Izjava za medije, 24.11.2009.
U ponedjeljak, 23.11., plenumi na sveučilištima u Puli, Zagrebu i Rijeci velikom su većinom donijeli odluku o ponovnoj uspostavi studentske kontrole nad fakultetima. Za razliku od proljetnih blokada akcija se ovaj put nije iz zagrebačkog centra širila na sveučilišta u ostalim gradovima, već su blokade provedene koordinirano i istovremeno. Time su propala priželjkivanja državnih institucija na koje je izvršen pritisak da proljetne blokade ostanu tek čin jednokratnog pražnjenja, ili samo privremena prepreka nedemokratskom uvođenju promjena na štetu većine. Postalo je očito da je sadržaj ovog pokreta nešto na što u svakodnevici propalih štrajkova i fingiranih prosvjeda nisu navikli: disciplinirana, dobro organizirana i precizno artikulirana politička borba za obranu socijalnih stečevina koja neće tek tako utrnuti. Štoviše, ta je borba u svojoj “tihoj” fazi još i dodatno ojačala.
Nije to, čini se, još uvijek ni izbliza jasno dežurnim čuvarima “normalnosti” i vladajućim birokratima kojima drže leđa. Pred nedvosmislenim izrazom nezadovoljstva demokratski udružene većine koja u svoje ruke preuzima odgovornost za promjene koje je se izravno tiču, oni i dalje ili papagajski propitkuju njezin legitimitet, ili se od nje brane otupjelom ignorancijom. Na pokušaje da se plenum prikaže kao nelegitimno tijelo kojim upravlja skupina iracionalnih radikala i time podijele studenti, odgovaramo kao i do sada: na plenum su pozvani svi građani, svi građani imaju pravo sudjelovati u raspravama, kao i u izravnodemokratskom donošenju odluka. Barem 800 prisutnih na 55. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu može to i osobno potvrditi. Isti poziv vrijedi i za tzv. “tihu većinu”, odnosno navodni veliki broj studenata koji se protive blokadi, ali o tome se ili nisu izjašnjavali, ili svoje protivljenje artikuliraju na mjestima na kojima to ne proizvodi politički učinak. Iako smatramo da ta “tiha većina” nije ništa drugo doli fantomski subjekt koji su iz praznine, u nedostatku mogućnosti da se konkretnijim sredstvima bore protiv samoproizvedenog legitimiteta plenuma, zazvali oni čija je politička moć njime izravno ugrožena, još jednom upućujemo poziv: svi zainteresirani za pitanja studentske kontrole nad fakultetima, blokade nastave i potpuno javno financiranog obrazovanja, neka dođu na plenum gdje će, kao i ostali, imati priliku izreći svoje mišljenje i sudjelovati u odlukama čije ih se posljedice izravno tiču.
Osim toga, želimo uputiti izraz solidarnosti i podrške našim kolegama s Filozofskog fakulteta u Rijeci koji su u svojoj borbi naišli na bezobziran pokušaj sabotaže od strane fakultetskih tijela, čija je dužnost da predstavljaju i brane interese svojih studenata. Naime, v.d. dekana Branko Rafajac u ponedjeljak je unajmio zaštitare privatne zaštitarske tvrtke te ih postavio da pri ulasku na fakultet, po definiciji javnu ustanovu otvorenu svima, legitimiraju studente i zabranjuju im ulaz ukoliko odbiju pokazati isprave. Ovaj pokušaj da se tiranski zagospodari jednom javnom ustanovom, i to uz pomoć privatnih zaštitara za čije se unajmljivanje onda troši i javni novac, potpuno je neprihvatljiv izraz birokratske samovolje i gubitka svakog doticaja sa stvarnim potrebama onih koji tu javnu ustanovu koriste. Kolege u Rijeci, nažalost, nisu jedini koji su na svojoj koži osjetili represiju koju provode privatni zaštitari. U Austriji, jedan od glavnih povoda za blokade fakulteta koje traju već mjesec dana bilo je upravo uvođenje privatnih zaštitarskih službi na javna sveučilišta.
Navedeni konkretan oblik reakcije na demokratski pritisak odozdo, uporna mistifikacija Ustavom zagarantiranog općeg prava na obrazovanje ispraznim formulama o “izvrsnosti” i “uspješnosti” te opća vladina politika rješavanja problema javnog sektora, dovoljni su razlozi da posumnjamo u ono što izvršna vlast i resorni birokrati pod pritiskom medijâ zbog studentskih blokada poručuju javnosti.
Naš zahtjev je od početka bio jasan i nedvosmislen: potpuno javno financirano obrazovanje i na svim razinama. Taj zahtjev pretpostavlja uklanjanje svih oblika studentske participacije pod bilo kojim uvjetima. Na manje od toga ne pristajemo.
Na kraju prilažemo i naš prijedlog zakona o potpuno javno financiranom visokom obrazovanju:
PRIJEDLOG IZMJENE ZAKONA O ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
Sadašnji članak 86.
(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna.
(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.
Naš prijedlog izmjena:
(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme).
(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program.
(6) Trošak redovitog i izvanrednog studija (studijskog programa) u cijelosti, NA PREDDIPLOMSKOJ, DIPLOMSKOJ I POSTDIPLOMSKOJ RAZINI, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole FINANCIRA se iz državnog proračuna.
MODEL BESPLATNOG OBRAZOVANJA
Studij mora biti besplatan za sve i ne smiju postojati nikakvi vidovi naplaćivanja tijekom visokog obrazovanja. Kao rješenje se nudi proširenje sadašnjega modela besplatnoga studiranja na sve studente koji su stekli pravo na studij. Regulacije u pogledu upisivanja novoga studija, prebacivanja na drugi studij, upisivanja paralelnog studija, studentskih prava itd. ostaju iste kao i dosada, samo što nitko više ne bi plaćao studij. Smatramo da je dovoljan korektiv za neredovito izvršavanje studentskih obveza privremeno uskraćivanje ili gubitak studentskih prava, a nikako plaćanje studija, ECTS-bodova, kolegija ili dr. oblici novčane penalizacije. Birokratske tehnikalije bolonjskog procesa (kao što je ponovno upisivanje kolegija) ne smiju biti prepreka potpuno javno financiranom obrazovanju, niti smiju biti opravdanje za uvođenje mehanizma plaćanja u sustav bez plaćanja.