kolumna

Izvještaj sa 72. plenuma, 2. veljače 2010.

Na 72. plenumu, održanom 2. veljače 2010. godine, raspravljalo se o 5 točaka dnevnog reda. Grupa za mini akcije i programska sekcija su ponovno pozvale sve zainteresirane da se uključe u organizaciju izložbe novinskih članaka, odnosno u sastavljanje alternativnog programa. Naglašena je potreba za informiranjem javnosti te naročito akademske zajednice o “Zakonu o sveučilištima”. Plenum će tražiti od profesora i Fakultetskog vijeća našeg Fakulteta da se javno očituju o dotičnom zakonu. Zbog svega toga je potrebno i dalje poduzimati direktne akcije.

Na 72. plenumu održanom 2. veljače 2010. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnoga reda.

Grupa za mini akcije organizira izložbu s člancima iz Jutarnjeg lista. Na idućem sastanku, koji će se održati u petak, 5. veljače u 16 sati, odabrat će se članci i nastaviti s organizacijom izložbe i tribine o medijima.

Plenumu je predstavljena analiza prijedloga Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju koja će biti dostupna na Slobodnom Filozofskom.

Plenum će upravi fakulteta uputiti zahtjev za sazivanjem izvanredne sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj će se raspravljati o radnoj verziji Zakona o sveučilištima i zaključcima Povjerenstva.

Poslat će se otvoreno pismo svim profesorima u kojemu će ih se informirati o novom zakonu te tražiti njihovo očitovanje. Zakon ne bi smio otići u Sabor po hitnom postupku bez očitovanja akademske zajednice.

Raspravljalo se o daljnjim direktnim akcijama. Sjednica Rektorskog zbora održat će se krajem veljače. Akcija usmjerena prema Rektorskom zboru nije dovoljna za opoziv zakona, ali je potrebna i takva vrsta pritiska. O mogućim akcijama razgovarat će se na idućim plenumima.

Zakon o sveučilištima može biti izglasan čak i ako je većina sveučilišnih tijela u Hrvatskoj protiv njega.

Idući sastanak radne grupe za širenje direktne demokracije održat će se u petak u 18h. Tiskano je 3000 primjeraka Radničkog “FAQ”-a.

Na radnoj grupi za program će se tijekom ispitnih rokova sastavljati program za ožujak. Grupa je, kao i sve radne grupe plenuma, otvorena za sve zainteresirane te će se oslanjati i na rad drugih radnih grupa. Svi zainteresirani za organizaciju tribina, predavanja i kružoka neka se jave na e-mail radne grupe: program.blokade[at]gmail.com.

Zaključeno je da će se problemi oko podjele poslova rješavati na sastancima pojedinih radnih grupa.

Grupa za program se sastaje u ponedjeljak, 8.veljače u 18 sati.

Grupa za bolonju sastaje se u petak u 15 sati. Na grupi će se biti prikazano predavanje prof. Spajić-Vrkaš.

Plenum donira 250 HRK za obnovu instalacije crvenih niti koja je postala jedan od simbola otpora na Fakultetu.

Potrebna je lista u A-001 s popisom poslova koje treba obaviti tokom tjedna. Moderatori bi trebali prije svakog plenuma provjeriti što je obavljeno.

Idući plenum održat će se u utorak, 9. veljače u 20 sati.

Izabrani su moderatori. Moderatori će biti dostupni na dan plenuma u A-001 od 18 sati.

3. veljače 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka