“Prijedlog načela za studiranje bez školarina” Povjerenstva i zaključak Senata Sveučilišta u Puli

Pročitajte Prijedlog načela za studiranja bez školarina, plod dosadašnjeg rada Povjerenstva na čijemu je čelu Žarko Puhovski, te zaključak Senata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli 4. prosinca 2009., koji nije prihvatio prijedlog Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju u obliku koji je dostavljen. U samom su Prijedlogu dodatno numerirane točke 1.1, 1.2, 1.3 i 1.4 budući da su tako numerirane u zaključku Senata.

Prijedlog načela za studiranje bez školarina
(usuglašen na sjednici Povjerenstva od 30. studenoga)


0. Studentska populacija konstituira se posljetkom ispunjavanja sustavski zadanih uvjeta (završetkom prethodnih obrazovnih razina, razredbenim ispitom i/ili državnom maturom), s obzirom na to njezina su prava nužno uvjetovane, a ne apsolutne naravi.

1. Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada stoga svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima);
    1.1 Ovo pravo obuhvaća deset semestara ili pet godina studija, odnosno dvanaest ili šest godina studija ( tj. preddiplomski i diplomski studij). Trajanje prava nije ograničeno, a odnosi se na sve studente/studentice svih sveučilišnih studijskih programa koji se na sveučilištu izvode;

    1.2 Uvjet ostvarenja prava na svaki pojedinačni semestar bez plaćanja školarine jest zadovoljenje studijskih obveza propisanih za prethodni; ostvarivanje prava na upis uvjet je neplaćanja školarine za prvi semestar preddiplomskoga, odnosno diplomskog studija (sveučilišta, odnosno njihove sastavnice odredit će obveze u parnim i neparnim semestrima tako da olakšaju prolaznost studenata);

    1.3 Studenti/studentice koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak semestra (iskazane ECTS bodovima koje određuje sveučilište, odnosno njegova sastavnica), za upis u naredni semestar – nakon što naknadno zadovolje propisane uvjete – plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njegove sastavnice (plaća se dio školarine određene za pojedini semestar adekvatan postotku ECTS bodova koji studentu/studentici nedostaju u odnosu na broj bodova propisanih za semestar u pitanju);

    1.4 Ugovorom sveučilišta i vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina iz čl. 1 ovoga prijedloga
2. Sveučilište, odnosno njegova sastavnica može naplaćivati školarinu samo za posebne studijske programe koji nisu sastavnim dijelom ugovora sveučilišta s Vladom RH.


Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Preradovićeva 1/1
52 100 Pula

Pula, 4. prosinca 2009.


Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, na svojoj 3. izvanrednoj sjednici održanoj dana 4. prosinca donio je sljedeći


Z A K L J U Č A K


Razmatrajući Prijedlog načela za studiranje bez školarine koja je izradilo Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju na svojoj sjednici 30. studenog 2009. godine, Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli se slaže s uvodnim načelima, te s formulacijom točke 1., s tim da ta točka glasi:
    Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada stoga svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cijelo vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.
Točke 1.1, 1.2 i 1.3 smatramo nepotrebnima.

Točku 1.4 (predlažemo da postane točka 2.) treba glasiti:
    Ugovorom sveučilišta i vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina, te to mora postati dio redovitog financiranja poslovanja sveučilišta.


REKTOR Prof. dr. sc. Robert Matijašić

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve