Izvještaj s 51. plenuma, 27. listopada 2009.

Na pedeset i prvom Plenumu, održanom 27. listopada 2009. godine, raspravljalo se o šest točaka dnevnoga reda.

Inicijativa Komunal povodom dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju Elinor Ostrom 30.10. u 19 h u Mediki organizira javni događaj “Niti s državom, niti s tržištem“.

Udruga studenta FPZ-a PoliGraf poziva sve zainteresirane na izlaganje Stipe Ćurkovića i Mislava Žitka na temu “Kriza i strategije političkog otpora”. Predavanje će se održati na Fakultetu političkih znanosti u Lepušićevoj 6 u srijedu, 28.10., u 18 sati u seminaru V.

Na radnom vikendu na Filozofskom fakultetu ugostili smo kolege iz Osijeka, Pule, Rijeke, Splita i Zadra. Raspravljalo se besplatnom obrazovanju, odnosu s fakultetskim upravama, Studentskim zborom i sindikatima te međuplenumskoj koordinaciji i usuglašavanju daljnjih akcija. Idući sastanak grupe za međuplenumsku suradnju održat će se u ponedjeljak u 18 h.

Član Plenuma iznio je prijedlog o traženju izmjena članka 65 Ustava Republike Hrvatske. Prijedlog je da se postojećoj formulaciji “Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima” nadoda dio “neovisno o njegovom imovinskom stanju”. Članica Plenuma smatra da bi se već postojeći članak morao tako interpretirati, s obzirom na to da imovinsko stanje nije sposobnost.

Plenum je odlučio sudjelovati u Međunarodnom danu protiv komercijalizacije obrazovanja, 5.11. Sastanak grupe za mini akcije, na kojem će se detaljnije osmisliti prigodna akcija, održat će se u četvrtak u 18 h.

Izabran je delegat koji će sudjelovati na okruglom stolu u sklopu manifestacije “Slavistički duh” koju organizira Klub južnih slavista A302.

Izabran je još jedan delegat koji će sudjelovati na tribini u sklopu Anti-fa festivala u Puli.

Jedan od delegata, koji su sudjelovali na sjednici Povjerenstva za razvoj studija, izvijestio je Plenum da je postignut konsenzus o sustavu studiranja 0+5 na FFZG-u.

Plenum je raspravljao o tome da li bi se radne grupe trebale sazivati isključivo na plenumu ili ih sama radna grupa ili pojedinac mogu sazvati ako se za to ukaže realna potreba.

Plenum je raspravljao o mailing listi Sloga. Odlučeno je da Sloga nije mailing lista Plenuma.

Raspravljalo se i o tome kako se treba oživjeti forum Plenuma FFZG-a. Sastanak radne grupe za forum održat će se u petak u 17 h.

Plenum odobrava korištenje snimke posljednjeg plenuma koji se održao tijekom proljetne blokade za izlaganje o afektivnoj politici na simpoziju Diskrepancije.

Prihvaća se ideja da se studentska prostorija A002 preuredi i otvori za studente između 11 i 17 h kako bi svi zainteresirani mogli dobiti informacije o besplatnom obrazovanju, direktnoj demokraciji i plenumu.

Uputit će se zahtjev za fakultetskom e-mail adresom Plenuma koja će biti dodana na listu svi studenti. E-mail adresa (plenum[at]ffzg.hr) bi služila prvenstveno za komunikaciju s Upravom i Vijećem fakulteta. Također će se zatražiti da se adresa portala Slobodni Filozofski objavi na službenim stranicama Fakulteta.

Sastanak grupe za informiranje održat će se u četvrtak u 15 h.

Izabrani su moderatori za idući plenum koji će se održati u utorak, 3. studenog, u 20 h.

Plenum je zaključen u 23:40.

Nadopuna izvještaja 30. listopada:

Ispričavamo se čitateljstvu, među kojima neki nisu mogli prisustvovati plenumu 27. listopada, što su u izvještaja s plenuma izostale informacije o mogućoj jesenskoj blokadi. U sirovoj verziji izvještaja je stajalo da se na plenumu raspravljalo i o mogućoj blokadi te mogućem terminu. Na plenumu nije donesen nikakav konačan zaključak i stoga dio o blokadi nije bio uvršten u izvještaj objavljen na našoj stranici.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.