Promjena predsjedništva SZ-a Sveučilišta u Rijeci

Članak o promjeni predsjedništva Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci koji donosimo u nastavku prenijeli smo s bloga autonomni studenti, studenata Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Raspušteno predsjedništvo Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci i imenovano novo vodstvo

Tomislav Čengić više nije predsjednik jer je diplomirao, a Ivan Dobrović, sada već bivši podpredsjednik, odstupio je sa svih funkcija. Novi predsjednik je Ivan Roje s Tehničkog fakulteta u Rijeci.

Najavljena tema sjednice bila je pitanje školarina tako da je sjednici odlučilo prisustvovati i troje studenata u svojstvu građana, budući da su sjednice javne i s namjerom da obavijeste Plenum o tim za studente bitnim događanjima. Prenosimo izvještaj:

„Ovaj petak došli smo prisustvovati sjednici Zbora budući da je na dnevnom redu trebala biti rasprava o modelima školarina, ali u trenutku kada je trebala započeti uslijedio je neočekivani slijed događaja. Obaviješteni smo da je prvi dio sjednice zatvoren za javnost, uz napomenu da će Ivan Dobrović podnijeti ostavku zbog privatnih razloga te bi to trebalo ostati unutar Zbora. Pa ipak, pozvani smo na drugi dio sjednice koji se trebao ticati školarina.

Kada smo napokon došli na sjednicu saznali smo da je Tomislav Čengić, dotadašnji predsjednik Zbora diplomirao, čime prestaje njegov mandat, a Ivan Dobrović je podnijeo ostavku na sve dužnosti. Za novog predsjednika izabran je Ivan Roje (Tehnički fakultet u Rijeci), a za dopredsjednika Stipe Ćorluka (Medicinski fakultet u Rijeci). Za predsjednika skupštine (do sada se nije birala ta funkcija) izabran je Sanjin Baković (Pomorski fakultet u Rijeci), a odlučeno je i da u Senat Sveučilišta u Rijeci uz Ivana Roju i Stipu Ćorluku uđe i Ivana Aničić (Pravni fakultet u Rijeci). Funkciju članova upravnih odbora Studentskog centra i Sveučilišne knjižnice preuzet će Stipe Ćorluka i Vesna Hajdarević (Filozofski fakultet u Rijeci). Na dužnost studentskog pravobranitelja koju je do sad obnašao Stipe Ćorluka još nitko nije izabran.

Novi predsjednik, Ivan Roje, napomenuo je kako bi bilo poželjno da se Zbor aktivnije prihvati posla jer će u suprotnom studenti na jesen s punim pravom ponovo pokrenuti prosvjede. Također se ogradio od dosadašnjeg načina funkcioniranja Zbora.

Vezano uz to, moramo se složiti kako je dosadašnji način funkcioniranja u najmanju ruku čudan, budući da su vulgarno izražavanje, upadanje u riječ i slične razmirice najblaže rečeno česta pojava. To se posebno moglo uočiti kada su raspravaljali o navodnom dugu prema udruzi UMKI s kojom dijele prostor, a nisu se mogli složiti postoji li uopće taj dug ili ne.

Budući da se povela burna rasprava o očitovanju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Rijeci (SZFFRi) i netransparentnosti rada SZSUR-a, na dnevni red nije došla točka koja bi se ticala školarina, već su odlučili o tome raspravljati preko interneta ovo ljeto i razgovarati o tome na sljedećoj sjednici nakon ljetne stanke. Zanimaju ih i prijedlozi školarina koje predlaže NSIBOR te su izrazili želju da ih se pobliže upozna s prijedlozima Incijative.”

Također vam preporučamo da pročitate i ovaj tekst o bivšem predsjedniku Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Tomislavu Čengiću.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve