Der Standard: Ministar Hahn dijeli studentsku kritiku Bolonje

Nastavljamo s praćenjem situacije u Austriji gdje je blokada bečkog Audimaxa ušla u svoj sedmi tjedan suočavajući se i s političkim promjenama. Naime, za ministra znanosti Johannesa Hahna je (sasvim slučajno?) nađeno mjesto povjerenika za regionalnu politiku u novoj “evropskoj vladi” starog predsjednika Barrosoa. Prenosimo intervju kojeg je novinarka Der Standarda obavila s ministrom u odlasku pitajući ga o audimaxistima te “germanskim” verzijama Bolonje.

Ministar znanosti Johannes Hahn smatra nelegitimnim studentsko zauzimanje Audimaxa, ali je protiv policijske evakuacije

STANDARD:Zašto se nikada niste usudili otići među studentske prosvjednike u Audimax?

Hahn: To nije bilo pitanje da li se usuđujem, premda me još početkom blokade policija molila da ne idem tamo.

STANDARD: Zbog opasnosti od torte u glavu?

Hahn: Vjerujem da bi torta bila još najdobroćudnija stvar. Ali, ozbiljno govoreći, odlučujuća točka za mene je bila i ostala ovo: To je nelegitimno stanje i ne bih ga htio legitimirati svojim prisustvom. Bilo je razgovora sa zaposjedačima Audimaxa, pozvao sam ih na sveučilišni dijalog. Dakle, ja sam djelovao ususret. Međutim, teško je kad se tamo nitko ne želi pokrenuti.

STANDARD: Ali sad vam je lagano ipak dosta blokade?

Hahn: Prvotna intencija se dogodila i sve što se sada događa ili ne događa postupno odudara od cilja. Stoga bi bilo krajnje vrijeme da blokadu prekinu i oni koji su se na početku angažirali čista srca. Međutim, trebala bi se javiti za riječ i šutljiva većina studenata jer će troškovi koji nastaju kroz blokadu u konačnici biti njihov manjak.

STANDARD: Studentski prosvjedi i blokade traju sad već više od sedam tjedana i vlada dojam, politika misli, da je to sada problem rektoratâ. Pomišljate li da se ponovo umiješate u prosvjede?

Hahn: Ja sam u stalnom kontaktu i dogovorima s rektorom Bečkog Sveučilišta, Georgom Wincklerom, ali to je njegova neposredna odgovornost i svaki moj korak doživljava se kao miješanje u autonomiju. Stoga se i u tom pitanju mora reći, okay, to je u nadležnosti i odgovornosti sveučilišta.

STANDARD: U priopćenjima rektorata primjećuje se da je strpljenje polako već prenapregnuto. Generalni sekretar Vaše stranke, Fritz Kaltenegger, savjetovao je da se takoreći po kratkom postupku izvrši policijska evakuacija. Je li to dobra ideja?

Hahn: Tu progovara vox populi.

STANDARD: Vi ste dakle protiv angažiranja policije na poziv “glasa naroda”?

Hahn: To bi bila ultima ratio. Ja vjerujem da je rektor Winckler na dobrom putu približavanja. Za njega kao dužnosnika u prvom planu stoji naravno pitanje sigurnosti ali isto tako i higijenski uvjeti. Volio bih pri tome također da se i grad Beč, kome su sveučilišta navodno tako važna, nešto jače isprsi kad je riječ primjerice o temi beskućnika. Ali to je u nadležnosti pokrajine, a ne sveučilištâ.

STANDARD: Ima li sada neposredno uoči Božića neka poruka audimaxistima od “njihovoga” ministra?

Hahn: Pokrenuo sam dovoljno mjera. Imamo 34 milijuna eura za poboljšanje nastave i 34 milijuna za tehničku opremu. U tome smo brzo reagirali. Proces dijaloga je u toku. Ali neki od zahtjeva naprosto su neispunjivi. Ja ne mogu i ne želim oblikovati nikakvo društvo u kojem nema baš nikakve prisile na učinke. To je doduše dražesno, svi želimo život bez stresa, ali to ne ide tako.

STANDARD: Studentski prosvjedi stigli su u mnoge zemlje Evropske Zajednice. Vidite li u tome, izvan pitanja sveučilišta, opću nelagodu ovog naraštaja?

Hahn: To je opće stanje raspoloženja kod nekih u društvu što mogu razumjeti do određenog stupnja. Prije je studij bio odsječak našeg vlastitog života, danas je to tranzitorna faza, pridodana na školsko obrazovanje. To nekima smeta. Ljudi poput mene, koji imaju humanističke zahtjeve, također žale zbog toga. Ali pitanje je samo sljedeće: Očekuje li se od nas kao neposredno nadležnih političara da suzbijamo društvene trendove ili je naša primarna zadaća – a mislim da jest! – da optimalno oblikujemo uvjete studiranja? Ako smo sposobni za samorefleksiju, moralo bi se vidjeti i to.

STANDARD: Što bi se onda vidjelo?

Hahn: Prije 25 godina studiralo se još do 27. ili 28. godine života. Kad danas netko s 28 godina dođe na prvi intervju za posao, taj je sumnjiv. Zbog toga mladi ljudi pokušavaju studirati brže da bi bili gotovi s 23 ili 24 godine. Odatle nastaje čitav niz posljedica. Super je što je sve danas moguće sa studentskom mobilnošću. Kad je to netko prije radio, govorio si je, dobro, izgubit ću jedan ili dva semestra, ali to će mi donijeti nešto u životu. Danas postoji potreba da se sve to unese u propisano vrijeme studija. Pri tome ne poričem da su se u provođenja bolonjske filozofije dogodile pogreške na njemačkom jezičnom području.

STANDARD: Njemačka vlada je reagirala na studentske prosvjede rekavši da se na problematičnim bolonjskim studijima mora nešto uraditi, da se moraju poboljšati uvjeti mentoriranja. U Austriji to nije bio slučaj.

Hahn: Ja sam još prije više od godinu dana dao nalog da se izvrši analiza provođenja nastavnih planova za bakalaureat i magisterij. Pri tome se ispostavilo da su neki to proveli jako uredno – na primjer, ekonomski fakulteti – a neki loše. Najteži je propust taj što mnogi nisu prepoznali priliku za koncipiranje novih studija na prvostupničkoj razini. Na sveučilištima se djelovalo nemaštovito tako da se dotadašnji diplomski studiji samo iznova malo raščešljao. To je točka u kojoj razumijem kritiku od strane studenata. Moramo raspravljati o daljnjem razvoju Bolonje. Arhitektura Bolonje s bakalaureatom/magisterijem/doktoratom za mene je neupitna, ali moram raditi na provođenju.

STANDARD: Ministrica obrazovanja Claudia Schmied (Socijalistička partija Austrije) misli da ste za studentskih prosvjeda “prilično sporo kaskali”. To su posve novi tonovi iz njezine “ministarske stambene komune”. Kako ste to primili?

Hahn: Kad se stvari promatraju iz daljine, onda su dakako i veliki skokovi mali skokovi. Ali posve je okay što se ona počinje uhodavati u to gradivo.

STANDARD: Mislite li da je dobro što Vaš stranački šef Josef Pröll čeka tri mjeseca s imenovanjem Vašeg nasljednika? Cinično govoreći, jeste li Vi kao ministar “dead man walking” ili nitko ne želi taj posao?

Hahn: Taj posao će sigurno htjeti mnogi, i mislim da je to okay. Odluka će biti donesena sredinom siječnja. Dobro je da ja dovršim još neke stvari – na primjer, dovršenje pregovora o ugovornim davanjima i početak sveučilišnog dijaloga – i da novi voditelj ili voditeljica resora može iznova startati.

[Profil ministra: Johannes Hahn (52) na mjestu ministra za znanost i istraživanja od siječnja 2007. Raniji menadžer koncerna za igre na sreću Novomatic, imanovani je EU-komesar za regionalnu politiku.]

Lisa Nimmervoll
objavljeno u tiskanom izdanju Der Standarda, 12./13.12. 2009.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve