kolumna 17. studenoga 2009.

Skup ” Horror – porno – ennui” Instituta za etnologiju i folkloristiku

U Zagrebu će se od 19. do 21. studenog u organizaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku (Šubićeva 42, 4. kat) održati međunarodni znanstveni skup pod nazivom “Horror — porno — ennui: kulturne prakse post-socijalizma”, jedan dio kojeg će biti posvećen i proljetnoj studentskoj blokadi fakulteta u Hrvatskoj. Organizatoru vas pozivaju da dođete i sudjelujete u diskusijama. Program skupa možete pročitati u .pdf formatu ili u nastavku ovog posta.

Četvrtak, 19. 11. 2009.

16:00–17:30 moderatorica: Ines Prica

  • Ines Prica: Kakav fantastičan dan! Post-jugoslavenska intervencija u (ionako slabe) temelje post-socijalističkih studija
  • Ivana Spasić: Smrt Brisa Tatona i uslovni kosmopolitizam socijalističke Jugoslavije
  • Ljupčo S. Risteski: Himalajsko, a naše. Postsocijalistička saga o makedonskom kraljevstvu na Himalajima

18:00–19:00 moderatorica: Renata Jambrešić Kirin

  • Orlanda Obad: Balkan Lights: o promjenama u predodžbama o Zapadu i Balkanu u Hrvatskoj
  • Jasmina Husanović: Bauk zvani “agresivni ateizam”: antifašizam nasuprot politike perpetuiranja genocida kroz revizionizam i uravnilovku

Petak, 20. 11. 2009.

10:00–12:00 moderator: Ozren Biti

  • Mislav Žitko: Autonomija, konverzija i status quo: prema morfologiji akademskog polja
  • Petar Bagarić: Blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2009. kao promocija novog tipa političkog bića u Hrvatskoj
  • Vesna Kesić: U ime koga? Medijski govor o studentskoj blokadi
  • Tomislav Pletenac: Što krije baršunasto podzemlje? Studentski prosvjedi u Zagrebu

12:30–14:00 moderatorica: Mojca Piškor

  • Damir Arsenijević: Frankenstein porodica: o tijelima kojih nema i insistiranju
    da ona budu, ali drugačije
  • Biljana Žikić: Emancipacija pornografije ili pornografizacija emancipacije: “ozbiljni” mediji i pornografija u (post)socijalizmu
  • Ozren Biti: Stezanje remena i zatvaranje ventila: korporalni aspekti krize u postsocijalizmu

16:00–17:30 moderatorica: Tea Škokić

  • Reana Senjković: O proizvodnji, posredovanju i konzumaciji. Popularne kulture u socijalizmu
  • Ildiko Erdei: Pop-heroji i post-post socijalistička politika mrtvih tela
  • Tomislav Oroz: Gubec kao post-ikona: reinterpretacije i disperzija povijesne ličnosti u pop kulturi

18:00–19:30 moderatorica: Orlanda Obad

  • Suzana Marjanić: Gerilski akcionizam ili od Crvenog Peristila (1968.) do Crvene fontane (2008.): Crveno, što volim crveno. Crvenvjetar…
  • Nebojša Jovanović: Kinematografija bunkera: o crnim knjigama jugo-filma
  • Renata Jambrešić Kirin: Strava i dosada egzekutora: tragom dva ratna filma (Obični ljudi i Crnci)

Subota, 21. 11. 2009.

10:00–11:30 moderatorica: Reana Senjković

  • Sezgin Boynik: Šta znači Dosada u Punku (u Jugoslaviji)?
  • Mojca Piškor: Forsiranje Zvečke ili nešto o proizvođenju strašno uzbudljive dosade
  • Lidija Radojević: Muzička produkcija u raljama kapitala

12:00–13:00 moderatorica: Nives Rittig Beljak

  • Tanja Petrović: Šta će nama vojničke priče? Sećanje na JNA na prostorima bivše Jugoslavije
  • Tea Škokić: Što su brkovi bez muškarca? Društvene konstrukcije muškosti postsocijalističkog razdoblja

13:00 Završna diskusija i zatvaranje skupa

Tagovi:
,

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve