SkriptaTV predstavlja: Špalir etičke interpelacije + Izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća 30. rujna

Uz pisani izvještaj s mini-akcije “Špalir etičke interpelacije”, donosimo i izvještaj u video formatu člana inicijative koji je snimao prosvjed za studentsku televiziju SkriptaTV, pri čemu mu je prodekan (danas dekan) prof. dr. sc. Damir Boras rukom interpelirao u kadar i prekrio objektiv, tražeći objašnjenje i dozvolu za snimanje. Prema postojećim pravilima Filozofskog fakulteta, Uprava je ta koja izdavanjem dozvole unaprijed odlučuje o tome što smije, a što ne smije biti snimano unutar zgrade javne ustanove – Filozofskog fakulteta. Apsurdnost tog pravila pogotovo dolazi do izražaja u ovakvoj situaciji, u kojoj član Uprave studentu zabranjuje snimanje javnog studentskog okupljanja.

Nakon što je delegat Plenuma pročitao zahtjev o izglasavanju nultih kvota za studente za osobne potrebe (bez smanjenja postojećih kvota), članovi Vijeća su odbili ponovo glasati o kvotama jer im se, citiramo, “nije dalo”. Dekan Jurković čestitao je studentskim predstavnicima na uloženom vetu.

Naglašeno je kako je studentski veto o participacijama za akademsku godinu 2010./2011. i dalje na snazi i kako nema potrebe za daljnjom raspravom. Glavni argument za odbijanje rasprave bila je navodna preporuka Ministarstva Fakultetu da se ne izglasavaju participacije jer će ubrzo biti gotov prijedlog novog zakona o visokom obrazovanju u kojem će biti predložen novi sustav školarina. Podsjećamo da se Povjerenstvo za izradu novog zakona sastalo svega dva puta i da ne postoji nikakav izvještaj o njihovom radu. Također nije poznato kada bi prijedlog zakona trebao biti dostupan.

Izjava delegata Plenuma Fakultetskom vijeću:

Poštovani članovi Fakultetskog vijeća,

na sjednicama tokom travnja i svibnja opetovano ste zahtjev studenata i građana za javno financiranim obrazovanjem proglašavali svojim stavom. Tih dana bilo je dovoljno podići ruku, a danas trebate taj stav provesti u djelo. Plenum Filozofskog fakulteta očekuje da u skladu sa svojim odlukama, izglasate nulte kvote studenata za osobne potrebe. Tim činom kvote ostaju iste, a teret financiranja prebacuje se na Ministarstvo.

Studentski predstavnici su na prošloj sjednici stavili veto na glasanje o participacijama. S obzirom da smo svi suglasni u tomu da novac za školarine trebamo tražiti od Ministarstva, tražimo vas da s nanovo izglasanim kvotama koje su u skladu s našim zajedničkim zahtjevom pošaljete jasnu poruku Ministarstvu da se na našem fakultetu participacije ne mogu i neće naplaćivati jer se borba za naše pravo nastavlja.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.