kolumna

Izvještaj s 62. plenuma – 30.11.2009.

Na šezdeset i drugom plenumu održanom 30. studenog 2009. godine raspravljalo se o devet točaka dnevnog reda.

Dođite podržati akciju studenata Fakulteta političkih znanosti u utorak u 15h ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (Donje svetice 38).

Obavještavamo da se nastava bibliotekarstva studenata uz rad, kao i za vrijeme proljetne blokade, ne blokira.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u petak, 4.12. donosi Statut. Svi zainteresirani za seciranje i komentiranje Statuta pozvani su da sazovu grupu za analizu dokumenata.

Predstavljen je bogati alternativni program za utorak koji možete pronaći na našem portalu.

Promatrači plenuma su prisustvovali sjednici Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju. Povjerenstvo će o nacrtu Zakona o sveučilištima raspravljati tek za dvije sjednice, 21. prosinca. Mišljenje je Povjerenstva da sa Zakonom ne treba brzati, on donosi dugoročna rješenja, a pitanje školarina se može regulirati podzakonskim aktom u okviru postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pravo na studij bez školarina imali bi studenti koji ostvare uvjet za upis iz prethodnog semestra, odnosno oni studenti koji zadovolje uvjete iskazane u ECTS bodovima prema njihovom studijskom programu. Oni koji ne zadovoljavaju uvjete upisa u idući semstar, plaćaju ECTS bodove koje nisu zadovoljili, odnosno razliku između upisanih i ostvarenih ECTS bodova. Cijena jednog ECTS boda neće biti zakonski regulirana. Nju određuju pojedina sveučilišta, odnosno fakulteti. Fakulteti također pojedinačno određuju minimalne uvjete potrebne za upis idućeg semestra.
Članovi Povjerenstva prenijet će načelne stavove svojim Sveučilištima.

Plenumu je ponovno predstavljen nacrt Zakona o sveučilištima te komparativna analiza dijelova Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakona o sveučilištima koji bi trebao zamijeniti navedene dijelove Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nakon duže rasprave došlo je do konsenzusa da novi Zakon zadire u autonomiju sveučilišta te da su problematični dijelovi koji se odnose na preoblikovanje sveučilišta i njegovo financiranje.
Medijska sekcija napisat će izjavu o potrebi stavljanja prijedloga Zakona u javnu raspravu koja će podrazumijevati očitovanje sveučilišta i njihovih sastavnica, te drugih visokoobrazovanih i znanstvenih ustanova.

Plenum će pozvati profesore da sazovu izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća čim Ministarstvo prijedlog Zakona o sveučilištima stavi na javnu raspravu. Brucoši koji su ak.god. 2009/2010 upisali studij za osobne potrebe na Filozofskom fakultetu morali su potpisati ugovor s Fakultetom kojim pristaju na mijenjanje cijene školarina ukoliko do njega dođe.

Naglašeno je da je plenum otvoren za sve zainteresirane građane. Plenum ne funkcionira samo za vrijeme trajanja blokade, već se održava utorkom u 20h i kada se nastava odvija.

Svi zainteresirani za alternativne načine borbe za pravo na besplatno obrazovanje neka se jave sa sa svojim prijedlozima.

Izglasana je blokada i sutra, 1. prosinca 2009.

Plenum će se održati u 20h u D7.

Izabrani su glasnogovornici i moderatori.

Plenum je zaključen u 0:52.

1. prosinca 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka