kolumna 5. studenoga 2009.

Iz medija – proslave, akcije, nagađanja, transformacije…

Donosimo kratki izvadak iz ne baš obilnih medijskih izvještaja o proslavi 340. obljetnice našeg Sveučilišta koja je popraćena i adekvatnom studentskom akcijom ”I mi bismo slavili! (ali nemamo što)”. Naravno, javni (nominalno) kao i oni privatni, mediji nisu posebno obratili pozornost na samu proslavu, a još manje na našu akciju. Ono što im nije promaklo jest današnja odluka Rektorskog zbora o tobožnjem ukidanju studentskih participacija, što je zapravo žetelački čin istih onih koji su proljetos zasijali priču o novom zakonu u nadi da će “naivni” studenti pristati na kreacije svojih “mentora”. U medijima se, pak, u ovo “petonovembarsko” vrijeme stvorila svojevrsna psihoza iščekivanja novih blokadnih dešavanja (dijelom potaknuta i akcijama naših kolega i kolegica iz Austrije i Njemačke) što se očito projicira i na zakonodavca koji je pomalo izgubljen u procesima (trans)formacija povjerenstva za donošenje novog zakona. U iščekivanju izvješća sudionika studentske akcije za vrijeme proslave 340. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, kao i tekstova koji će analizirati posljednja buđenja već davno zamrlih i od strane plenuma višekratno odbijenih prijedloga, prenosimo medijska nagađanja kao i praćenje austrijskih blokada te domaćih proslava, akcija i transformacija određenih komisija.

Metro.hr: Održana svečana sjednica Senata Sveučilišta
Uz uvažene goste i druge visoke uzvanike i predstavnike, rektorat su s jasnom porukom posjetili i studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Okupljeni u auli rektorata, studenti su okupljenima na svečanosti s transparenata poručili ‘Vi ste se besplatno školovali – zašto ne bismo i mi? “Oni slave. I mi bismo, ali nemamo zašto!”, poručili su u opisu akcije studenti na webu Slobodni Filozofski.

HRT: Dan Sveučilišta
Tijekom sjednice rektor Aleksa Bjeliš istaknuo je važnost integracije, autonomije i povećane odgovornosti Sveučilišta radi uključivanja u svjetske visokoobrazovane trendove te važnost reformi Sveučilišta, ali i njegova održivog i racionalnog financiranja kao javnog dobra.

Net.hr: Brucoši neće plaćati školarinu
Rektorski zbor hrvatskih sveučilišta odlučio je da iduće akademske godine studenti prve godine neće plaćati školarinu. Predsjednik rektorskog zbora i rektor splitskoga Sveučilišta Ivan Pavić rekao je da će za to pravodobno biti pripremljena i sva zakonska regulativa.vu zakonsku regulativu i novi Zakon o sveučilištima predložit će povjerenstvo na čelu sa Žarkom Puhovskim. Zakonska regulativa mora biti donesena do ožujka sljedeće godine kako bi se počela primjenjivati školske godine 2010./2011.

Novi list: Studenti najavljuju nove prosvjede i blokade
Hrvatski studenti krajem studenoga ponovno bi mogli krenuti u masovne prosvjede i blokade fakulteta kako bi izborili ukidanje školarina, odnosno participiranja u troškovima studija. Naime, prošli tjedan su se na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (FF) – svojevrsnom centru proljetne studentske pobune – okupili predstavnici studenata iz čak šest hrvatskih gradova. Kako doznajemo, studenti smatraju da su prošlim prosvjedima ipak uspjeli izboriti zaustavljanje komercijalizacije obrazovanja, te misle da borbu svakako treba nastaviti.

Jutarnji list: Zadar: Studenti koji gube pravo studija mogu nastaviti uz plaćanje
Na dugo očekivanoj sjednici koju je četvrtak održao Senat zadarskog Sveučilišta odbijene su molbe studenata koji zbog jednog ili više ispita gube pravo na studiranje! Trenutno nitko ne zna koliko je studenata ovom odlukom ostalo bez školovanja, ali se pretpostavlja da ih nije manje od 200. Iako ovime gube sva svoja prava poput prehrane, smještaja, pa čak i zdravstvenog osiguranja, ti studenti izvanrednom odlukom Senata mogu nastaviti školovanje uz plaćanje

Večernji list: Širi se “ustanak” austrijskih studenata
Više od 10 tisuća studenata prosvjedovalo je u srijedu u središtu Beča tražeći više novca za obrazovanje, a manje za banke i tvrtke te reformu upravljačkih struktura. Prosvjed studenata koji je počeo prošli tjedan kada je oko tisuću njih zaposjelo najveću dvoranu bečkog Sveučilišta Audimax, proširio se i na ostala austrijska Sveučilišta u Grazu, Klagenfurtu, Linzu, Salzburgu i Innsbrucku.
Nedovoljna proračunska sredstva – premalo nastavnog osoblja, prepune dvorane i duga čekanja na mjesta za seminare, glavne su zamjerke prosvjednika. Pod geslom “više novca za obrazovanje, manje za banke i tvrtke“ kritiziraju pretjeranu profesionalizaciju studiranja na štetu znanja i žele imati veći utjecaj na samo funkcioniranje fakulte

Glas Slavonije: Bečko sveučilište i dalje u blokadi
Sveučilište u Beču, točnije nekoliko njegovih fakulteta, u blokadi je i ne izvodi nastavu zbog studentskih prosvjeda koji traju već duže od tjedan dana. Val prosvjeda počeo je kada su studenti Akademije primijenjenih umjetnosti 20. listopada prvo prosvjedovali zbog komercijalizacije visokog obrazovanja u Austriji, a zatim i blokirali izvođenje nastave na Akademiji. Na prvom je prosvjedu bilo samo šezdesetak studenata, no do jučer im se pridružilo, prema procjenama austrijskih medija, više od dvije tisuće kolega.

Dnevnik.hr: Studenti kreću u novu, veću blokadu fakulteta

Tagovi:

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve