Otvoreno pismo javnosti

Ministar koji je skandiranjem samoga sebe pozvao na ostavku, konačno ju je prošlog tjedna i dao. Razlog za taj čin međutim ne stoji ni u kakvoj vezi s onime što je ministar činio ili propustio činiti za vrijeme svoga mandata. Ministar koji je tijekom pet tjedana blokade nastave na fakultetima u Hrvatskoj u dosljednom autizmu odbijao odgovarati na zahtjev koji su studenti postavili njegovoj vladi, na koncu svoga mandata otkrio je logiku kojom se rukovodi. Ministar Primorac obznanio nam je da odlazi s onime s kime je došao i tako je otkrio shvaćanje demokratske odgovornosti kakvo vlada među nominalnim ‘javnim službenicima’: ravnodušnost spram zahtjeva upućenih odozdo kompenzira se neupitnom servilnošću spram nadređenih. Ministar je javno objavio logiku koja je na djelu: vlastitu političku sudbinu direktno je vezao uz političku sudbinu sebi nadređenoga. Dvadeset fakulteta, koliko ih se u jednome trenutku nalazilo u blokadi, nisu međutim uspjeli prijeći prag za ministra relevantnog političkog događaja, niti ga navesti da si postavi pitanje o vlastitoj odgovornosti. Kraj njegova mandata tako je potvrdio ono što smo o njemu i aparatu unutar kojega je djelovao naučili još za vrijeme trajanja blokade: nedostupnost za zahtjeve koji se javnim službenicima upućuju u ime obrane javnoga interesa stoji u direktnoj vezi s poimanjem politike koje njezin smisao svodi na politikantski oportunizam i interne karijerističke manevre.

Još upečatljiviju lekciju iz cinizma dao nam je ministrov šef, sada već bivši predsjednik vlade. Obraćajući se javnosti nakon ostavke iskoristio je priliku za jedan završni ‘skrbnički’ apel u kojemu “bankare i poslodavce”, ali i “sindikate, studente i poljoprivrednike” podsjeća da “narod treba stajati ispred interesa pojedinaca”. Temeljna politička laž te formulacije je višestruka: od toga da se bankare izjednačuje sa sindikatima, studentima i poljoprivrednicima, do toga da se kolektivna borba za očuvanje minimalnih socijalnih prava potonjih degradira do razine interesa pojedinaca, kojima se onda retorički suprotstavljaju neimenovani interesi apstraktnoga naroda. Pitanje je međutim tko čini ‘narod’ ako ga ne čini većina onih koji su svakodnevno prisiljeni prodavati svoj rad u državi koja im iz godine u godinu ukida sve više socijalnih prava?

Do jučer najviši predstavnik izvršne vlasti iste države sada se postavlja za privilegiranog trbuhozborca ‘naroda’, ne bi li ga to efikasnije moralno ucijenio i prisilio na ponizan pristanak na daljna rezanja prava i životnog standarda. Spektakl vlastite požrtvovnosti teatralnim činom ostavke očito treba poslužiti kao gesta moralne ucjene koja svakoga tko se usudi nastaviti borbu za obranu socijalnih prava unaprijed isključuje iz kategorije ‘naroda’, pa bili to i sami radnici, studenti i seljaci.

Pristati na takvu ucjenu značilo bi kapitulirati pred dubokim političkim cinizmom onih koji politiku i odgovornost ne umiju shvatiti kao išta drugo nego sustavno propisivanje žrtvovanja onima koji su u njihovim planovima očito uvijek već žrtvovani.

Vezani članci

  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve