kolumna

Izvještaj s 48. plenuma, 6. listopada 2009.

Na 48. plenumu, održanom u utorak, 6. listopada, raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda. Mini akcije su prezentirale projekt koji će se održati u sklopu Max Art Festa, podnesen je izvještaj o predstavljanju plenuma brucošima, a student s FER-a izložio je situaciju s ispitima na njegovom fakultetu. Raspravljalo se o slanju pisma podrške studentima koji su se sukobili s policijom u Pittsburghu za vrijeme sastanka G-20, vukovarskim srednjoškolcima koji prosvjeduju za pravo na besplatan prijevoz te radnicima Salonita koji se pokušavaju izboriti za svoja radna mjesta. Detaljnije pročitajte u nastavku.

Na četrdeset i osmom plenumu, održanom 6. listopada 2009. godine, raspravljalo se o pet točaka dnevnoga reda.

Sastanak s francuskim filozofom Alainom Badiouom je nažalost otkazan zbog bolesti. Plenum će mu uputiti poziv za održavanje predavanja na našem fakultetu kada bude u mogućnosti.

Mini akcije su prezentirale projekt koji će se održati unutar Max art festa. Svi zainteresirani su pozvani da sudjeluju na festivalu od 8. do 10. listopada na Kvaternikovom trgu.

Plenum je predstavljen na zajedničkom uvodnom predavanju za brucoše. U petak u 14 h u D7, u slučaju da dekan odobri termin, održat će se uvodno predavanje i predstavljanje Plenuma brucošima po uzoru na pojedinačna uvodna predavanja.

Sastanak grupe za informiranje održat će se u petak u 12h u A002.

Grupa za tehnikalije, ponukana primjedbama koje su pristigle nakon prošlog Plenuma, naglašava da moderator mora dopustiti članovima Plenuma da iznesu do kraja svoje mišljenje te da je Plenum iznad radnih grupa. To znači da ako osoba koja daje izvještaj ima formulirano pitanje za Plenum, moderator to pitanje može preformulirati uzimajući u obzir tok diskusije. Izvješće radne grupe mora sadržavati konsenzus do kojeg je došla radna grupa, a ako nije postignut konsenzus moraju se iznijeti svi argumenti.

Kolega s FER-a obavijestio nas je kako se na njihovom fakultetu svaki dio ispita smije polagati samo jednom. Time se ne poštuje Statut Sveučilišta koji garantira da student na ispit ima pravo izaći četiri puta. Ured pravobranitelja radi na rješavanju ovog problema i informira studente o njihovim pravima.

Veliki sastanak svih zainteresiranih za borbu za besplatno obrazovanje održat će se od 23. do 25. listopada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslan je poziv svim kolegama. Teme za sastanak se primaju do 17. listopada na halo.blokada[at]gmail.com i svi_studenti[at]googlegroups.com. Također, molimo sve studente iz Zagreba koji su voljni ugostiti kolege iz drugih gradova da nam se jave.

Nakon izvješća o situaciji studenata iz Pittsburgha i odgledanog filmića, Plenum je odlučio poslati pismo podrške studentima u Pittsburghu.

Plenum je pristao sudjelovati na Anti-fa festivalu u Puli. Kako delegat nije izabran, molimo sve zainteresirane da se jave na plenum.tehnikalije[at]gmail.com te dođu na idući Plenum kako bismo glasali o njihovoj kandidaturi.

Plenum podržava vukovarske srednjoškolce koji bojkotiraju nastavu i prosvjeduju ispred gradske uprave kako bi izborili besplatan prijevoz. Plenum će im uputiti pismo podrške.

Pismo podrške u zahtjevu i metodi također će se slati i radnicima vranjičkog Salonita u stečaju koji su u utorak okupirali urede zgrade Splitsko-dalmatinske županije. Razlog je sporazum prema kojemu posao na pripremnim radovima sanacije Mravinačke kave dobiva 97 radno sposobnih zaposlenika Salonita, dok 41 oboljeli radnik od azbestoze ostaje bez posla.

Izabrani su moderatori za idući plenum koji će se održati u utorak, 13. listopada, u 20 h.

Plenum je zaključen u 21:26.

7. listopada 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka