Izvještaj s 51. plenuma, 27. listopada 2009.

Na pedeset i prvom Plenumu, održanom 27. listopada 2009. godine, raspravljalo se o šest točaka dnevnoga reda.

Inicijativa Komunal povodom dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju Elinor Ostrom 30.10. u 19 h u Mediki organizira javni događaj “Niti s državom, niti s tržištem“.

Udruga studenta FPZ-a PoliGraf poziva sve zainteresirane na izlaganje Stipe Ćurkovića i Mislava Žitka na temu “Kriza i strategije političkog otpora”. Predavanje će se održati na Fakultetu političkih znanosti u Lepušićevoj 6 u srijedu, 28.10., u 18 sati u seminaru V.

Na radnom vikendu na Filozofskom fakultetu ugostili smo kolege iz Osijeka, Pule, Rijeke, Splita i Zadra. Raspravljalo se besplatnom obrazovanju, odnosu s fakultetskim upravama, Studentskim zborom i sindikatima te međuplenumskoj koordinaciji i usuglašavanju daljnjih akcija. Idući sastanak grupe za međuplenumsku suradnju održat će se u ponedjeljak u 18 h.

Član Plenuma iznio je prijedlog o traženju izmjena članka 65 Ustava Republike Hrvatske. Prijedlog je da se postojećoj formulaciji “Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima” nadoda dio “neovisno o njegovom imovinskom stanju”. Članica Plenuma smatra da bi se već postojeći članak morao tako interpretirati, s obzirom na to da imovinsko stanje nije sposobnost.

Plenum je odlučio sudjelovati u Međunarodnom danu protiv komercijalizacije obrazovanja, 5.11. Sastanak grupe za mini akcije, na kojem će se detaljnije osmisliti prigodna akcija, održat će se u četvrtak u 18 h.

Izabran je delegat koji će sudjelovati na okruglom stolu u sklopu manifestacije “Slavistički duh” koju organizira Klub južnih slavista A302.

Izabran je još jedan delegat koji će sudjelovati na tribini u sklopu Anti-fa festivala u Puli.

Jedan od delegata, koji su sudjelovali na sjednici Povjerenstva za razvoj studija, izvijestio je Plenum da je postignut konsenzus o sustavu studiranja 0+5 na FFZG-u.

Plenum je raspravljao o tome da li bi se radne grupe trebale sazivati isključivo na plenumu ili ih sama radna grupa ili pojedinac mogu sazvati ako se za to ukaže realna potreba.

Plenum je raspravljao o mailing listi Sloga. Odlučeno je da Sloga nije mailing lista Plenuma.

Raspravljalo se i o tome kako se treba oživjeti forum Plenuma FFZG-a. Sastanak radne grupe za forum održat će se u petak u 17 h.

Plenum odobrava korištenje snimke posljednjeg plenuma koji se održao tijekom proljetne blokade za izlaganje o afektivnoj politici na simpoziju Diskrepancije.

Prihvaća se ideja da se studentska prostorija A002 preuredi i otvori za studente između 11 i 17 h kako bi svi zainteresirani mogli dobiti informacije o besplatnom obrazovanju, direktnoj demokraciji i plenumu.

Uputit će se zahtjev za fakultetskom e-mail adresom Plenuma koja će biti dodana na listu svi studenti. E-mail adresa (plenum[at]ffzg.hr) bi služila prvenstveno za komunikaciju s Upravom i Vijećem fakulteta. Također će se zatražiti da se adresa portala Slobodni Filozofski objavi na službenim stranicama Fakulteta.

Sastanak grupe za informiranje održat će se u četvrtak u 15 h.

Izabrani su moderatori za idući plenum koji će se održati u utorak, 3. studenog, u 20 h.

Plenum je zaključen u 23:40.


Nadopuna izvještaja 30. listopada:

Ispričavamo se čitateljstvu, među kojima neki nisu mogli prisustvovati plenumu 27. listopada, što su u izvještaja s plenuma izostale informacije o mogućoj jesenskoj blokadi. U sirovoj verziji izvještaja je stajalo da se na plenumu raspravljalo i o mogućoj blokadi te mogućem terminu. Na plenumu nije donesen nikakav konačan zaključak i stoga dio o blokadi nije bio uvršten u izvještaj objavljen na našoj stranici.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve