kolumna

Izvještaj s plenuma, 22. rujna 2009.

Na četrdeset i šestom plenumu, održanom 22. rujna 2009. godine, raspravljalo se o pet točaka dnevnoga reda. Prije početka, plenum je odslušao dokumentarnu radio dramu. Pročitane su obavijesti radnih grupa, te je predstavljen studentski aktivizam u svijetu. Raspravljalo se o izmjeni pravila i smjernica plenuma, te o Fakultetskom vijeću koje namjerava izglasati kvote za studente koji studiraju uz plaćanje. Detaljnije u nastavku.

Na četrdeset i šestom plenumu, održanom 22. rujna 2009. godine, raspravljalo se o pet točaka dnevnoga reda. Plenum je odslušao radio dramu pod nazivom “Ten days that shook the world – Pobuna na Filozofskom fakultetu” autora Ljube Pauzina i dopustio njeno emitiranje. Ukoliko bude odobrena od strane radijske redakcije, radio drama bit će emitirana u utorak, 29. rujna u 18h na Trećem programu Hrvatskoga radija.

Na sastanku radne grupe za informiranje, koji će se održati u četvrtak u 12h u A002, razgovarat će se o prezentaciji rada plenuma i borbe za besplatno obrazovanje na uvodnom predavanju za brucoše. Na istom će se sastanku formirati radna grupa za distribuciju Skripte.

Grupa za mini akcije, na kojoj će se finalizirati koncept prezentacije blokade na Max Art Festu, sastaje se u četvrtak u 19h u D6.

Predstavljena je situacija u borbi za besplatno obrazovanje u svijetu. “Kampanja za pravu demokraciju” iz Velike Britanije poziva nas na povezivanje putem Google grupe kako bismo razmijenili iskustva i razgovarali o potrebi za javno financiranim obrazovanjem. Zainteresirani se mogu uključiti na adresi: http://groups.google.co.uk/group/project2012.

U Kaliforniji studenti okupljeni u organizaciju “Student Unity and Power” prosvjeduju zbog rezanja proračuna za obrazovanje i povećanja školarina. Članica plenuma napisat će im pismo potpore.

“Međunarodni studentski pokret” i “Obrazovanje nije na prodaju – Globalni tjedan akcije” su nas zamolili da proslijedimo link na međunarodnu peticiju za javno financirano obrazovanje. Hrvatski tekst peticije nalazi se na adresi: http://www.emancipating-education-for-all.org./Medjunarodno_Peticija.

Plenum je odbacio prijedlog grupe za tehnička pitanja plenuma da se doda nova točka u pravila i smjernice, ali je prihvatio dodatak petoj točki pravila koji glasi:

I moderatori i tehničko osoblje plenuma mogu iznositi svoje osobne stavove plenumu pod istim uvjetima kao i svi ostali sudionici, prijavljivanjem za riječ i dobivanjem iste kad na njih dođe red, pri čemu moderator mora naglasiti kada iznosi svoj osobni stav.

Pročitana je odluka o završnim radovima izglasana na izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 16. rujna. U ponedjeljak u 16h u A002 sastat će se grupa za analizu dokumenata kako bi napisala dopis kojim će komentirati tu odluku koja nije u skladu sa stavom plenuma.

Studentski su predstavnici stavili veto na sjednici Vijeća na upitnu formulaciju o potvrđivanju participacija i kvota za akademsku godinu 2010./2011. Sastanak grupe za mini akcije, na kojem će se detaljizirati (re)akcija plenuma na ovakav razvoj događaja i napisati pismo profesorima, održat će se u petak u 16h u A002.

Izabrani su moderatori za idući plenum koji će se održati u utorak, 29. rujna u 20h.

Plenum je zaključen u 23:13.

23. rujna 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka