Trenutno okupirana sveučilišta i pregled nedavnih prosvjednih akcija

Povodom Međunarodnog dana studenata koji se obilježava 17. studenog, studenti diljem svijeta održali su niz prosvjednih akcija, pregled kojih donosimo u nastavku. Za to vrijeme na brojnim su sveučilištima širom Europe nastavljene okupacije fakultetâ i sveučilištâ koje na nekim njemačkim i austrijskim visokoškolskim institucijama traju već i po nekoliko tjedana.

Na nekim su europskim sveučilištima blokade, koje su u jednom trenutku bile prekinute, sada ponovno nastavljene. Na Sveučilištu u Kamezu u Albaniji studenti su 4. studenog započeli okupaciju ali i štrajk glađu, te su neki od studenata po završetku štrajka prevezeni u bolnicu u jako lošem stanju. U ovom trenutku blokirano je preko 70 sveučilišta i fakulteta u Europi dok u SAD-u studenti prosvjeduju ili blokiraju na sveučilištima u Illinoisu, San Franciscu, Los Angelesu, San Diegu i Santa Cruzu.

U nastavku donosimo pregled akcija koje su održane 17. studenog, blokada koje su u tom trenutku bile na snazi, kao i kartu trenutno okupiranih visokoškolskih institucija.


Akcije povodom Međunarodnog dana studenata, 17. studenog

Švicarska
  • Prosvjed u Ženevi u kojem je sudjelovalo oko 250 ljudi prošao je u dobrom duhu i bio veoma bučan. Poslije su prosvjednici pokušali zauzeti jednu predavaonicu, no većina je bila protiv okupacije.
  • 300-400 ljudi započelo je okupaciju predavaonice na Sveučilištu u Bernu.
  • Oko 500 studentata u Zürichu započelo je okupaciju jedne predavaonice, nakon što su postavili “Bolonjski vrtić” ispred sveučilišta. Kako bi pokušali spriječiti studente da je zauzmu, Uprava je unaprijed otkazala sve seminare koji su se trebali održati u najvećoj predavaonici .
  • Studenti u Baselu okupiraju predavaonice na svom sveučilištu već nekoliko dana.
Njemačka
  • 90,000 profesora, učenika, studenata, roditelja i radnika diljem Njemačke prosvjedovalo je protiv rastuće komercijalizacije i privatizacije (kao i protiv provedbe “Bolonjskog procesa”).
  • 3,000 prosvjednika sudjelovalo je u demonstracijama u Essenu: u policijskoj intervenciji uhićeno je 154 osobe (http://lerex.de/essen-17-11-bildungsstreik-2009)
  • Daljnji prosvjedi održani su u sljedećim gradovima (broj prosvjednika naveden je u zagradama): Aachen (2,000), Wiesbaden (10,000), Berlin (25,000; video), Heidelberg (2,500), München (10,000), Mainz (3,000), Darmstadt (500), Osnabrück (2,000; foto), Düsseldorf (4,000), Potsdam (1,000), Jena (1,500), Bonn (2,500), Bochum (700), Hannover (1,000), Köln (3,000, foto), Regensburg (1,000), Freiburg (5,000; izvještaj), Karlsruhe (500), Duisburg/Essen (3,000) i Nürnberg (5,000) = sveukupno oko 83,200 prosvjednika
  • Studenti su okupirali predavaonice na sljedećim njemačkim visokoškolskim institucijama: Pedagoški fakultet u Weingartenu, Viša stručna škola Georg-Simon-Ohm (Erlangen; foto), Sveučilište Nürnberg-Erlangen (najveća predavaonica “Audimax” u Erlangenu), Viša stručna škola u Kaiserslauternu, Sveučilište u Bonnu (izbačeni od strane policije na kraju dana), Viša stručna škola u Potsdamu, Sveučilište u Augsburgu (foto), Sveučilište u Erfurtu, Sveučilište u Münsteru (ponovno zauzeto nakon što su bili izbačeni 6. studenog), Sveučilište u Jeni, Akademija primjenjenih umjetnosti u Nürnbergu, Sveučilište u Passauu, Sveučilište u Paderbornu, Sveučilište u Kölnu, Sveučilište u Tübingenu (ponovno blokirano nakon što su bili izbačeni 11.studenog), Sveučilište u Trieru, Sveučilište Otto-Friedrich u Bambergu, Sveučilište u Karlsruheu, Sveučilište u Siegenu, Tehničko sveučilište u Braunschweigu i Akademija umjetnosti u Braunschweigu. (Okupacije su nastavljene i nakon 17.11. pa broj okupiranih sveučilišta svakim danom raste, a aktualnu situaciju možete vidjeti na karti niže dolje u postu.)
SAD
  • Nastavljen štrajk na Sveučilištu u Illinoisu (uigeo.org)
  • Sveučilišta u Kaliforniji (posebno UC Berkeley) pripremala su se za štrajkove koji su se održavali u trodnevnom periodu od 18. do 20. studenog: više na ucstrike.com i aucwithoutstudents.wordpress.com te na stranicama Democracy Now!
  • Prosvjed na City College of New York protiv državnog smanjenja proračuna za obrazovanje i povećanja školarina.
Italija
  • Prema podacima Unione degli Studenti (UdS) 150 tisuća učenika i studenata u preko 50 gradova širom Italije izašlo je na ulice kako bi prosvjedovalo protiv reformi obrazovanja i povećanja komercijalizacije i privatizacije javnog obrazovanja.
  • UdS je objavio sljedeći popis gradova u kojima se prosvjedovalo: Rim (10,000 prosvjednika), Torino (15,000), Genova (5,000), Napulj (10,000), Bari (7,000), Lecce (2,000), Firenca (3,000), Cosenza (3,000), Salerno (8,000) i mnogi drugi gradovi.
  • Video reportaža o prosvjedima u Milanu i Torinu dostupna je ovdje.
Indonezija
  • Razne grupe ujedinjene pod imenom “Gerbang Revolusi Makassar” prosvjedovale su zajedno u demonstracijama održanima u Makassaru (Južni Sulawesi).
Austrija
  • 2,000 prosvjednika okupilo se na skupu u Beču. Plenumi su se održali na više od dvadeset institucija u sklopu Sveučilišta u Beču.
  • Manje prosvjedne akcije održane su u raznim drugim gradovima poput Linza, Innsbrucka i Graza gdje su prosvjednici razvili ogromne transparente, izvodili performanse, ometali sastanke lokalnih političara i dijelili letke, predstavljajući zahtjeve za vrijeme cabaret showa.
Francuska
  • Učenici iz gotovo 3,000 srednjih škola sudjelovali su u prosvjedima u 26 gradova diljem Francuske.
  • Front de Lutte pour l’Education izvještava o prosvjedima u sljedećim gradovima: Rouen (1,000 provjednika), Grenoble (500), Rennes (400), Quimper (250), Dimard (150), i mnogi drugi.
  • Veći prosvjedi najavljeni su za 24. studenog, kada će se studenti i učenici ujediniti u svojim akcijama.
Poljska
  • Na Sveučilištu u Gdansku 17. studenog održan je skup povodom Međunarodnog dana studenata i u znak prosvjeda protiv vladinih planiranih promjena koje predviđaju daljnja rezanja proračuna za obrazovanje, uvođenje službenog korporativnog sponzorstva u javne obrazovne institucije i uvođenje školarina na neke studije. Izjava za medije na poljskom dostupna je na internetskoj stranici OKUPE.
  • U Bialystoku se preko 150 studenata okupilo na Sveučilišnom trgu kako bi prosvjedovalo protiv komercijalizacije obrazovanja usprkos lošem vremenu.
  • Gotovo 200 ljudi sudjelovalo je u okupljanju koje je organizirano na Sveučilištu u Šleskoj gdje su se prosvjednici “zamrznuli” u dugačkom redu ispred dekanova ureda.
  • Slične su prosvjedne akcije poduzete i u drugim gradovima u Poljskoj, kao što su Varšava, Lodz, Torun, Biala Podlaska, Olszty, Krakov i Lublin, gdje su stotine studenata sudjelovale u prosvjedima.

Trenutno okupirane visokoškolske institucije u Europi i svijetu

Na donjoj karti možete vidjeti koje se sve visokoškolske institucije u Europi i svijetu trenutno nalaze u blokadi, na kojima su blokade prekinute, a na kojima se provode drugi oblici prosvjeda. Strelicama u lijevom kutu možete pomicati kartu, a klikom na + i – možete zumirati odnosno odzumirati za bolji pogled.

Trenutno je u Europi blokirano preko 70 sveučilišta, od kojih su neka pod blokadom već više tjedana, poput Sveučilišta u Beču koje je okupirano od 22. listopada ili Sveučilišta u Heidelbergu i Sveučilišta u Potsdamu koja su blokirana od 3. odnosno 4. studenog. Na nekim su sveučilištima blokade, koje su u jednom trenutku bile prekinute, sada ponovno nastavljene. Na Sveučilištu u Kamezu u Albaniji studenti su 4. studenog blokirali sveučilište ali i započeli štrajk glađu koji je trajao desetak dana i nakon čega su neki od studenata prevezeni u bolnicu u jako lošem stanju.

Najnovije informacije javljaju o okupacijama na Kalifornijskom sveučilištu, gdje je u tijeku blokada na sveučilištu u Santa Cruzu a tokom 18. i 19. studenog blokirani su bili i dijelovi sveučilištâ u Los Angelesu i Davisu, no policija je uspjela prekinuti blokade. Na sveučilištima u Berkeleyu i San Franciscu u tijeku su prosvjedi protiv zakazanog rasta školarina.

Detaljan popis okupiranih institucija kao i datume od kad okupacije traju ili kad su prekinute možete pronaći na http://unsereuni.at/wiki/index.php/Aktueller_Stand_international.



Unsere Unis (by zurPolitik.com) auf einer größeren Karte anzeigen
Legenda:
Crveno: Blokada
Žuto: Blokadu prekinule nadležne vlasti
Zeleno: Odustali od blokade
Plavo: Druge vrste prosvjeda

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve