Poziv na javni događaj “Niti s državom, niti s tržištem” u petak u Mediki

Povodom dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju Elinor Ostrom, inicijativa Komunal organizira javni događaj pod nazivom “Niti s državom, niti s tržištem”. Događaj će se održati u prostorijama bivše tvornice Medika u petak, 30. listopada, s početkom u 19 sati, a sastojat će se od niza višemedijskih prezentacija i tribine na kojoj će gostovati profesori Ozren Žunec i Ognjen Čaldarović s Filozofskog fakulteta te profesor Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti.

Povodom dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju Elinor Ostrom, inicijativa Komunal organizira javni događaj:

Niti s državom, niti s tržištem

30.10.2009 u 19:00 – bivša tvornica Medika

Kada bi se urbani pokreti usmjerili prema zahtjevu preuzimanja sredstava za proizvodnju u gradu i preuzimanju sredstava za upravljanje gradom otvorila bi se mogućnost za razvoj zajedničkih ili komunalnih dobara koje za svog subjekta nositelja ne bi imale niti državu niti tržište nego zajednicu, kooperaciju, grupu odnosno u konačnici sam pokret.

„Niti s državom niti s tržištem“ čuvena je fraza politologinje Elinor Ostrom, ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za ekonomiju koja je svoj rad posvetila istraživanju modela upravljanja zajedničkim dobrima putem raznih samoorganiziranih zajednica.

Ovom tribinom želimo otvoriti raspravu o pitanju je li proučavanjem klasičnih oblika korištenja i upravljanja komunalima moguće pronaći pravedniji pristup organiziranju grada? I ako je moguće, da li su današnji urbani pokreti u mogućnosti razviti kooperativne institucije koje bi bile sposobne upravljati takvim prostorima? Ove hipoteze istražit ćemo u bivšoj tvornici Medika u Zagrebu, jednom od mogućih mjesta koja upravo prolaze svoju tranziciju prema zajedničkom urbanom prostoru.

Događaj se sastoji od niza višemedijskih prezentacija i javne tribine kao okosnice samog događaja:

1. Tribina o pitanjima zajedničkog dobra u gradovima

Gosti tribine:
Prof. dr. Ozren Žunec, Filozofski fakultet
Prof. dr. Zdravko Petak, Fakultet političkih znanosti
Prof. dr. Ognjen Čaldarović, Filozofski fakultet

Moderator tribine: Emil Jurcan, dipl.ing.arh

2. Projekcija filma „Jedan dan u turopoljskoj zadruzi“

redatelj: Drago Chloupek; direktor fotografije: Aleksandar Gerasimov; produkcija: Škola narodnog zdravlja

19 minutni prikaz svakodnevice jedne od posljednjih velikih obiteljskih zadruga u selu Mraclinu u Turopolju snimljen 1933. godine. Film je prikazan na Drugom međunarodnom festivalu etnografskih i socijalnih filmova 1960. godine, 27 godina nakon nastanka, gdje je pod talijanskim naslovom “Grandi famiglie croate” izazvao svojevrsnu senzaciju na festivalu i zasjenio nove filmove.

3. Prezentacija mape “Crveni plan” – slika grada u kasnom kapitalizmu, Pulske Grupe

Pulsku grupu čini osam pulskih arhitekata okupljenih 2006. godine. Rad grupe prezentiran je na arhitektonskim fakultetima u Zagrebu, Istanbulu, Ljubljani i Veneciji, kao i na Bijenalu mladih umjetnika Europe i Mediterana u Bariju u svibnju 2008. godine i Bijenalu suvremene umjetnosti u Tirani 2009. godine. 2008. godine grupa je proizvela «Crveni plan Pule» kao korak u istraživanju neformalnog urbanizma Pule, služeći se informacijama objavljenim u lokalnim medijima tijekom godinu dana. Ovaj plan Pulska grupa smatra stvarnim urbanističkim planom svoga grada.

4. Promocija novina “Otvoreni Muzil” građanske inicijative za Muzil “Volim Pulu”

Građanska inicijativa za Muzil “Volim Pulu” je mreža pojedinaca stvorena s namjerom upoznavanja zatvorenog vojnog područja Muzila u Puli. Osnovni zahtjevi inicijative su otvaranje tog područja te zajednička rasprava građana o njegovoj budućnosti. Inicijativu čine zainteresirani pojedinci, a ne grupe, udruge, institucije ni stranke.

5. Promocija novog broja novina “Zarez” – dvotjednika za kulturna i društvena zbivanja. Temat broja je «Post-kapitalistički grad”

Sve zajedno bit će uprizoreno u bivšoj tvornici MEDIKA (Pierottijeva 11, Zagreb) uz podršku raznih istomišljenika.

Kontakt: komunal@gmail.com; 098 1376147.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.