Trenutno okupirana sveučilišta i pregled nedavnih prosvjednih akcija

Povodom Međunarodnog dana studenata koji se obilježava 17. studenog, studenti diljem svijeta održali su niz prosvjednih akcija, pregled kojih donosimo u nastavku. Za to vrijeme na brojnim su sveučilištima širom Europe nastavljene okupacije fakultetâ i sveučilištâ koje na nekim njemačkim i austrijskim visokoškolskim institucijama traju već i po nekoliko tjedana.

Na nekim su europskim sveučilištima blokade, koje su u jednom trenutku bile prekinute, sada ponovno nastavljene. Na Sveučilištu u Kamezu u Albaniji studenti su 4. studenog započeli okupaciju ali i štrajk glađu, te su neki od studenata po završetku štrajka prevezeni u bolnicu u jako lošem stanju. U ovom trenutku blokirano je preko 70 sveučilišta i fakulteta u Europi dok u SAD-u studenti prosvjeduju ili blokiraju na sveučilištima u Illinoisu, San Franciscu, Los Angelesu, San Diegu i Santa Cruzu.

U nastavku donosimo pregled akcija koje su održane 17. studenog, blokada koje su u tom trenutku bile na snazi, kao i kartu trenutno okupiranih visokoškolskih institucija.


Akcije povodom Međunarodnog dana studenata, 17. studenog

Švicarska
  • Prosvjed u Ženevi u kojem je sudjelovalo oko 250 ljudi prošao je u dobrom duhu i bio veoma bučan. Poslije su prosvjednici pokušali zauzeti jednu predavaonicu, no većina je bila protiv okupacije.
  • 300-400 ljudi započelo je okupaciju predavaonice na Sveučilištu u Bernu.
  • Oko 500 studentata u Zürichu započelo je okupaciju jedne predavaonice, nakon što su postavili “Bolonjski vrtić” ispred sveučilišta. Kako bi pokušali spriječiti studente da je zauzmu, Uprava je unaprijed otkazala sve seminare koji su se trebali održati u najvećoj predavaonici .
  • Studenti u Baselu okupiraju predavaonice na svom sveučilištu već nekoliko dana.
Njemačka
  • 90,000 profesora, učenika, studenata, roditelja i radnika diljem Njemačke prosvjedovalo je protiv rastuće komercijalizacije i privatizacije (kao i protiv provedbe “Bolonjskog procesa”).
  • 3,000 prosvjednika sudjelovalo je u demonstracijama u Essenu: u policijskoj intervenciji uhićeno je 154 osobe (http://lerex.de/essen-17-11-bildungsstreik-2009)
  • Daljnji prosvjedi održani su u sljedećim gradovima (broj prosvjednika naveden je u zagradama): Aachen (2,000), Wiesbaden (10,000), Berlin (25,000; video), Heidelberg (2,500), München (10,000), Mainz (3,000), Darmstadt (500), Osnabrück (2,000; foto), Düsseldorf (4,000), Potsdam (1,000), Jena (1,500), Bonn (2,500), Bochum (700), Hannover (1,000), Köln (3,000, foto), Regensburg (1,000), Freiburg (5,000; izvještaj), Karlsruhe (500), Duisburg/Essen (3,000) i Nürnberg (5,000) = sveukupno oko 83,200 prosvjednika
  • Studenti su okupirali predavaonice na sljedećim njemačkim visokoškolskim institucijama: Pedagoški fakultet u Weingartenu, Viša stručna škola Georg-Simon-Ohm (Erlangen; foto), Sveučilište Nürnberg-Erlangen (najveća predavaonica “Audimax” u Erlangenu), Viša stručna škola u Kaiserslauternu, Sveučilište u Bonnu (izbačeni od strane policije na kraju dana), Viša stručna škola u Potsdamu, Sveučilište u Augsburgu (foto), Sveučilište u Erfurtu, Sveučilište u Münsteru (ponovno zauzeto nakon što su bili izbačeni 6. studenog), Sveučilište u Jeni, Akademija primjenjenih umjetnosti u Nürnbergu, Sveučilište u Passauu, Sveučilište u Paderbornu, Sveučilište u Kölnu, Sveučilište u Tübingenu (ponovno blokirano nakon što su bili izbačeni 11.studenog), Sveučilište u Trieru, Sveučilište Otto-Friedrich u Bambergu, Sveučilište u Karlsruheu, Sveučilište u Siegenu, Tehničko sveučilište u Braunschweigu i Akademija umjetnosti u Braunschweigu. (Okupacije su nastavljene i nakon 17.11. pa broj okupiranih sveučilišta svakim danom raste, a aktualnu situaciju možete vidjeti na karti niže dolje u postu.)
SAD
  • Nastavljen štrajk na Sveučilištu u Illinoisu (uigeo.org)
  • Sveučilišta u Kaliforniji (posebno UC Berkeley) pripremala su se za štrajkove koji su se održavali u trodnevnom periodu od 18. do 20. studenog: više na ucstrike.com i aucwithoutstudents.wordpress.com te na stranicama Democracy Now!
  • Prosvjed na City College of New York protiv državnog smanjenja proračuna za obrazovanje i povećanja školarina.
Italija
  • Prema podacima Unione degli Studenti (UdS) 150 tisuća učenika i studenata u preko 50 gradova širom Italije izašlo je na ulice kako bi prosvjedovalo protiv reformi obrazovanja i povećanja komercijalizacije i privatizacije javnog obrazovanja.
  • UdS je objavio sljedeći popis gradova u kojima se prosvjedovalo: Rim (10,000 prosvjednika), Torino (15,000), Genova (5,000), Napulj (10,000), Bari (7,000), Lecce (2,000), Firenca (3,000), Cosenza (3,000), Salerno (8,000) i mnogi drugi gradovi.
  • Video reportaža o prosvjedima u Milanu i Torinu dostupna je ovdje.
Indonezija
  • Razne grupe ujedinjene pod imenom “Gerbang Revolusi Makassar” prosvjedovale su zajedno u demonstracijama održanima u Makassaru (Južni Sulawesi).
Austrija
  • 2,000 prosvjednika okupilo se na skupu u Beču. Plenumi su se održali na više od dvadeset institucija u sklopu Sveučilišta u Beču.
  • Manje prosvjedne akcije održane su u raznim drugim gradovima poput Linza, Innsbrucka i Graza gdje su prosvjednici razvili ogromne transparente, izvodili performanse, ometali sastanke lokalnih političara i dijelili letke, predstavljajući zahtjeve za vrijeme cabaret showa.
Francuska
  • Učenici iz gotovo 3,000 srednjih škola sudjelovali su u prosvjedima u 26 gradova diljem Francuske.
  • Front de Lutte pour l’Education izvještava o prosvjedima u sljedećim gradovima: Rouen (1,000 provjednika), Grenoble (500), Rennes (400), Quimper (250), Dimard (150), i mnogi drugi.
  • Veći prosvjedi najavljeni su za 24. studenog, kada će se studenti i učenici ujediniti u svojim akcijama.
Poljska
  • Na Sveučilištu u Gdansku 17. studenog održan je skup povodom Međunarodnog dana studenata i u znak prosvjeda protiv vladinih planiranih promjena koje predviđaju daljnja rezanja proračuna za obrazovanje, uvođenje službenog korporativnog sponzorstva u javne obrazovne institucije i uvođenje školarina na neke studije. Izjava za medije na poljskom dostupna je na internetskoj stranici OKUPE.
  • U Bialystoku se preko 150 studenata okupilo na Sveučilišnom trgu kako bi prosvjedovalo protiv komercijalizacije obrazovanja usprkos lošem vremenu.
  • Gotovo 200 ljudi sudjelovalo je u okupljanju koje je organizirano na Sveučilištu u Šleskoj gdje su se prosvjednici “zamrznuli” u dugačkom redu ispred dekanova ureda.
  • Slične su prosvjedne akcije poduzete i u drugim gradovima u Poljskoj, kao što su Varšava, Lodz, Torun, Biala Podlaska, Olszty, Krakov i Lublin, gdje su stotine studenata sudjelovale u prosvjedima.

Trenutno okupirane visokoškolske institucije u Europi i svijetu

Na donjoj karti možete vidjeti koje se sve visokoškolske institucije u Europi i svijetu trenutno nalaze u blokadi, na kojima su blokade prekinute, a na kojima se provode drugi oblici prosvjeda. Strelicama u lijevom kutu možete pomicati kartu, a klikom na + i – možete zumirati odnosno odzumirati za bolji pogled.

Trenutno je u Europi blokirano preko 70 sveučilišta, od kojih su neka pod blokadom već više tjedana, poput Sveučilišta u Beču koje je okupirano od 22. listopada ili Sveučilišta u Heidelbergu i Sveučilišta u Potsdamu koja su blokirana od 3. odnosno 4. studenog. Na nekim su sveučilištima blokade, koje su u jednom trenutku bile prekinute, sada ponovno nastavljene. Na Sveučilištu u Kamezu u Albaniji studenti su 4. studenog blokirali sveučilište ali i započeli štrajk glađu koji je trajao desetak dana i nakon čega su neki od studenata prevezeni u bolnicu u jako lošem stanju.

Najnovije informacije javljaju o okupacijama na Kalifornijskom sveučilištu, gdje je u tijeku blokada na sveučilištu u Santa Cruzu a tokom 18. i 19. studenog blokirani su bili i dijelovi sveučilištâ u Los Angelesu i Davisu, no policija je uspjela prekinuti blokade. Na sveučilištima u Berkeleyu i San Franciscu u tijeku su prosvjedi protiv zakazanog rasta školarina.

Detaljan popis okupiranih institucija kao i datume od kad okupacije traju ili kad su prekinute možete pronaći na http://unsereuni.at/wiki/index.php/Aktueller_Stand_international.



Unsere Unis (by zurPolitik.com) auf einer größeren Karte anzeigen
Legenda:
Crveno: Blokada
Žuto: Blokadu prekinule nadležne vlasti
Zeleno: Odustali od blokade
Plavo: Druge vrste prosvjeda

Vezani članci

  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 29. ožujka 2022. Danska planira dati utočište Ukrajincima, a Sirijce poslati doma Olakšavanje integracije ukrajinskih izbjeglica u dansko društvo odvija se usporedno s pojačanim naporima da se sirijske izbjeglice trenutno nastanjene u Danskoj vrati u ratnu zonu, ukazujući na rasističku intonaciju migrantskih politika u Europi.
  • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi Povodom četrdesetogodišnjice Krležine smrti, specijalno izdanje Jutarnjeg lista donosi intervju s Igorom Mandićem, koji ikonoklastički prebire po Krležinom liku i djelu još od zbirke Zbogom, dragi Krleža iz 1988. godine. Mandić denuncira Krležu upisujući mu ideološko inzistiranje na vulgarnoj koncepciji društveno angažirane uloge književnosti. Time se pridružuje „antitotalitarnim“ moralističkim čitanjima koja, zakrivena tobožnjom književnom ekspertizom, manje govore o književnosti, a više o perspektivama liberalne inteligencije.
  • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
  • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim Demontirajući mitove liberalnog pristupa umjetnosti, Katja Praznik u svojoj knjizi Art Work: Invisible Labour and the Legacy of Yugoslav Socialism mapira kulturno-umjetničku povijest socijalističke Jugoslavije iz vizure koja umjetnost prije svega promišlja kao područje rada. Kulturno-umjetnička proizvodnja u prvoj se dekadi u većoj mjeri odvija pod okriljem centralizirane države, potom kroz dvije dekade u decentraliziranom smjeru, a od 1970-ih se sve više liberalizira. Umjetnici_e radnici_e postaju socijalistički_e poduzetnici_e ─ sve prekarniji_e i sve manje zaposleni_e ─ a umjetnost se iz područja rada i društvene kulture seli u mitski univerzum individualiziranog stvaranja i slobode: barem za one koji si tu slobodu mogu priuštiti. U tom rastakanju socijalističkog modela kulture nemalu ulogu imala je i tzv. alternativna scena, koja je iz vlastitih srednjoklasnih ukotvljenosti zdušno prihvaćala liberalne kulturne reforme.
  • 23. prosinca 2021. Skoro dva štrajka u povijesti Hollywooda U moru štrajkova i drugih radničkih akcija diljem svijeta koje je dodatno potaknula pandemija COVID-19 i popratne fluktuacije u globalnim lancima opskrbe, odrazivši se u intenzifikaciji eksploatacije radne snage i pogoršanju radnih uvjeta, napose je indikativna namjera IATSE-a, jedinog preostalog sindikata koji okuplja filmske radnice i radnike ispod crte, da po prvi puta u više od stotinu godina postojanja pokrene štrajk. Iako je u konačnici postignut dogovor sa zapošljavateljima, uvid u strukturu glasovanja članstva ukazuje na ogromno tinjajuće nezadovoljstvo i akcijsku spremnost radnica i radnika, čemu je u ovoj industriji komparabilan tek posljednji masovni holivudski štrajk iz 1945. godine, koji je kulminirao Krvavim petkom.
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu“ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve