Iz medija – 20. studenog 2009.


Donosimo poduži izvadak iz medijskih izvještaja koji su ovog tjedna aktualizirali “blokadu” potaknuti odlukom plenuma o blokadi najveće dvorane na FFZG-u D7 kojoj se pridružuju i Riječani svojom “djelomičnom blokadom”!. Prenosimo i osvrte na našu medijsku izjavu kojom smo reagirali na tobožnju “podršku” Vesne Pusić. Na Maršalovu trgu, pak, ništa novo – rektor Bjeliš i dalje poziva na (monološki) dijalog!


e-zadar: Zagrebački fakulteti od ponedjeljka opet u blokadi
‘Zaista, postoji priča da se kreće u blokadu, no naši studenti čine samostalno tijelo i ne želim ulaziti u njihove odluke. Mogu reći tek da podržavam zahtjeve da školstvo bude što bolje i što transparentnije financirano’, izjavio je Boras.

Glas Istre: Pulski studenti odlučuju o blokadi nastave
Sve govori u prilog tome da će se Nezavisna studentska inicijativa Pule pridružiti svojim kolegama s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji će odluku o blokadi donijeti u ponedjeljak, a najavljuju se i blokade na riječkim fakultetima. Prosvjedi su mogući i na zadarskom sveučilištu, gdje su posebice osjetljivi na pitanje komercijalizacije školstva budući da je ove jeseni 200-tinjak studenata koji su četvrtu godinu zaglavili na preddiplomskim studijama izgubili pravo studiranja, osim u slučaju ako plate.

H-alter: Pendrekom na društvene znanosti
Prije tjedan dana (u srijedu 11.11.) i ljubljanski su studenti i studentice organizirali svoj prvi plenum i reafirmirali borbu protiv neoliberalizacije sveučilišta kao univerzalnog problema kapitalizma koji se kao takav u posljednjih nekoliko mjeseci artikulirao kroz studentske borbe diljem svijeta.

Index: Studentski centar iksice mora kontrolirati jer Ministarstvo odbija izvršiti svoje financijske obveze?
Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu oglasio se o nedavnim događanja vezanim za studentsku problematiku – otvorenom pismu predsjedničke kandidatkinje Vesne Pusić studentima te kontroli iksica u studentskim menzama.

Jutarnji list: Ministre, kakav ste bili student?
Da je današnji model plaćanja studija bio aktualan u doba kada su oni bili studenti, velika većina naših ministara i saborskih zastupnika ne bi mogla studirati besplatno. U pravilu bili su prosječni studenti. Indeksom ispunjenim većinom peticama mogu se pohvaliti tek rijetki.

Jutarnji list: Studenti Filozofskog: “Pusić blefira potporom besplatnom studiranju”
Kandidatkinja za predsjednicu države Vesna Pusić, inače profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, pokušala je ovih dana pridobiti glasove studenata, predstavivši se borcem za besplatno obrazovanje.

Novi List: Od ponedjeljka djelomična blokada Filozofskog fakulteta
Članovi Nezavisne studentske inicijative za besplatno obrazovanje Rijeka na plenumu u četvrtak navečer donijeli su odluku o blokadi jedne dvorane Filozofskog fakulteta.

Novi List: Nezadovoljavajuća uspješnost preddiplomaca
Rezultati upisa na diplomske studije Sveučilišta u Rijeci nisu zadovoljavajući i pokazuju preslabu učinkovitost studenata na preddiplomskim studijima, (…) ove je godine upisao svega 1.341 student, dok je planirana upisna kvota iznosila 2.457 upisnih mjesta.

Osijek031: U Zavodu za zapošljavanje u čudu gledaju na prve osječke “bolonjce”
Iako je očekivao da će taj posao odraditi nadležno ministarstvo, nakon što je čuo iskustva svojih prvih “bolonjaca”, odlučio je poslati dopis Zavodu za zapošljavanje kojim ih objavještava o novim akademskim nazivima.

Rijeka danas: Studenti u ponedjeljak nastavljaju s blokadom fakulteta
Novoizabrani dekan prof.dr.sc. Šustar izjavio je da će podržati blokadu ako se za nju izjasni natpolovična većina studenata.

Večernji list: Moguća ponovna blokada Filozofskog fakulteta
Iako je diplomski studij besplatan, to bi se moglo promijeniti. Naime, školarine nisu ukinute, nego se svake godine potpisuje ugovor kojim ih Ministarstvo znanosti podmiruje. Studenti upozoravaju da to nije rješenje i da bi na njih mogao pasti teret školovanja.

ZaMirZine: Od ponedjeljka nove blokade fakulteta
“Uvijek smo bili otvoreni za dijalog, pa će tako biti i u slučaju novih studentskih prosvjeda. Naša je obveza da radimo zajedno sa Studentskim zborom, ali i drugim studentskim grupama i predstavnicima”, izbjegao je Bjeliš direktan odgovor.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve