kolumna

Izvještaj sa 68. plenuma, 15.12.2009.

Na 68. plenumu održanom 8. prosinca 2009. raspravljano je o sedam točaka dnevnog reda. Rasprava se fokusirala na izvješće sa sjednice povjerenstva za izradu novog Zakona o sveučilištima. Bavilo se među ostalim i stalnim tehničkim pitanjima, a kao izraz solidarnosti – izglasana je podrška radnicima Peveca.

Sudionici plenuma su obaviješteni o pozivu na sljedeći veliki međuplenumski sastanak zakazan 19. i 20. prosinca u Puli na kojem će se između ostalog analizirati jesenske blokade, prijedlog Povjerenstva i Zakon o sveučilištima. Svi zainteresirani za sudjelovanje na sastanku mogu se javiti na Dom.menza.pula[at]gmail.com do petka kako bi im se osigurao smještaj tijekom vikenda.

Plenum je također obaviješten o stavu Senata Sveučilišta u Zadru o načelnom prijedlogu Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju. Senat je suglasan s prijedlogom da se od ak. god. 2010./11. svi redoviti studenti upisuju u prvu godinu preddiplomskih studija bez plaćanja školarine ta da se briše status redovitih studenata za osobne potrebe. Senat, također predlaže ponavljanje jedne godine studija bez plaćanja školarine, jednu godinu, a ne semestar, kao mjerilo uspjeha te smatra da su ECTS bodovi najprihvatljiviji kao kriteriji uspješnosti studenata.

Plenum je obaviješten o alternativnom programu i sudjelovanju studentice Filozofskog fakulteta na tribini pod nazivom “Besplatno visoko školstvo” na kojoj su ostali gosti Žarko Puhovski, Josip Kregar i predstavnik Ministarstva znanosti obrazovanja i športa. Tribina će se održati u srijedu, 16.12.2009. u 18 sati u dvorani II na Trgu maršala Tita 14 u organizaciji udruge “Pravnik”.

Sve zainteresirane, a posebno redare i brucoše s posljednje blokade poziva se na kružok “Blokadna kuhinja” u srijedu u 17 sati u prostoriji A001.

Delegati plenuma koji su u Sloveniji sudjelovali na Forumu otpora i u intervjuu za Radio Študent izvijestili su o aktivnostima sudionika iz drugih zemalja. Na sastanku je predloženo sastavljanje zajedničke kritike privatizacije obrazovnog sustava i bolonjske reforme. Jedan od delegata je također izvijestio o formiranju plenuma među ljubljanskim studentima po uzoru na hrvatske plenume.

Izvješće radne grupe za tehnička pitanja plenuma sadržavalo je tri prijedloga izmjene pravila i smjernica. U raspravi se iskristalizirao stav da niti jedna formulacija ne pokriva sve mogućnosti te da su izmjene kao takve suvišne. Plenum se odlučio danas ne izjasniti o ovome pitanju te je radnoj grupi za tehnička pitanja plenuma predloženo da prijedloge doradi na sljedećem sastanku.

Plenumu je podneseno iscrpno izvješće delegata koji su sudjelovali na sjednici Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju. Prijedlog Povjerenstva nije naišao na odobravanje plenuma. Izglasani su promatrači za sljedeću sjednicu 21.12. u 11 sati.

Plenum je raspravljao i o radničkoj blokadi trgovačkog centra Pevec u Jankomiru. Izglasana je podrška radnicima te su izabrani delegati koji će im uručiti pismo podrške, “Blokadnu kuharicu” te im odnijeti hrane i pića.

Idući plenuma će se održati 12. siječnja 2010. u 20 sati u D7.

16. prosinca 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka