Iz medija – O uhićenjima aktivista u Varšavskoj

Nakon jučerašnjeg uspješnog prosvjeda u organizaciji aktivista Prava na grad i Zelene akcije, noćas oko 3 sata, u Varšavsku je ušla interventna policija te uklonila kontejnere postavljene kako bi blokirali izgradnju ulaza u podzemnu garažu u centru zagrebačke pješačke zone. Pritom je privedeno i 23 aktivista koji su pružali pasivan otpor. Donosimo kratki pregled medijskih napisa i playlistu video zapisa sa sinoćnje akcije.





Index.hr:
Novinari zahtijevaju hitno oslobađanje pritvorenih aktivista iz Varšavske ulice
Na dan kada se dogodio centralni prosvjed građana (procjene sudionika se kreći od 1000 do 4000) te uoči policijske intervencije protiv akcije građanskog neposluha, javna je televizija u Otvorenom, zahvaljujući voditeljici emisije, omogućila hrvatskoj javnosti da se detaljno upozna isključivo sa stajalištem investitora!!! (dok su se o prosvjedu mogli informirati u uvodnoj reportaži koja, naravno, nije format za informiranje građana o specifičnostima projekta)

Index.hr:
Video – Policija o noćnim uhićenjima u Varšavskoj: Akcija je bila pomno planirana!
“Nikako nije uobičajeno da specijalna policija izlazi na intervenciju na poziv komunalnog redara”, kaže ravnatelj Centra za ljudska prava Tin Gazivoda koji je ponašanje policajaca u Varšavskoj opisao kao skandal zato što su prekršena ljudska prava.
“U civiliziranom svijetu ovo su uobičajene metode građanskog neposluha. Ponekad se time svjesno ulazi u prekršaj remećenja javnog reda i mira, zbog čega organizator onda mora platiti nekakvu kaznu, ali dalek je skok od takvog prekršaja do intervencije specijalne policije. Zbog toga ovi događaji upadaju u kategoriju pitanja zaštite ljudskih prava i odražava kako se država odnosi prema svojim građanima i svojim aktivistima za ljudska prava”, kaže Gazivoda.

Javno.com:
Je li policija koristila razmjernu silu? (video)
Privedene su ukupno 23 osobe od kojih devet nema prijavljeno boravište u Zagrebu nego su osobe iz Medulina, Sinja, Hvara, Zaprešića, a iz pritvora je pušteno šest osoba. U akciji je sudjelovao 41 policajac te 29 intereventnih policajaca.

Novi list:
Policija: Akcija je izvedena noću da ne bi bilo kaosa
Glasnogovornica Policijske uprave zagrebačke Aleksandra Ljuba ustvrdila je novinarima da je policija postupila samo na zahtjev komunalaca te da nije riječ o policijskoj akciji nego, uvjerava Ljuba, o »pružanju asistencije«. Na novinarski upit zašto se s policijskom asistencijom krenulo noću, Ljuba je kazala kako je policija kod poduzimanja svake akcije radi sigurnosnu prosudbu te utvrđuje najbolje načine i vrijeme postupanja.

T-portal:
Urša Raukar: Nema predaje!
Prosvjed je legalan način borbe i u njega smo krenuli nakon što smo iscrpili sve druge legalne metode – na sve naše upite i prigovore nijedno državno tijelo ne odgovara, a Grad je promijenio sve propise da bi ispunio Bandićev dogovor s Horvatinčićem. Ministarstvu kulture smo poslali 17-18 dopisa u tri godine, nismo dobili nijedan odgovor iako su dužni odgovoriti u roku od 15 dana’, upozorila je Raukar i još jednom poručila da se iskreno nada kako će slanje specijalaca na (mirne) prosvjednike označiti kraj Bandićeve vladavine Zagrebom.

Večernji list:
Skupština: Neka Bandić objasni svoju odluku o Varšavskoj
Pozivamo ministarstvo da obavi inspekcijski nadzor dokumenata prostornog uređenja i projektne dokumentacije. Pozivamo gradonačelnika da javno definira javni interes u osporavanome javnom projektu te da javnosti predoči dokumente i pisano obrazloži svoju odluku.
Prosvjed u Varšavskoj ulici i drugi oblici djelovanja upozorili su na nesustavan pristup urbanističkom planiranju te nedovoljno sudjelovanje građana i urbanističke struke. Ograničenje prava na mirno okupljanje treba biti utemeljeno na zakonu i legitimnoj svrsi, a uporaba sile mora se svesti na minimum, uz poštivanje digniteta prosvjednika.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve