kolumna

Izvještaj sa 74. plenuma, 16. veljače 2010.

Na plenumu održanom 16.2.2010. raspravljalo se o četiri točke dnevnog reda. Iako je riječ o relativno malom broju točaka – raspravljalo se o iznimno bitnim temama. Plenum je, između ostalog, obaviješten da je završio postupak prijave kandidatura za novog rektora Sveučilišta u Zagrebu. Kandidati su nam poznati! Neimenovani izvor je, pak, saznao da će se sjednica Rektorskog zbora na kojoj će se raspravljati o novom Zakonu o sveučilištima “odigrati” na najvišoj naseljenoj točki Republike nam Hrvatske: u Begovu Razdolju na 1060 metara nadmorske visine. Nije riječ o šali, niti satiričkom zaokretu u uredničkoj poetici. O ovoj zanimljivoj činjenici raspravljat će se u četvrtak, 18. veljače u 20 h u A 001.

Na 74. plenumu održanom 16. veljače 2010. godine raspravljalo se o četiri točke dnevnoga reda.

U četvrtak, 18. veljače u 18 h u književnom klubu Booksa održat će se promocija digitalnog izdanja Feral Tribunea i tribina „Poslije Ferala – Perspektive nezavisnog novinarstva“ .

Sudionici plenuma su izvijestili plenum o prošlotjednom prosvjedu protiv krađe Varšavske i policijskoj intervenciji koja je uslijedila iste noći.

Za mjesto rektora Sveučilišta u Zagrebu kandidirali su se Vedran Mornar, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, dekan Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu Tihomir Hunjak, povjesničar Neven Budak i aktualni rektor Aleksandar Bjeliš. Kandidati još moraju dobiti potvrdu vijeća područja. Vijeće može predložiti samo jednog kandidata, a kandidati Neven Budak i Tihomir Hunjak spadaju pod isto, društveno-humanističko područje. Izbori će se održati početkom svibnja.

Zbog loših vremenskih uvjeta odgađa se obnova instalacije Crvene niti.

Lektori su odustali od najavljenog štrajka jer su u postupku mirenja postigli sporazum.

Molimo kolege koji putuju u druge gradove da se jave na direktna.demokracija[at]gmail.com kako bi dobili te potom dijelili radničke FAQ-ove. Organiziraju se predavanja o direktnoj demokraciji u srednjim školama. Grupa za širenje direktne demokracije ponovno se sastaje u petak, 19. veljače u 18h.

Grupa za mini akcije sastat će se u utorak, 23.2. u 16 h. Na sastanku će se detaljizirati radionica koja se održava u subotu 27.2. Također će se nastaviti s organizacijom izložbe članaka Jutarnjeg lista.

Grupa za tehnička pitanja plenuma sastaje se utorkom u 18 h. Pozivamo sve zainteresirane za poboljšanje plenuma da se pridruže radu grupe.

U srijedu 24.2. u 18 h održat će se sastanak blogerske sekcije na kojem će se razgovarati i o informiranju.

Sjednica Rektorskog zbora na kojoj će se raspravljati o Zakonu o sveučilištima održat će se 24. i 25. veljače u Begovom Razdolju, najvišem naseljenom mjestu u Hrvatskoj. Plenum je odlučio da će zainteresirani sudionici plenuma otići kao nepozvani promatrači na sjednicu u Begovo Razdolje. Sastanak na kojem će se organizirati akcija i putovanje održat će se u četvrtak 18. veljače u 20 sati.

Sastanci radnih grupa otvoreni su za sve građane. Održavaju se u prostoriji A-001 na Filozofskom fakultetu.

Sudionik plenuma preuzima na sebe obvezu da sazna detalje o European Education Congressu na koji su pozvani studenti i aktivisti svih europskih zemalja. Kolege traže delegate i mišljenje o poslanom tekstu.

Sljedeći plenum održat će se u utorak, 23. veljače u 20 h u D7.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 20:52.

17. veljače 2010.
Tagovi:

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka