Iz medija – 20. studenog 2009.

Donosimo poduži izvadak iz medijskih izvještaja koji su ovog tjedna aktualizirali “blokadu” potaknuti odlukom plenuma o blokadi najveće dvorane na FFZG-u D7 kojoj se pridružuju i Riječani svojom “djelomičnom blokadom”!. Prenosimo i osvrte na našu medijsku izjavu kojom smo reagirali na tobožnju “podršku” Vesne Pusić. Na Maršalovu trgu, pak, ništa novo – rektor Bjeliš i dalje poziva na (monološki) dijalog!

e-zadar: Zagrebački fakulteti od ponedjeljka opet u blokadi
‘Zaista, postoji priča da se kreće u blokadu, no naši studenti čine samostalno tijelo i ne želim ulaziti u njihove odluke. Mogu reći tek da podržavam zahtjeve da školstvo bude što bolje i što transparentnije financirano’, izjavio je Boras.

Glas Istre: Pulski studenti odlučuju o blokadi nastave
Sve govori u prilog tome da će se Nezavisna studentska inicijativa Pule pridružiti svojim kolegama s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji će odluku o blokadi donijeti u ponedjeljak, a najavljuju se i blokade na riječkim fakultetima. Prosvjedi su mogući i na zadarskom sveučilištu, gdje su posebice osjetljivi na pitanje komercijalizacije školstva budući da je ove jeseni 200-tinjak studenata koji su četvrtu godinu zaglavili na preddiplomskim studijama izgubili pravo studiranja, osim u slučaju ako plate.

H-alter: Pendrekom na društvene znanosti
Prije tjedan dana (u srijedu 11.11.) i ljubljanski su studenti i studentice organizirali svoj prvi plenum i reafirmirali borbu protiv neoliberalizacije sveučilišta kao univerzalnog problema kapitalizma koji se kao takav u posljednjih nekoliko mjeseci artikulirao kroz studentske borbe diljem svijeta.

Index: Studentski centar iksice mora kontrolirati jer Ministarstvo odbija izvršiti svoje financijske obveze?
Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu oglasio se o nedavnim događanja vezanim za studentsku problematiku – otvorenom pismu predsjedničke kandidatkinje Vesne Pusić studentima te kontroli iksica u studentskim menzama.

Jutarnji list: Ministre, kakav ste bili student?
Da je današnji model plaćanja studija bio aktualan u doba kada su oni bili studenti, velika većina naših ministara i saborskih zastupnika ne bi mogla studirati besplatno. U pravilu bili su prosječni studenti. Indeksom ispunjenim većinom peticama mogu se pohvaliti tek rijetki.

Jutarnji list: Studenti Filozofskog: “Pusić blefira potporom besplatnom studiranju”
Kandidatkinja za predsjednicu države Vesna Pusić, inače profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, pokušala je ovih dana pridobiti glasove studenata, predstavivši se borcem za besplatno obrazovanje.

Novi List: Od ponedjeljka djelomična blokada Filozofskog fakulteta
Članovi Nezavisne studentske inicijative za besplatno obrazovanje Rijeka na plenumu u četvrtak navečer donijeli su odluku o blokadi jedne dvorane Filozofskog fakulteta.

Novi List: Nezadovoljavajuća uspješnost preddiplomaca
Rezultati upisa na diplomske studije Sveučilišta u Rijeci nisu zadovoljavajući i pokazuju preslabu učinkovitost studenata na preddiplomskim studijima, (…) ove je godine upisao svega 1.341 student, dok je planirana upisna kvota iznosila 2.457 upisnih mjesta.

Osijek031: U Zavodu za zapošljavanje u čudu gledaju na prve osječke “bolonjce”
Iako je očekivao da će taj posao odraditi nadležno ministarstvo, nakon što je čuo iskustva svojih prvih “bolonjaca”, odlučio je poslati dopis Zavodu za zapošljavanje kojim ih objavještava o novim akademskim nazivima.

Rijeka danas: Studenti u ponedjeljak nastavljaju s blokadom fakulteta
Novoizabrani dekan prof.dr.sc. Šustar izjavio je da će podržati blokadu ako se za nju izjasni natpolovična većina studenata.

Večernji list: Moguća ponovna blokada Filozofskog fakulteta
Iako je diplomski studij besplatan, to bi se moglo promijeniti. Naime, školarine nisu ukinute, nego se svake godine potpisuje ugovor kojim ih Ministarstvo znanosti podmiruje. Studenti upozoravaju da to nije rješenje i da bi na njih mogao pasti teret školovanja.

ZaMirZine: Od ponedjeljka nove blokade fakulteta
“Uvijek smo bili otvoreni za dijalog, pa će tako biti i u slučaju novih studentskih prosvjeda. Naša je obveza da radimo zajedno sa Studentskim zborom, ali i drugim studentskim grupama i predstavnicima”, izbjegao je Bjeliš direktan odgovor.

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve