Otvoreno pismo javnosti

Ministar koji je skandiranjem samoga sebe pozvao na ostavku, konačno ju je prošlog tjedna i dao. Razlog za taj čin međutim ne stoji ni u kakvoj vezi s onime što je ministar činio ili propustio činiti za vrijeme svoga mandata. Ministar koji je tijekom pet tjedana blokade nastave na fakultetima u Hrvatskoj u dosljednom autizmu odbijao odgovarati na zahtjev koji su studenti postavili njegovoj vladi, na koncu svoga mandata otkrio je logiku kojom se rukovodi. Ministar Primorac obznanio nam je da odlazi s onime s kime je došao i tako je otkrio shvaćanje demokratske odgovornosti kakvo vlada među nominalnim ‘javnim službenicima’: ravnodušnost spram zahtjeva upućenih odozdo kompenzira se neupitnom servilnošću spram nadređenih. Ministar je javno objavio logiku koja je na djelu: vlastitu političku sudbinu direktno je vezao uz političku sudbinu sebi nadređenoga. Dvadeset fakulteta, koliko ih se u jednome trenutku nalazilo u blokadi, nisu međutim uspjeli prijeći prag za ministra relevantnog političkog događaja, niti ga navesti da si postavi pitanje o vlastitoj odgovornosti. Kraj njegova mandata tako je potvrdio ono što smo o njemu i aparatu unutar kojega je djelovao naučili još za vrijeme trajanja blokade: nedostupnost za zahtjeve koji se javnim službenicima upućuju u ime obrane javnoga interesa stoji u direktnoj vezi s poimanjem politike koje njezin smisao svodi na politikantski oportunizam i interne karijerističke manevre.

Još upečatljiviju lekciju iz cinizma dao nam je ministrov šef, sada već bivši predsjednik vlade. Obraćajući se javnosti nakon ostavke iskoristio je priliku za jedan završni ‘skrbnički’ apel u kojemu “bankare i poslodavce”, ali i “sindikate, studente i poljoprivrednike” podsjeća da “narod treba stajati ispred interesa pojedinaca”. Temeljna politička laž te formulacije je višestruka: od toga da se bankare izjednačuje sa sindikatima, studentima i poljoprivrednicima, do toga da se kolektivna borba za očuvanje minimalnih socijalnih prava potonjih degradira do razine interesa pojedinaca, kojima se onda retorički suprotstavljaju neimenovani interesi apstraktnoga naroda. Pitanje je međutim tko čini ‘narod’ ako ga ne čini većina onih koji su svakodnevno prisiljeni prodavati svoj rad u državi koja im iz godine u godinu ukida sve više socijalnih prava?

Do jučer najviši predstavnik izvršne vlasti iste države sada se postavlja za privilegiranog trbuhozborca ‘naroda’, ne bi li ga to efikasnije moralno ucijenio i prisilio na ponizan pristanak na daljna rezanja prava i životnog standarda. Spektakl vlastite požrtvovnosti teatralnim činom ostavke očito treba poslužiti kao gesta moralne ucjene koja svakoga tko se usudi nastaviti borbu za obranu socijalnih prava unaprijed isključuje iz kategorije ‘naroda’, pa bili to i sami radnici, studenti i seljaci.

Pristati na takvu ucjenu značilo bi kapitulirati pred dubokim političkim cinizmom onih koji politiku i odgovornost ne umiju shvatiti kao išta drugo nego sustavno propisivanje žrtvovanja onima koji su u njihovim planovima očito uvijek već žrtvovani.

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš

    Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos. Jeff Bezos će možda postati prvi svjetski bilijunaš. Neto vrijednost […]

  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže

    Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas Nedavno uspostavljena Globalna ekosocijalistička mreža (Global Ecosocialist Network, GEN) 3. svibnja je održala svoj prvi službeni sastanak putem videokonferencije. Ekosocijalistkinje i ekosocijalisti iz Afrike, Europe, Sjeverne Amerike i […]

  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve