Predrag Lucić: Paštetom na blokadu

U sklopu svoje kolumne u Novom listu, Predrag Lucić donosi kratki komentar uređivačke politike “stožernog” hrvatskog dnevog lista (Jutarnji) koji je bez imalo suptilnosti jasno odabrao način na koji će pratiti jesensku blokadu stvarajući opoziciju “oni koji teroriziraju” i “oni koji su podvrgnuti teroru” (oni koji žele učiti, pobogu). Večernji list je pak otišao korak dalje pitajući se trebaju li nam visokoobrazovani uopće.


Na užas uzgajatelja socijalne tuposti, hrvatski studenti nastavljaju svoju pobunu protiv trgovine ljudskim pravom na obrazovanje. Blokadu fakulteta, baš kao i proljetos, korporacijski mediji prate s agresivnim prezirom prema meritumu prosvjeda. Jutarnji list s naslovne stranice ogromnim slovima vrišti “Prestanite terorizirati one koji žele učiti!”, tvrdeći da upravo to pobunjenim studentima poručuju profesori. Naravno, ni u jednom tekstu u Jutarnjem nećete pronaći da je ijedan profesor spomenuo teror, ali to proizvođačima naslova nije važno.

Oni i dalje računaju da ničim ne mogu uvrijediti inteligenciju svojih preostalih konzumenata i da su ovi za svojih sedam kuna dobili poštenu dnevnu porciju pujdanja.

Večernji list se potrudio da svoje čitatelje uvjeri kako je besmislena ne samo studentska pobuna nego i sam čin studiranja. Pozivajući se na “mnoge stručnjake” – jasno: neimenovane – Večernjak postavlja pitanje “Treba li Hrvatskoj 20 posto visokoobrazovanih?”. Odgovor se prepušta poreznim obveznicima, a oni, jelte, “teško da žele izdvajati novac za obrazovanje onih koje nakon diplome čeka burza rada”.

Ako netko još misli da studenti imaju razloga za prosvjed, razuvjerit će ga pismo Večernjakova čitatelja koji je izračunao da su veći troškovi školarca u osnovnoj ili srednjoj školi negoli oni redovitog studenta. Jer da bijedni školski gablec od kriške kruha premazane paštetom zapada 3 i pol kune, dok se studenti za 4 kune i 40 lipa nažnjopaju juhe, mesa, priloga, salate i kolača. I još se bune.

Može li hrvatska javnost ponuditi još mizerniji odgovor na studentske zahtjeve od ovog uvjeravanja djece da su za njihovu tanku užinu krivi siti i nezahvalni studenti? Bojim se da može. I da ćemo ga čuti kada u obranu socijalne tuposti progovore zaštitari.

Predrag Lucić
preneseno iz Novog lista, objavljeno u četvrtak 26. studenog 2009.

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve