Der Standard: Zauzimači Audimaxa planiraju referendum

Nastavljamo s praćenjem događanja u Austriji! Ovaj put prenosimo prijevod teksta o razvoju situacije na austrijskim sveučilištima, objavljenog (7. studenog) u bečkom dnevnom listu der Standard. I dok se nastavljaju napadi ministra financija Prölla i kolega mu iz Vlade, naše kolege “zauzimači” planiraju održavanje referenduma čiji je cilj promjena sustava obrazovanja u cijelosti. Članak donosi i kratki izvještaj o stanju na Sveučilištu Johannes Kepler u Linzu koji je prekinuo blokadu odlukom plenuma.

Beč – Studentski prosvjednici žele putem referenduma dati veću težinu svojim zahtjevima prema politici. Kako izvještava dnevni list “Österreich” (nedjeljno izdanje), u ponedjeljak se očekuje znak za početak referenduma o obrazovanju. Do veljače referendum će biti na nogama, rekao je novinama inicijator Philip Rodleitner. “Treba iznova prevrtiti cjelokupni sustav obrazovanja”. Prvi nacrt bit će navodno predstavljen u zaposjednutom Audimaxu Bečkog Sveučilišta sljedećeg ponedjeljka.

Nakon prezentacije planira se povezivanje s drugim radnim grupama, rekao je Rodleitner. “Nadamo se da ćemo u roku od tjedan dana moći glasati o gotovom nacrtu.” U izradi nacrta bit će navodno uključeni predstavnici drugih obrazovnih sektora (vrtići, škole) kao i sindikalisti. “Obrazovni prosvjed treba postati socijalni pokret, to nam je jako važno”, naglašava koinicijatorica Valerie Erwa.

Ministar financija napada zauzimače Audimaxa

Šef ÖVP-a (Austrijska pučka stranka) Josef Pröll prelazi međutim u napad na studente koji već više od dva tjedna drže pod okupacijom najveću predavaonicu Sveučilišta u Beču kako bi protestirali za bolje uvjete studiranja. “Neću dopustiti da grlate skupine drže politiku, zemlju i porezne obveznike kao taoce”, rekao je ministar financija dnevnom listu “Österreich”.

Na pitanje hoće li dati dodatni novac za sveučilišta, Pröll je rekao da se radi o tome “kako da s raspoloživim novcem izvučemo ono što je najbolje za Austriju”. U tekućem legislativnom periodu sveučilišta dobivaju ukupno 8,2 milijarde eura, na to, prema najavama ministra znanosti Hohannesa Hahna, dolaze još 34 milijuna. “To je puno novca i očekujem da i sveučilišta, kojih se to tiče, razmisle kako da izađu na kraj tim novcem.”

O spornom pitanju ograničenja pristupa studijima Pröll je rekao: “Čujem da punih 60 posto brucoša upišu samo 10 posto ponuđenih predmeta. Otud je jasno da su tih 10 posto predmeta beznadežno pretrpani. Pitam se: Zašto regulacije pristupa ne bi bile nikakav odgovor?”

Sveučilište u Linzu dobrovoljno ispražnjeno

U velikim austrijskim sveučilišnim gradovima predavaonice su i nadalje zauzete. Doduše, u petak navečer je u Linzu na plenumu većinski donesena odluka da se zauzeta dvorana na Sveučilištu Johannes Kepler ponovo oslobodi. Na kraju je ovdje položaj držalo još samo nekih deset do petnaest studenata.

U petak navečer oko 22 sata oslobođena je Predavaonica 1. No bez obzira na dobrovoljno napuštanje prostora bivši zauzimači će se, prema vlastitim navodima, i dalje intenzivno boriti za svoje zahtjeve i upozoravati na loše stanje. “Neprestano ćemo njegovati otvoreni diskurs i još jače tražiti konstruktivne razgovore s većinom stanovništva koja je spremna na dijalog”, stoji u priopćenju. Predavaonica je bila zauzeta još od utorka prošlog tjedna [27.10.].

U jednoj izjavi studenti se zahvaljuju svim skupinama sudionika kao i pojedinačnim osobama za ustrajnu podršku i solidarnost, ali priznaju: “Naše snage su nakon 11 dana trajanja okupacije iscrpljene”. Ali to ni na koji način ne znači kraj prosvjedâ.

U međuvremenu radi se na daljnjem planiranju prosvjednih akcija. Sljedećeg četvrtka [12. 11.] kane izaći na ulice zajedno sa sindikalistima metalaca. 17. studenog štrajkat će studenti u Njemačkoj; ovdje će navodno biti podrške solidarnosti s austrijske strane. Osim toga, 25. studenog, kad je zakazan sveučilišni dijalog koji je zazvao ministar Johannes Hahn, također se planiraju mjere i akcije da bi se postigla pažnja javnosti.

Zeleni su u prošli četvrtak zatražili izvanrednu sjednicu Nacionalnog vijeća o sveučilišnoj debati. Sjednica se mora održati unutar sljedećih osam radnih dana.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve