Iz medija – 1. prosinca 2009.

Donosimo pregled izvještaja iz medija o studentskim blokadama, besplatnom obrazovanju i dva prosvjeda koja su organizirali studenti Fakulteta političkih znanosti u proteklih nekoliko dana. Naravno, najveći dio prostora smo dali današnjim događajima s prosvjeda ispred Ministarstva s kojeg možete pogledati i više video materijala. Tu su i vijesti o prekinutim blokadama na Filozofskom u Splitu i Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci te novim metodama borbe FPZG-ovaca.


Dnevnik.hr:
Živi obruč: Interventna policija odnosila studente (video)
“Iz zahtjeva dijela studenata FPZ-a dostavljenih ministarstvu vidljivo je da su njihovi zahtjevi malo promijenjeni te se više ne traži bezuvjetno besplatno obrazovanje za sve, već besplatno obrazovanje za studente koji ispunjavaju uvjete propisane aktima visokih učilišta”, rekao je Bonacci. Dodao je da je to ono što je rektorski zbor i ministarstvo predlagalo od početka.

e-Zadar:
Zadarski studenti opciju blokade ostavili otvorenom
Metode nastavka borbe protiv komercijalizacije znanja, uključujući i mogućnost blokade predavanja i jučer su bile predmetom rasprave, koja i dalje ostaje otvorena.

Glas Istre:
Studenti čekaju novu zgradu
U bivšoj vojarni, gdje trebaju proraditi studiji riječkog veleučilišta, nema nikakvih pomaka premda je bivši pazinski gradonačelnik Neven Rimanić dao riječkom veleučilištu 200 tisuća kuna i sadašnji još jedanput toliko, ustvrdio je Valter Milohanić (nositelj Nezavisne liste) na sjednici gradskog vijeća.

Glas Slavonije:
Sveučilište stvara zalihu za crnu 2010. godinu
“Imamo informaciju da ćemo dobiti smanjena sredstva za materijalne troškove, ali jednaka za osobne dohotke. Kada već stežemo remen, kao i ostali u državi, bar neće biti zaustavljeno napredovanje znanstvenika”, kazala je rektorica u ponedjeljak.

H-alter:
Pendrek umjesto Fuchsa
Studenti Fakulteta političkih znanosti spontano su nakon prosvjeda blokirali izlaze iz resornog ministarstva čiji su ih zaposlenici udarali, pljuvali i vrijeđali. Reagirala je interventna policija koja je “odnijela” studente koji su pružali pasivan otpor. Umjesto ministra studenti su dobili specijalnu policiju. Jedini komentar Fuchsovog glasnogovornika Duje Bonaccija je bio: “Nisam pametan”.

HRT:
Protiv studenata intervenirala policija (video)

Oko 400 studenata Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog fakulteta prosvjedovalo je danas ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa blokirajući zaposlenicima izlaze iz zgrade. Reagirati je morala interventna policija koja je studente, koji su se pasivno opirali, premjestili s prolaza.

iPress:
Pula: Studenti otvorili dom i menzu
Pulski su studenti nastavili s blokadom Sveučilišta, a kreativnim performansom pokušali su senzibilizirati javnost te još jednim podsjetiti resorno ministarstvo na loš životni standard studenata u Puli. Naime, posljednjih su dana gradili, a danas, rezanjem vrpce i prigodnim domjenkom, svečano otvorili dom i menzu u Puli. U dom se uselio i prvi student kojemu je ključ uručio ‘ministar’, a i prezalogajilo se u novoj menzi.

Javno.com:
Studenti doživjeli šok tijekom prosvjeda (foto galerija)
Udarali ih cipelama i nazivali “stokom”
Policija je po dolasku studente razmaknula vukući ih po podu, jer snagama reda nisu željeli pružati otpor, a isto su učinili i sa studentima, koje su micali s izlaza iz garaže.

net.hr:
Čeka li studente postrevolucionarna depresija? (video)
Profesor Raspudić je na tribini o studentskoj blokadi zauzeo stav da se ona mistificira, dok su ostali na pozicijama da se radi o važnom političkom i društvenom događaju.

net.hr:
Policija vukla studente, činovnici ih pljuvali i vrijeđali (video)Oslobađajući Ministarstvo obrazovanja policija je studente raznosila i vukla po pločniku, a neki od činovnika na njih su nasrnuli cipelama i uvredama.

Novi list:
Prekinuta blokada riječke akademije
Studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci od danas više ne blokiraju nastavu u Akademijinoj zgradi, a Filozofski fakultet, koji je još u blokadi, organizirao je nastavu na drugim mjestima.

Slobodna Dalmacija:
Deblokada na Filozofskom fakultetu u Splitu i FPZ-u u Zagrebu
Studenti su u današnjem priopćenju izvjestila kako će umjesto dosadašnje blokade nastave u glavnoj zgradi Filozofskog fakulteta u Radovanovoj ulici “razmotriti druge metode borbe za potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja”.

Večernji list:
Nacionalna zaklada nije podijelila obećanih 1000 stipendija
“Tisuću stipendija za tisuću kuna” moto je Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu, no ovogodišnji rezultati razočarali su kandidate. Stipendiju je dobio 851 student i učenik, a bez tisuću kuna mjesečno ostalo je njih 149.

Večernji list:
I profesori plaćaju hranu u menzama iksicom, a ne bi smjeli
“Morate shvatiti da je ovo bila samo provjera i ovdje nije riječ o kažnjavanju. Ovo su studentske menze u kojima mogu jesti samo studenti. Moraju postojati pravila”, poručio je Niko Vidović, direktor Studentskoga centra. Koliko je stajala “provjera” koja ja zahtijevala angažiranje zaštitara što su u menzama radili 8 sati, nije odgovorio.

Večernji list:
Na prosvjedu studenata pred Ministarstvom i interventna policija (foto galerija)

ZaMirZine:
Prihvaćeno besplatno studiranje, ali uz uvjete
Povjerenstvo za izradbu prijedloga zakonskog okvira promjena u visokoškolskom obrazovanju na svom je prvom sastanku, održanom danas na zagrebačkome Filozofskom fakultetu i uz nazočnost nekoliko predstavnika studenata prosvjednika, prihvatilo načelo studiranja bez plaćanja za preddiplomski i diplomski studij, za studente koji udovolje semestralnim uvjetima pojedinih sastavnica.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve