Poziv na javni događaj “Niti s državom, niti s tržištem” u petak u Mediki

Povodom dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju Elinor Ostrom, inicijativa Komunal organizira javni događaj pod nazivom “Niti s državom, niti s tržištem”. Događaj će se održati u prostorijama bivše tvornice Medika u petak, 30. listopada, s početkom u 19 sati, a sastojat će se od niza višemedijskih prezentacija i tribine na kojoj će gostovati profesori Ozren Žunec i Ognjen Čaldarović s Filozofskog fakulteta te profesor Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti.


Povodom dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju Elinor Ostrom, inicijativa Komunal organizira javni događaj:

Niti s državom, niti s tržištem

30.10.2009 u 19:00 – bivša tvornica Medika

Kada bi se urbani pokreti usmjerili prema zahtjevu preuzimanja sredstava za proizvodnju u gradu i preuzimanju sredstava za upravljanje gradom otvorila bi se mogućnost za razvoj zajedničkih ili komunalnih dobara koje za svog subjekta nositelja ne bi imale niti državu niti tržište nego zajednicu, kooperaciju, grupu odnosno u konačnici sam pokret.

„Niti s državom niti s tržištem“ čuvena je fraza politologinje Elinor Ostrom, ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za ekonomiju koja je svoj rad posvetila istraživanju modela upravljanja zajedničkim dobrima putem raznih samoorganiziranih zajednica.

Ovom tribinom želimo otvoriti raspravu o pitanju je li proučavanjem klasičnih oblika korištenja i upravljanja komunalima moguće pronaći pravedniji pristup organiziranju grada? I ako je moguće, da li su današnji urbani pokreti u mogućnosti razviti kooperativne institucije koje bi bile sposobne upravljati takvim prostorima? Ove hipoteze istražit ćemo u bivšoj tvornici Medika u Zagrebu, jednom od mogućih mjesta koja upravo prolaze svoju tranziciju prema zajedničkom urbanom prostoru.

Događaj se sastoji od niza višemedijskih prezentacija i javne tribine kao okosnice samog događaja:

1. Tribina o pitanjima zajedničkog dobra u gradovima

Gosti tribine:
Prof. dr. Ozren Žunec, Filozofski fakultet
Prof. dr. Zdravko Petak, Fakultet političkih znanosti
Prof. dr. Ognjen Čaldarović, Filozofski fakultet

Moderator tribine: Emil Jurcan, dipl.ing.arh


2. Projekcija filma „Jedan dan u turopoljskoj zadruzi“

redatelj: Drago Chloupek; direktor fotografije: Aleksandar Gerasimov; produkcija: Škola narodnog zdravlja

19 minutni prikaz svakodnevice jedne od posljednjih velikih obiteljskih zadruga u selu Mraclinu u Turopolju snimljen 1933. godine. Film je prikazan na Drugom međunarodnom festivalu etnografskih i socijalnih filmova 1960. godine, 27 godina nakon nastanka, gdje je pod talijanskim naslovom “Grandi famiglie croate” izazvao svojevrsnu senzaciju na festivalu i zasjenio nove filmove.


3. Prezentacija mape “Crveni plan” – slika grada u kasnom kapitalizmu, Pulske Grupe

Pulsku grupu čini osam pulskih arhitekata okupljenih 2006. godine. Rad grupe prezentiran je na arhitektonskim fakultetima u Zagrebu, Istanbulu, Ljubljani i Veneciji, kao i na Bijenalu mladih umjetnika Europe i Mediterana u Bariju u svibnju 2008. godine i Bijenalu suvremene umjetnosti u Tirani 2009. godine. 2008. godine grupa je proizvela «Crveni plan Pule» kao korak u istraživanju neformalnog urbanizma Pule, služeći se informacijama objavljenim u lokalnim medijima tijekom godinu dana. Ovaj plan Pulska grupa smatra stvarnim urbanističkim planom svoga grada.


4. Promocija novina “Otvoreni Muzil” građanske inicijative za Muzil “Volim Pulu”

Građanska inicijativa za Muzil “Volim Pulu” je mreža pojedinaca stvorena s namjerom upoznavanja zatvorenog vojnog područja Muzila u Puli. Osnovni zahtjevi inicijative su otvaranje tog područja te zajednička rasprava građana o njegovoj budućnosti. Inicijativu čine zainteresirani pojedinci, a ne grupe, udruge, institucije ni stranke.


5. Promocija novog broja novina “Zarez” – dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja. Temat broja je «Post-kapitalistički grad”


Sve zajedno bit će uprizoreno u bivšoj tvornici MEDIKA (Pierottijeva 11, Zagreb) uz podršku raznih istomišljenika.

Kontakt: komunal@gmail.com; 098 1376147.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve