Iz medija: Beograd – post festum

Nakon prosvjeda kolega s beogradskog Univerziteta i Univerziteta umetnosti, donosimo kraći izvadak izvještaja srpskih medija o pregovorima koji su uslijedili tijekom četvrtka i petka. Kako mediji iznose, prihvaćena je većina zahtjeva beogradskih studenata, no očito ne i svi što je dovelo od određenih podjela među prosvjednicima. Brojnija skupina koju čine studenti Univerziteta umetnosti i Filozofskog fakulteta smatra da nema razloga smanjiti pritisak na Vladu, najavljuje i radikalnije mjere političkog pritiska, te nastavljaju s prosvjedima u ponedjeljak.

e-novine
Vlada usvojila većinu zahteva i razjedinila studente
Vlada Srbije odlučila je da usvoji pet od šest zahteva studenata koji protestuju. Jedan deo studenata nezadovoljan je odlukom i u ponedeljak nastavljaju protesteVlada Srbije odlučila je da ispuni zahteve studenata Beogradskog i Univerziteta umetnosti, osim zahteva za zbirni upis godine.Kako je saopštilo Ministarstvo prosvete, vlada će zajedno sa fakultetima, svim samofinansirajućim studentima, koji su u školskoj 2008/2009. godini ostvarili 48 i više bodova, a izvan su budžetske kvote, jednokratno uplatiti školarinu za školsku 2009/2010. godinu.

Blic
Dogovor sa Ministarstvom sprečio saobraćajni kolaps
Kao što je i predviđeno nekoliko stotina studenta krenulo je juče oko 13.30 časova sa Platoa ispred Filozofskog fakulteta, ali umesto kroz Terazijski tunel, kao što je bilo najavljeno, do Brankovog mosta su došli preko Ulice kralja Milana, kneza Miloša, Nemanjine i Karađorđeve.
– Kretali smo se brže nego prethodnih dana, kako Beograđanima ne bi pokvarili prestojeći vikend, ali smo opet ukazali na naš problem.

Politika
Vlada ispunila većinu studentskih zahteva
Vlada Srbije odlučila je juče da ispuni zahteve studenata Beogradskog i Univerziteta umetnosti, osim zahteva za zbirni upis godine. Ovo je epilog protesta studenata koji su započeti početkom oktobra, a koji su i tokom jučerašnjeg dana na nekoliko sati blokirali centar Beograda, Brankov most i Gazelu.Kako je sinoć saopštilo Ministarstvo prosvete, vlada će zajedno sa fakultetima, svim samofinansirajućim studentima, koji su u školskoj 2008/2009. godini ostvarili 48 i više bodova, a izvan su budžetske kvote, jednokratno uplatiti školarinu za školsku 2009/2010. godinu

B 92
Vlada uglavnom ispunila zahteve
Vlada Srbije ispunila je pet od šest zateva studenata Beogradskog univerziteta i Univerziteta umetnosti koji nekoliko dana protestuju tražeći olakšice za upis u narednu godinu studija. Deo studenata zadovoljan postignutim završio je proteste, deo nezadovoljnih planira radikalizaciju protesta od sledeće nedelje. Ministar prosvete Žarko Obradović pozvao je studente da se vrate učenju i za B92 potvrdio da će u ponedeljak svi fakulteti dobiti dopis o odluci vlade da se studentima olakša upis naredne godine studija.

Mondo
Vlada popustila, raskol među studentima
Vlada Srbije odlučila je danas da usvoji zahteve studenata koji protestuju, potvrđeno je FoNetu u Vladi Srbije.
Više od hiljadu studenata koji su bili ispred zgrade Vlade Srbije su se potom razišli. Saobraćaj u Ulici kneza Miloša je uspostavljen u 17.30 časova.Međutim, jedan deo studenata je bio nezadovoljan odlukom vlade i oni su u zgradi Fililoškog fakulteta razgovarali o eventualnom nastavku protesta.Ta grupa studenata je odlučila da nastavi proteste od ponedeljka, 30. novembra.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.