Der Standard: Zauzimači Audimaxa planiraju referendum

Nastavljamo s praćenjem događanja u Austriji! Ovaj put prenosimo prijevod teksta o razvoju situacije na austrijskim sveučilištima, objavljenog (7. studenog) u bečkom dnevnom listu der Standard. I dok se nastavljaju napadi ministra financija Prölla i kolega mu iz Vlade, naše kolege “zauzimači” planiraju održavanje referenduma čiji je cilj promjena sustava obrazovanja u cijelosti. Članak donosi i kratki izvještaj o stanju na Sveučilištu Johannes Kepler u Linzu koji je prekinuo blokadu odlukom plenuma.

Beč – Studentski prosvjednici žele putem referenduma dati veću težinu svojim zahtjevima prema politici. Kako izvještava dnevni list “Österreich” (nedjeljno izdanje), u ponedjeljak se očekuje znak za početak referenduma o obrazovanju. Do veljače referendum će biti na nogama, rekao je novinama inicijator Philip Rodleitner. “Treba iznova prevrtiti cjelokupni sustav obrazovanja”. Prvi nacrt bit će navodno predstavljen u zaposjednutom Audimaxu Bečkog Sveučilišta sljedećeg ponedjeljka.

Nakon prezentacije planira se povezivanje s drugim radnim grupama, rekao je Rodleitner. “Nadamo se da ćemo u roku od tjedan dana moći glasati o gotovom nacrtu.” U izradi nacrta bit će navodno uključeni predstavnici drugih obrazovnih sektora (vrtići, škole) kao i sindikalisti. “Obrazovni prosvjed treba postati socijalni pokret, to nam je jako važno”, naglašava koinicijatorica Valerie Erwa.

Ministar financija napada zauzimače Audimaxa

Šef ÖVP-a (Austrijska pučka stranka) Josef Pröll prelazi međutim u napad na studente koji već više od dva tjedna drže pod okupacijom najveću predavaonicu Sveučilišta u Beču kako bi protestirali za bolje uvjete studiranja. “Neću dopustiti da grlate skupine drže politiku, zemlju i porezne obveznike kao taoce”, rekao je ministar financija dnevnom listu “Österreich”.

Na pitanje hoće li dati dodatni novac za sveučilišta, Pröll je rekao da se radi o tome “kako da s raspoloživim novcem izvučemo ono što je najbolje za Austriju”. U tekućem legislativnom periodu sveučilišta dobivaju ukupno 8,2 milijarde eura, na to, prema najavama ministra znanosti Hohannesa Hahna, dolaze još 34 milijuna. “To je puno novca i očekujem da i sveučilišta, kojih se to tiče, razmisle kako da izađu na kraj tim novcem.”

O spornom pitanju ograničenja pristupa studijima Pröll je rekao: “Čujem da punih 60 posto brucoša upišu samo 10 posto ponuđenih predmeta. Otud je jasno da su tih 10 posto predmeta beznadežno pretrpani. Pitam se: Zašto regulacije pristupa ne bi bile nikakav odgovor?”

Sveučilište u Linzu dobrovoljno ispražnjeno

U velikim austrijskim sveučilišnim gradovima predavaonice su i nadalje zauzete. Doduše, u petak navečer je u Linzu na plenumu većinski donesena odluka da se zauzeta dvorana na Sveučilištu Johannes Kepler ponovo oslobodi. Na kraju je ovdje položaj držalo još samo nekih deset do petnaest studenata.

U petak navečer oko 22 sata oslobođena je Predavaonica 1. No bez obzira na dobrovoljno napuštanje prostora bivši zauzimači će se, prema vlastitim navodima, i dalje intenzivno boriti za svoje zahtjeve i upozoravati na loše stanje. “Neprestano ćemo njegovati otvoreni diskurs i još jače tražiti konstruktivne razgovore s većinom stanovništva koja je spremna na dijalog”, stoji u priopćenju. Predavaonica je bila zauzeta još od utorka prošlog tjedna [27.10.].

U jednoj izjavi studenti se zahvaljuju svim skupinama sudionika kao i pojedinačnim osobama za ustrajnu podršku i solidarnost, ali priznaju: “Naše snage su nakon 11 dana trajanja okupacije iscrpljene”. Ali to ni na koji način ne znači kraj prosvjedâ.

U međuvremenu radi se na daljnjem planiranju prosvjednih akcija. Sljedećeg četvrtka [12. 11.] kane izaći na ulice zajedno sa sindikalistima metalaca. 17. studenog štrajkat će studenti u Njemačkoj; ovdje će navodno biti podrške solidarnosti s austrijske strane. Osim toga, 25. studenog, kad je zakazan sveučilišni dijalog koji je zazvao ministar Johannes Hahn, također se planiraju mjere i akcije da bi se postigla pažnja javnosti.

Zeleni su u prošli četvrtak zatražili izvanrednu sjednicu Nacionalnog vijeća o sveučilišnoj debati. Sjednica se mora održati unutar sljedećih osam radnih dana.

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve