Iz medija – 24. studenog 2009.

Rijeka danas: Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora je član HDZ-a iako je u “Otvorenom” tvrdio suprotno!
U sinoćnjoj emisiji “Otvoreno” na temu aktualnih studentskih prosvjeda među gostima je bio i Ivan Bota, novi predsjednik Hrvatskog studentskog zbora. Na pitanje gledatelja je li u član neke stranke gospodin Bota je odgovorio da nije. Međutim, zaboravio je spomenuti da je bio član HDZ-a do prije godinu i pol kada je, kako nam je sam potvrdio u telefonskom razgovoru, zamrznuo članstvo u stranci.

24sata:
“Svi će upisivati besplatno, ako ne padnu neće plaćati”
Studenti su sastavili svoj prijedlog zakona o potpuno javno financiranom visokom obrazovanju. Traže da se uklone svi oblici studentskih participacija pod bilo kojim uvjetima. Prijedlog zakona možete pročitati ovdje.

Glas Slavonije:
Država srezala sredstva, fakulteti u dugovima!
Gospodarska kriza ostavila je traga i na akademsku zajednicu. Naime, osječko Sveučilište je od države dobilo upola manje sredstva za kapitalne investicije u 2009. – samo 2,7 umjesto planiranih 5,2 milijuna kuna – a ovu godinu će neki fakulteti, izvjesno je, završiti u financijskom minusu.

Glas Istre:
Studenti nastavljaju blokadu
“Sve dok unutar visokog školstva postoji sustav novčane penalizacije te se studentima ne omogućuje besplatno studiranje na svim razinama, preddiplomskoj, diplomskoj te poslijediplomskoj, a o ovoj posljednjoj se ministar Radovan Fuchs nije ni očitovao, naši zahtjevi nisu ispunjeni”, poručili su na konferenciji za novinare u utorak studenti koji su nastavili blokadu pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile.

H-alter:
Borba se nastavlja
Ovog puta „kaskajući” za kolegama iz Pule, pioniri studentskog pokreta u ispunjenoj dvorani D VII, plenumom su odlučili da je došao čas da ponovno „uzdrmaju” hrvatsku javnost i političke strukture u traženju svojih temeljnih prava za besplatnim obrazovanjem.

Index:
Studenti napisali svoj prijedlog zakona o obrazovanju, blokiran i Fakultet političkih znanosti
“S tim projektom krećemo 2010. godine. Fakultet će besplatno upisati svi studenti, a nastaviti će besplatno studirati oni koji redovito budu izvršavali obveze”, kaže Kosor.
No, premijerka je izbjegla odgovor na pitanje što točno znači “izvršavanja obveza”, odnosno znači li to da će i oni studenti koji se budu kroz faks provlačili s dvojkama u Indeksu nastaviti besplatno studirati. “Oni koji ispunjavaju obveze znači oni koji ispunjavaju obveze”, namjerno je nejasna ostala Kosor.

Slobodna Dalmacija:
Rektorski zbor ne podržava metode studenata prosvjednika
Predsjednik Rektorskoga zbora visokih učilišta Republike Hrvatske i rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić izjavio je danas da Rektorski zbor ne podržava metode studenata-prosvjednika i jasno se zauzima za redovito održavanje nastave te smatra da su temeljena traženja studenata postignuta, pa poziva studente na prestanak blokade.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.