Der Standard: Zauzimači Audimaxa planiraju referendum

Nastavljamo s praćenjem događanja u Austriji! Ovaj put prenosimo prijevod teksta o razvoju situacije na austrijskim sveučilištima, objavljenog (7. studenog) u bečkom dnevnom listu der Standard. I dok se nastavljaju napadi ministra financija Prölla i kolega mu iz Vlade, naše kolege “zauzimači” planiraju održavanje referenduma čiji je cilj promjena sustava obrazovanja u cijelosti. Članak donosi i kratki izvještaj o stanju na Sveučilištu Johannes Kepler u Linzu koji je prekinuo blokadu odlukom plenuma.

Beč – Studentski prosvjednici žele putem referenduma dati veću težinu svojim zahtjevima prema politici. Kako izvještava dnevni list “Österreich” (nedjeljno izdanje), u ponedjeljak se očekuje znak za početak referenduma o obrazovanju. Do veljače referendum će biti na nogama, rekao je novinama inicijator Philip Rodleitner. “Treba iznova prevrtiti cjelokupni sustav obrazovanja”. Prvi nacrt bit će navodno predstavljen u zaposjednutom Audimaxu Bečkog Sveučilišta sljedećeg ponedjeljka.

Nakon prezentacije planira se povezivanje s drugim radnim grupama, rekao je Rodleitner. “Nadamo se da ćemo u roku od tjedan dana moći glasati o gotovom nacrtu.” U izradi nacrta bit će navodno uključeni predstavnici drugih obrazovnih sektora (vrtići, škole) kao i sindikalisti. “Obrazovni prosvjed treba postati socijalni pokret, to nam je jako važno”, naglašava koinicijatorica Valerie Erwa.

Ministar financija napada zauzimače Audimaxa

Šef ÖVP-a (Austrijska pučka stranka) Josef Pröll prelazi međutim u napad na studente koji već više od dva tjedna drže pod okupacijom najveću predavaonicu Sveučilišta u Beču kako bi protestirali za bolje uvjete studiranja. “Neću dopustiti da grlate skupine drže politiku, zemlju i porezne obveznike kao taoce”, rekao je ministar financija dnevnom listu “Österreich”.

Na pitanje hoće li dati dodatni novac za sveučilišta, Pröll je rekao da se radi o tome “kako da s raspoloživim novcem izvučemo ono što je najbolje za Austriju”. U tekućem legislativnom periodu sveučilišta dobivaju ukupno 8,2 milijarde eura, na to, prema najavama ministra znanosti Hohannesa Hahna, dolaze još 34 milijuna. “To je puno novca i očekujem da i sveučilišta, kojih se to tiče, razmisle kako da izađu na kraj tim novcem.”

O spornom pitanju ograničenja pristupa studijima Pröll je rekao: “Čujem da punih 60 posto brucoša upišu samo 10 posto ponuđenih predmeta. Otud je jasno da su tih 10 posto predmeta beznadežno pretrpani. Pitam se: Zašto regulacije pristupa ne bi bile nikakav odgovor?”

Sveučilište u Linzu dobrovoljno ispražnjeno

U velikim austrijskim sveučilišnim gradovima predavaonice su i nadalje zauzete. Doduše, u petak navečer je u Linzu na plenumu većinski donesena odluka da se zauzeta dvorana na Sveučilištu Johannes Kepler ponovo oslobodi. Na kraju je ovdje položaj držalo još samo nekih deset do petnaest studenata.

U petak navečer oko 22 sata oslobođena je Predavaonica 1. No bez obzira na dobrovoljno napuštanje prostora bivši zauzimači će se, prema vlastitim navodima, i dalje intenzivno boriti za svoje zahtjeve i upozoravati na loše stanje. “Neprestano ćemo njegovati otvoreni diskurs i još jače tražiti konstruktivne razgovore s većinom stanovništva koja je spremna na dijalog”, stoji u priopćenju. Predavaonica je bila zauzeta još od utorka prošlog tjedna [27.10.].

U jednoj izjavi studenti se zahvaljuju svim skupinama sudionika kao i pojedinačnim osobama za ustrajnu podršku i solidarnost, ali priznaju: “Naše snage su nakon 11 dana trajanja okupacije iscrpljene”. Ali to ni na koji način ne znači kraj prosvjedâ.

U međuvremenu radi se na daljnjem planiranju prosvjednih akcija. Sljedećeg četvrtka [12. 11.] kane izaći na ulice zajedno sa sindikalistima metalaca. 17. studenog štrajkat će studenti u Njemačkoj; ovdje će navodno biti podrške solidarnosti s austrijske strane. Osim toga, 25. studenog, kad je zakazan sveučilišni dijalog koji je zazvao ministar Johannes Hahn, također se planiraju mjere i akcije da bi se postigla pažnja javnosti.

Zeleni su u prošli četvrtak zatražili izvanrednu sjednicu Nacionalnog vijeća o sveučilišnoj debati. Sjednica se mora održati unutar sljedećih osam radnih dana.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve