. 4. 2009, 18:24, mnovak3: lijepo vas, nedemokratski, krajnje nekorektno i nediplomatski, isključivo o ösobnom” interesu molim – sjednite na kavu sad za vikend i na toplom proljetnom suncu IZNAĐITE NAČIN KAKO DA, U SURADNJI S FAKULTETSKIM VIJEĆEM, U KRVAVOJ BORBI ZA PRETHODNO SPOMENUTE “VIŠE CILJEVE” NE BOJKOTIRATE MOJE VANREDNE ISPITNE ROKOVE […] I OSTAVITE MENE OSOBNO DA U MIRU DIPLOMIRAM, U NADI DA ĆU JEDNOGA DANA IMATI OSJEĆAJ DA MI SE SVE ULOŽENO U VLASTITO VISOKO OBRAZOVANJE DOISTA ISPLATILO..

21. 4. 2009, 01:49, slobodnifilozofski: Izjava za medije, 2. dan blokade – Različite instance, od Sveučilišta, preko uprave Fakulteta do nekih predstavnika medija ujedinjeni su u deklariranom nerazumijevanju jednostavne sintagme na hrvatskome jeziku.

25. 4. 2009, 12:55, V. P: Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, iako se dijelom slaže sa studentima kada su u pitanju njihovi ciljevi, metode, odnosno svakodnevne plenume studenata, prema svemu sudeći ne odobrava. “U petak sam kao građanin bio na plenumu Filozofskog fakulteta. Mislim da se u takvoj atmosferi ne može daleko stići. Naime, pojavljuju se razne intervencije, a neki su studenti skloni radikalizaciji. Potrebno je artikulirati ciljeve i zajednički doći do rješenja.”

21. 4. 2009, 01:49, slobodnifilozofski: Izjava za medije, 2. dan blokade – Ako otklonimo vrlo nevjerojatnu mogućnost da vlastitim materinjim jezikom ne vladaju, ostaje zaključak da nam sugeriraju kako bi zahtjev za besplatnim obrazovanjem bilo nužno formulirati u birokratskom žargonu pravnika i administratora da bi istima bio razumljiv i suvisao.

25. 4. 2009, 16:56, I. Šestan: Rijeka – Studentima riječkog Filozofskog fakulteta, okupljenima u Nezavisnu studentsku inicijativu za besplatno obrazovanje, među prvima su podršku došli pružiti radnici “3. maja” koji su sinoć sudjelovali na redovitom studentskom plenumu, a u znak podrške darovali su im i plakat “Radnici uz studente”.

25. 4. 2009, 18:44, Ante Tomić: Lijepo je na studentskim stražama na Filozofskom. Pije se jeftino vino, a smotane studentice, pošandrcale od teških poststrukturalističkih eseja, zaljubljeno slušaju glavnog ideologa pobune. – Proljeće je došlo, a studenti demonstriraju. Kako bi itko mogao išta reći protiv njih? Mladi i bezbrižni, ispružili su se, kao na teferiču, među žutim maslačcima na tratini ispred fakulteta, a da ih ne bi tkogod optužio da dangube, izabrali su se boriti za socijalnu jednakost. Ni više ni manje. Zar nije krasno imati devetnaest i vjerovati da se nekoliko tisuća godina izrabljivanja i ugnjetavanja, čitavu krvavu povijest čovječanstva čekalo upravo vaš naraštaj da nepravde prestanu?

26. 4. 2009 17:17:56, Neregistrirani korisnik: … a što se utopije tiče, borba crnaca i žena za svoja prava kroz povijest su isto bila utopistička.

26. 4. 2009 17:42:46, Neregistrirani korisnik: Ne želim izazivati vraga, ali ako slučajno dođe do širenja SVINJSKE GRIPE u Hrvatskoj, ovakvi prosvjedi i blokade, gdje masa ljudi spava po hodnicima i obitava na jednom skučenom mjestu, mogli bi biti idealna žarišta epidemije. Stoga, organizatori ovih prosvjeda trebali bi poduzeti ozbiljne mjere po ovom pitanju.

26. 4. 2009, 16:02, slobodnifilozofski: Izvještaj s jučerašnjeg plenuma:

Izglasan je nastavak blokade za nedjelju.

U utorak pred faksom žele svirati Stillness i Antenat. Plenum prihvaća.

Plenum traži besplatno obrazovanje za sve i ne razdvaja redovne od izvanrednih studenata. (studenti uz rad također moraju imati pravo na besplatno obrazovanje.)

Poglavlje “Cijena znanja” iz knjige K. P. Liessmanna “Teorija neobrazovanosti” bit će dostupno na blogu.

[…]

Plenum je zaključen u 22:30.

22. 4. 2009 2:17:19, mala-crna-knjizica: Pozzzzzzzzzz ostavljam i sretno!

Neven Jovanović

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve