Secirani prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva

O povjerenstvu
- svibanj 2009. – osnovana Radna skupina za promjenu legislative sustava financiranja sveučilišta – potvrdio i izabrao Senat UNIZG
- radna skupina održala dva sastanka
- novo povjerenstvo čiji je predsjednik postao Žarko Puhovski
- Srpanj 2009., zapisnik sjednice Rektorskog zbora UNIZG – U raspravi na sjednicama nisu jasno definirane zadaće povjerenstva. Povjerenstvo je vjerojatno paravan za nove zakone koje predlaže MZOŠ.
- Povjerenstvo je u novom sastavu u 2009. godini održalo tri sjednice, uz prisustvo studenata promatrača.
- 21.12.2009. – na trećoj sjednici izglasan Prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva
Članak 0?
- Studentska populacija konstituira se posljetkom ispunjavanja sustavski zadanih uvjeta (završetkom prethodnih obrazovnih razina, razredbenim ispitom ili državnom maturom), s obzirom na to njezina su prava nužno uvjetovane, a ne apsolutne naravi.
Čl. 1: Pravo na studij bez plaćanja participacije u društvenom je kontekstu uvjetovano stalnim povećanjem:
a) postotka BDP-a izdvojenoga za naobrazbu i znanost
- Pravo na studij ne smije biti uvjetovano količinom novca izdvojenom za znanost i obrazovanje. Pravo na obrazovanje mora biti politički i ekonomski prioritet pri raspodjeli proračunskih sredstava.
b) postignute razine kvalitete javno-obrazovnih ustanova i njezinim stalnim povećanjem
- Manipulacija pojmovima kvaliteta i besplatno obrazovanje koji nisu ovisni jedan o drugom
- Kvaliteta studija ovisi o nizu faktora od kojih je novac samo jedan, a ako su glavni izvor prihoda davanja studenata, to može negativno utjecati na kvalitetu (zadržavanje studenata u sustavu)
Danijela Dolenec:
“Iz pozicije sveučilišta, školarine vode u sukob interesa prekomjernog povećanja upisnih kvota kako bi se namakla dodatna sredstva, pri čemu se žrtvuje kvaliteta nastave, kao i vrijeme koje bi sveučilišni nastavnici trebali odvajati za znanstveni rad. Osim toga, naplaćivanje školarina stvara poticaj za zadržavanje studenata u sustavu i kada ne zadovoljavaju akademske uvjete, budući da sveučilištu to donosi prihode.”
c) sume sredstava kojima raspolažu javna visoka učilišta (kako temeljem prihoda iz budžeta, tako i na osnovi participacija i školarina);
- Sveučilište će nastaviti povećavati vlastite prihode na osnovi participacija i školarina (zakasnina).
- Ti prihodi vode u privatizaciju i povećavaju se preko leđa (novčanika) studenata.
d) sume sredstava za financiranje znanstveno-istraživačkoga rada
- Znanstveni rad nije nužno financijski vezan uz obrazovanje.
- ZZDVO odvaja financiranje visokih učilišta od financiranja znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradničkih mjesta i znanstvene opreme; recimo, financiranje znan. projekata po izmjenama zakona ide preko Nacionalne zaklade za znanost.
Čl. 1.2.
- 1.2. Uvjet ostvarenja prava na svaku pojedinačnu godinu studija bez plaćanja školarine jest zadovoljenje studijskih obveza propisanih za prethodnu; ostvarivanje prava na upis uvjet je neplaćanja školarine za prvu godinu preddiplomskoga, diplomskog odnosno integriranog studija;
Čl. 1.3.
- 1.3. Studenti/studentice koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak studijske godine (iskazane ECTS bodovima koje određuje sveučilište, odnosno njegova sastavnica), za upis u narednu godinu plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njegove sastavnice. Plaća se dio godišnje školarine adekvatan postotku ECTS bodova koji studentu/studentici nedostaju u odnosu na broj bodova propisanih studijskim programom za godinu u pitanju. Nakon toga studenti/studentice nastavljaju studij u narednoj godini bez plaćanja (ZD i PU).
Kriterij izvrsnosti i čl. 1.2. i 1.3.
- Prema bolonjskom modelu, izvršavanje obaveza regulira se semestralno, a ne prema akademskoj godini.
- Student u jednom semestru ima nekoliko kolegija koje mora položiti ukoliko želi upisati kolegije u sljedećem semestru, tj. čije je polaganje uglavnom uvjet za upis nekog kolegija u sljedećem semestru
- Student koji padne samo jedan kolegij za sustav bio neuspješan i kažnjen plaćanjem dva a vjerojatno i više kolegija, čak i ako je sve ostale obveze uspješno izvršio.
Cijena ECTS-a i čl. 1.2. i 1.3.
- Ne predlaže se nikakva zakonska regulativa koja bi ograničila sveučilišta u odlučivanju o uvjetima za upis godine, podizanju ili spuštanju cijene ECTS bodova/školarine.
- Suočeno s manjkom proračunskog novca, sveučilište će sredstva nadoknaditi podizanjem školarina i naplaćivanjem studentima.
- Naplaćivanjem ECTS bodova dodatno se kažnjavaju oni koji moraju raditi da bi si uopće mogli priuštiti studij.
Sveučilište u Puli:
- Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cjelokupno vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.
- Ugovorom sveučilištā i Vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina. To mora postati dio redovitog financiranja poslovanja sveučilištā.
Čl. 1.4.
- Ugovorom sveučilišta i Vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina iz čl. 1. ovoga prijedloga. U slučaju da država prestane podmirivati obveze iz ovoga ugovora, javna visoka učilišta će, koristeći svoje pravo, a polazeći od načela solidarnosti, razmotriti mjere odgovarajuće nastaloj situaciji, uključujući i ponovno uvođenje participacija u mjeri u kojoj nedostaju sredstva predviđena ugovorom.
Solidarnost i čl. 1.4.
- Uvođenjem ugovora stanje se može mijenjati iz godine u godinu i od potpisnika do potpisnika.
- Sveučiliste u ugovor unosi klauzulu o “solidarnosti” prema kojoj će, ukoliko država prestane podmirivati obveze iz ugovora, potrebni novac uzeti od studenata.
Čl. 1.5. i 2.
- 1.5. Posebnim zakonom bit će regulirana cjelina studentskoga socijalnog standarda.
- 2. Sveučilište, odnosno njegova sastavnica može naplaćivati školarinu samo za posebne studijske programe koji nisu sastavnim dijelom ugovora sveučilišta s Vladom.
- Posebni studijski programi nigdje nisu definirani što ostavlja mogućnost da u nekom trenutku bilo koji studijski program postane poseban odnosno, naplaćen.
Komentari i PRIJEDLOZI:
- Prema nekim izjavama ministra Fuchsa, moguće je da će ovaj prijedlog biti uvršten u Zakon o sveučilištima
- Sljedeća sjednica Rektorskog zbora, na kojoj će se raspravljati o ZOS-u, održat će se 24. i 25. veljače. Na sljedećim plenumima razgovarat će se o mogućnosti novih direktnih akcija.