kolumna 7. listopada 2009.

Izvještaj s 48. plenuma, 6. listopada 2009.

Na 48. plenumu, održanom u utorak, 6. listopada, raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Mini akcije su prezentirale projekt koji će se održati u sklopu Max Art Festa, podnesen je izvještaj o predstavljanju plenuma brucošima, a student s FER-a izložio je situaciju s ispitima na njegovom fakultetu. Raspravljalo se o slanju pisma podrške studentima koji su se sukobili s policijom u Pittsburghu za vrijeme sastanka G-20, vukovarskim srednjoškolcima koji prosvjeduju za pravo na besplatan prijevoz te radnicima Salonita koji se pokušavaju izboriti za svoja radna mjesta. Detaljnije pročitajte u nastavku.


Na četrdeset i osmom plenumu, održanom 6. listopada 2009. godine, raspravljalo se o pet točaka dnevnoga reda.

Sastanak s francuskim filozofom Alainom Badiouom je nažalost otkazan zbog bolesti. Plenum će mu uputiti poziv za održavanje predavanja na našem fakultetu kada bude u mogućnosti.

Mini akcije su prezentirale projekt koji će se održati unutar Max art festa. Svi zainteresirani su pozvani da sudjeluju na festivalu od 8. do 10. listopada na Kvaternikovom trgu.

Plenum je predstavljen na zajedničkom uvodnom predavanju za brucoše. U petak u 14 h u D7, u slučaju da dekan odobri termin, održat će se uvodno predavanje i predstavljanje Plenuma brucošima po uzoru na pojedinačna uvodna predavanja.

Sastanak grupe za informiranje održat će se u petak u 12h u A002.

Grupa za tehnikalije, ponukana primjedbama koje su pristigle nakon prošlog Plenuma, naglašava da moderator mora dopustiti članovima Plenuma da iznesu do kraja svoje mišljenje te da je Plenum iznad radnih grupa. To znači da ako osoba koja daje izvještaj ima formulirano pitanje za Plenum, moderator to pitanje može preformulirati uzimajući u obzir tok diskusije. Izvješće radne grupe mora sadržavati konsenzus do kojeg je došla radna grupa, a ako nije postignut konsenzus moraju se iznijeti svi argumenti.

Kolega s FER-a obavijestio nas je kako se na njihovom fakultetu svaki dio ispita smije polagati samo jednom. Time se ne poštuje Statut Sveučilišta koji garantira da student na ispit ima pravo izaći četiri puta. Ured pravobranitelja radi na rješavanju ovog problema i informira studente o njihovim pravima.

Veliki sastanak svih zainteresiranih za borbu za besplatno obrazovanje održat će se od 23. do 25. listopada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslan je poziv svim kolegama. Teme za sastanak se primaju do 17. listopada na halo.blokada[at]gmail.com i svi_studenti[at]googlegroups.com. Također, molimo sve studente iz Zagreba koji su voljni ugostiti kolege iz drugih gradova da nam se jave.

Nakon izvješća o situaciji studenata iz Pittsburgha i odgledanog filmića, Plenum je odlučio poslati pismo podrške studentima u Pittsburghu.

Plenum je pristao sudjelovati na Anti-fa festivalu u Puli. Kako delegat nije izabran, molimo sve zainteresirane da se jave na plenum.tehnikalije[at]gmail.com te dođu na idući Plenum kako bismo glasali o njihovoj kandidaturi.

Plenum podržava vukovarske srednjoškolce koji bojkotiraju nastavu i prosvjeduju ispred gradske uprave kako bi izborili besplatan prijevoz. Plenum će im uputiti pismo podrške.

Pismo podrške u zahtjevu i metodi također će se slati i radnicima vranjičkog Salonita u stečaju koji su u utorak okupirali urede zgrade Splitsko-dalmatinske županije. Razlog je sporazum prema kojemu posao na pripremnim radovima sanacije Mravinačke kave dobiva 97 radno sposobnih zaposlenika Salonita, dok 41 oboljeli radnik od azbestoze ostaje bez posla.

Izabrani su moderatori za idući plenum koji će se održati u utorak, 13. listopada, u 20 h.

Plenum je zaključen u 21:26.
Tagovi:

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve