Izjava za medije, 24.11.2009.

U ponedjeljak, 23.11., plenumi na sveučilištima u Puli, Zagrebu i Rijeci velikom su većinom donijeli odluku o ponovnoj uspostavi studentske kontrole nad fakultetima. Za razliku od proljetnih blokada akcija se ovaj put nije iz zagrebačkog centra širila na sveučilišta u ostalim gradovima, već su blokade provedene koordinirano i istovremeno. Time su propala priželjkivanja državnih institucija na koje je izvršen pritisak da proljetne blokade ostanu tek čin jednokratnog pražnjenja, ili samo privremena prepreka nedemokratskom uvođenju promjena na štetu većine. Postalo je očito da je sadržaj ovog pokreta nešto na što u svakodnevici propalih štrajkova i fingiranih prosvjeda nisu navikli: disciplinirana, dobro organizirana i precizno artikulirana politička borba za obranu socijalnih stečevina koja neće tek tako utrnuti. Štoviše, ta je borba u svojoj “tihoj” fazi još i dodatno ojačala.

Nije to, čini se, još uvijek ni izbliza jasno dežurnim čuvarima “normalnosti” i vladajućim birokratima kojima drže leđa. Pred nedvosmislenim izrazom nezadovoljstva demokratski udružene većine koja u svoje ruke preuzima odgovornost za promjene koje je se izravno tiču, oni i dalje ili papagajski propitkuju njezin legitimitet, ili se od nje brane otupjelom ignorancijom. Na pokušaje da se plenum prikaže kao nelegitimno tijelo kojim upravlja skupina iracionalnih radikala i time podijele studenti, odgovaramo kao i do sada: na plenum su pozvani svi građani, svi građani imaju pravo sudjelovati u raspravama, kao i u izravnodemokratskom donošenju odluka. Barem 800 prisutnih na 55. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu može to i osobno potvrditi. Isti poziv vrijedi i za tzv. “tihu većinu”, odnosno navodni veliki broj studenata koji se protive blokadi, ali o tome se ili nisu izjašnjavali, ili svoje protivljenje artikuliraju na mjestima na kojima to ne proizvodi politički učinak. Iako smatramo da ta “tiha većina” nije ništa drugo doli fantomski subjekt koji su iz praznine, u nedostatku mogućnosti da se konkretnijim sredstvima bore protiv samoproizvedenog legitimiteta plenuma, zazvali oni čija je politička moć njime izravno ugrožena, još jednom upućujemo poziv: svi zainteresirani za pitanja studentske kontrole nad fakultetima, blokade nastave i potpuno javno financiranog obrazovanja, neka dođu na plenum gdje će, kao i ostali, imati priliku izreći svoje mišljenje i sudjelovati u odlukama čije ih se posljedice izravno tiču.

Osim toga, želimo uputiti izraz solidarnosti i podrške našim kolegama s Filozofskog fakulteta u Rijeci koji su u svojoj borbi naišli na bezobziran pokušaj sabotaže od strane fakultetskih tijela, čija je dužnost da predstavljaju i brane interese svojih studenata. Naime, v.d. dekana Branko Rafajac u ponedjeljak je unajmio zaštitare privatne zaštitarske tvrtke te ih postavio da pri ulasku na fakultet, po definiciji javnu ustanovu otvorenu svima, legitimiraju studente i zabranjuju im ulaz ukoliko odbiju pokazati isprave. Ovaj pokušaj da se tiranski zagospodari jednom javnom ustanovom, i to uz pomoć privatnih zaštitara za čije se unajmljivanje onda troši i javni novac, potpuno je neprihvatljiv izraz birokratske samovolje i gubitka svakog doticaja sa stvarnim potrebama onih koji tu javnu ustanovu koriste. Kolege u Rijeci, nažalost, nisu jedini koji su na svojoj koži osjetili represiju koju provode privatni zaštitari. U Austriji, jedan od glavnih povoda za blokade fakulteta koje traju već mjesec dana bilo je upravo uvođenje privatnih zaštitarskih službi na javna sveučilišta.

Navedeni konkretan oblik reakcije na demokratski pritisak odozdo, uporna mistifikacija Ustavom zagarantiranog općeg prava na obrazovanje ispraznim formulama o “izvrsnosti” i “uspješnosti” te opća vladina politika rješavanja problema javnog sektora, dovoljni su razlozi da posumnjamo u ono što izvršna vlast i resorni birokrati pod pritiskom medijâ zbog studentskih blokada poručuju javnosti.

Naš zahtjev je od početka bio jasan i nedvosmislen: potpuno javno financirano obrazovanje i na svim razinama. Taj zahtjev pretpostavlja uklanjanje svih oblika studentske participacije pod bilo kojim uvjetima. Na manje od toga ne pristajemo.

Na kraju prilažemo i naš prijedlog zakona o potpuno javno financiranom visokom obrazovanju:

PRIJEDLOG IZMJENE ZAKONA O ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Sadašnji članak 86.

(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna.

(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.

Naš prijedlog izmjena:

(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme).

(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program.

(6) Trošak redovitog i izvanrednog studija (studijskog programa) u cijelosti, NA PREDDIPLOMSKOJ, DIPLOMSKOJ I POSTDIPLOMSKOJ RAZINI, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole FINANCIRA se iz državnog proračuna.

MODEL BESPLATNOG OBRAZOVANJA

Studij mora biti besplatan za sve i ne smiju postojati nikakvi vidovi naplaćivanja tijekom visokog obrazovanja. Kao rješenje se nudi proširenje sadašnjega modela besplatnoga studiranja na sve studente koji su stekli pravo na studij. Regulacije u pogledu upisivanja novoga studija, prebacivanja na drugi studij, upisivanja paralelnog studija, studentskih prava itd. ostaju iste kao i dosada, samo što nitko više ne bi plaćao studij. Smatramo da je dovoljan korektiv za neredovito izvršavanje studentskih obveza privremeno uskraćivanje ili gubitak studentskih prava, a nikako plaćanje studija, ECTS-bodova, kolegija ili dr. oblici novčane penalizacije. Birokratske tehnikalije bolonjskog procesa (kao što je ponovno upisivanje kolegija) ne smiju biti prepreka potpuno javno financiranom obrazovanju, niti smiju biti opravdanje za uvođenje mehanizma plaćanja u sustav bez plaćanja.

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve