Der Standard: Zauzimači Audimaxa planiraju referendum

Nastavljamo s praćenjem događanja u Austriji! Ovaj put prenosimo prijevod teksta o razvoju situacije na austrijskim sveučilištima, objavljenog (7. studenog) u bečkom dnevnom listu der Standard. I dok se nastavljaju napadi ministra financija Prölla i kolega mu iz Vlade, naše kolege “zauzimači” planiraju održavanje referenduma čiji je cilj promjena sustava obrazovanja u cijelosti. Članak donosi i kratki izvještaj o stanju na Sveučilištu Johannes Kepler u Linzu koji je prekinuo blokadu odlukom plenuma.


Beč – Studentski prosvjednici žele putem referenduma dati veću težinu svojim zahtjevima prema politici. Kako izvještava dnevni list “Österreich” (nedjeljno izdanje), u ponedjeljak se očekuje znak za početak referenduma o obrazovanju. Do veljače referendum će biti na nogama, rekao je novinama inicijator Philip Rodleitner. “Treba iznova prevrtiti cjelokupni sustav obrazovanja”. Prvi nacrt bit će navodno predstavljen u zaposjednutom Audimaxu Bečkog Sveučilišta sljedećeg ponedjeljka.

Nakon prezentacije planira se povezivanje s drugim radnim grupama, rekao je Rodleitner. “Nadamo se da ćemo u roku od tjedan dana moći glasati o gotovom nacrtu.” U izradi nacrta bit će navodno uključeni predstavnici drugih obrazovnih sektora (vrtići, škole) kao i sindikalisti. “Obrazovni prosvjed treba postati socijalni pokret, to nam je jako važno”, naglašava koinicijatorica Valerie Erwa.

Ministar financija napada zauzimače Audimaxa

Šef ÖVP-a (Austrijska pučka stranka) Josef Pröll prelazi međutim u napad na studente koji već više od dva tjedna drže pod okupacijom najveću predavaonicu Sveučilišta u Beču kako bi protestirali za bolje uvjete studiranja. “Neću dopustiti da grlate skupine drže politiku, zemlju i porezne obveznike kao taoce”, rekao je ministar financija dnevnom listu “Österreich”.

Na pitanje hoće li dati dodatni novac za sveučilišta, Pröll je rekao da se radi o tome “kako da s raspoloživim novcem izvučemo ono što je najbolje za Austriju”. U tekućem legislativnom periodu sveučilišta dobivaju ukupno 8,2 milijarde eura, na to, prema najavama ministra znanosti Hohannesa Hahna, dolaze još 34 milijuna. “To je puno novca i očekujem da i sveučilišta, kojih se to tiče, razmisle kako da izađu na kraj tim novcem.”

O spornom pitanju ograničenja pristupa studijima Pröll je rekao: “Čujem da punih 60 posto brucoša upišu samo 10 posto ponuđenih predmeta. Otud je jasno da su tih 10 posto predmeta beznadežno pretrpani. Pitam se: Zašto regulacije pristupa ne bi bile nikakav odgovor?”

Sveučilište u Linzu dobrovoljno ispražnjeno

U velikim austrijskim sveučilišnim gradovima predavaonice su i nadalje zauzete. Doduše, u petak navečer je u Linzu na plenumu većinski donesena odluka da se zauzeta dvorana na Sveučilištu Johannes Kepler ponovo oslobodi. Na kraju je ovdje položaj držalo još samo nekih deset do petnaest studenata.

U petak navečer oko 22 sata oslobođena je Predavaonica 1. No bez obzira na dobrovoljno napuštanje prostora bivši zauzimači će se, prema vlastitim navodima, i dalje intenzivno boriti za svoje zahtjeve i upozoravati na loše stanje. “Neprestano ćemo njegovati otvoreni diskurs i još jače tražiti konstruktivne razgovore s većinom stanovništva koja je spremna na dijalog”, stoji u priopćenju. Predavaonica je bila zauzeta još od utorka prošlog tjedna [27.10.].

U jednoj izjavi studenti se zahvaljuju svim skupinama sudionika kao i pojedinačnim osobama za ustrajnu podršku i solidarnost, ali priznaju: “Naše snage su nakon 11 dana trajanja okupacije iscrpljene”. Ali to ni na koji način ne znači kraj prosvjedâ.

U međuvremenu radi se na daljnjem planiranju prosvjednih akcija. Sljedećeg četvrtka [12. 11.] kane izaći na ulice zajedno sa sindikalistima metalaca. 17. studenog štrajkat će studenti u Njemačkoj; ovdje će navodno biti podrške solidarnosti s austrijske strane. Osim toga, 25. studenog, kad je zakazan sveučilišni dijalog koji je zazvao ministar Johannes Hahn, također se planiraju mjere i akcije da bi se postigla pažnja javnosti.

Zeleni su u prošli četvrtak zatražili izvanrednu sjednicu Nacionalnog vijeća o sveučilišnoj debati. Sjednica se mora održati unutar sljedećih osam radnih dana.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve