Secirani prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva

Pročitajte kratku powerpoint prezentaciju grupe za analizu dokumenata o prijedlogu načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva “Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju” i pogledajte video prilog SkriptaTV pod naslovom “(Ne) zanemarite čovjeka iza povjerenstva!”, snimljen tijekom blokade Filozofskog fakulteta, 30. studenog 2009. – na dan prvog sastanka Povjerenstva.
Secirani prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju

O povjerenstvu

  • svibanj 2009. – osnovana Radna skupina za promjenu legislative sustava financiranja sveučilišta – potvrdio i izabrao Senat UNIZG
  • radna skupina održala dva sastanka
  • novo povjerenstvo čiji je predsjednik postao Žarko Puhovski
  • Srpanj 2009., zapisnik sjednice Rektorskog zbora UNIZG – U raspravi na sjednicama nisu jasno definirane zadaće povjerenstva. Povjerenstvo je vjerojatno paravan za nove zakone koje predlaže MZOŠ.
  • Povjerenstvo je u novom sastavu u 2009. godini održalo tri sjednice, uz prisustvo studenata promatrača.
  • 21.12.2009. – na trećoj sjednici izglasan Prijedlog načela novoga sustava financiranja javnoga visokog školstva

Članak 0?

  • Studentska populacija konstituira se posljetkom ispunjavanja sustavski zadanih uvjeta (završetkom prethodnih obrazovnih razina, razredbenim ispitom ili državnom maturom), s obzirom na to njezina su prava nužno uvjetovane, a ne apsolutne naravi.

Čl. 1: Pravo na studij bez plaćanja participacije u društvenom je kontekstu uvjetovano stalnim povećanjem:

a) postotka BDP-a izdvojenoga za naobrazbu i znanost

  • Pravo na studij ne smije biti uvjetovano količinom novca izdvojenom za znanost i obrazovanje. Pravo na obrazovanje mora biti politički i ekonomski prioritet pri raspodjeli proračunskih sredstava.

b) postignute razine kvalitete javno-obrazovnih ustanova i njezinim stalnim povećanjem

  • Manipulacija pojmovima kvaliteta i besplatno obrazovanje koji nisu ovisni jedan o drugom
  • Kvaliteta studija ovisi o nizu faktora od kojih je novac samo jedan, a ako su glavni izvor prihoda davanja studenata, to može negativno utjecati na kvalitetu (zadržavanje studenata u sustavu)

Danijela Dolenec:

“Iz pozicije sveučilišta, školarine vode u sukob interesa prekomjernog povećanja upisnih kvota kako bi se namakla dodatna sredstva, pri čemu se žrtvuje kvaliteta nastave, kao i vrijeme koje bi sveučilišni nastavnici trebali odvajati za znanstveni rad. Osim toga, naplaćivanje školarina stvara poticaj za zadržavanje studenata u sustavu i kada ne zadovoljavaju akademske uvjete, budući da sveučilištu to donosi prihode.”

c) sume sredstava kojima raspolažu javna visoka učilišta (kako temeljem prihoda iz budžeta, tako i na osnovi participacija i školarina);

  • Sveučilište će nastaviti povećavati vlastite prihode na osnovi participacija i školarina (zakasnina).
  • Ti prihodi vode u privatizaciju i povećavaju se preko leđa (novčanika) studenata.

d) sume sredstava za financiranje znanstveno-istraživačkoga rada

  • Znanstveni rad nije nužno financijski vezan uz obrazovanje.
  • ZZDVO odvaja financiranje visokih učilišta od financiranja znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradničkih mjesta i znanstvene opreme; recimo, financiranje znan. projekata po izmjenama zakona ide preko Nacionalne zaklade za znanost.

Čl. 1.2.

  • 1.2. Uvjet ostvarenja prava na svaku pojedinačnu godinu studija bez plaćanja školarine jest zadovoljenje studijskih obveza propisanih za prethodnu; ostvarivanje prava na upis uvjet je neplaćanja školarine za prvu godinu preddiplomskoga, diplomskog odnosno integriranog studija;

Čl. 1.3.

  • 1.3. Studenti/studentice koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak studijske godine (iskazane ECTS bodovima koje određuje sveučilište, odnosno njegova sastavnica), za upis u narednu godinu plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njegove sastavnice. Plaća se dio godišnje školarine adekvatan postotku ECTS bodova koji studentu/studentici nedostaju u odnosu na broj bodova propisanih studijskim programom za godinu u pitanju. Nakon toga studenti/studentice nastavljaju studij u narednoj godini bez plaćanja (ZD i PU).

Kriterij izvrsnosti i čl. 1.2. i 1.3.

  • Prema bolonjskom modelu, izvršavanje obaveza regulira se semestralno, a ne prema akademskoj godini.
  • Student u jednom semestru ima nekoliko kolegija koje mora položiti ukoliko želi upisati kolegije u sljedećem semestru, tj. čije je polaganje uglavnom uvjet za upis nekog kolegija u sljedećem semestru
  • Student koji padne samo jedan kolegij za sustav bio neuspješan i kažnjen plaćanjem dva a vjerojatno i više kolegija, čak i ako je sve ostale obveze uspješno izvršio.

Cijena ECTS-a i čl. 1.2. i 1.3.

  • Ne predlaže se nikakva zakonska regulativa koja bi ograničila sveučilišta u odlučivanju o uvjetima za upis godine, podizanju ili spuštanju cijene ECTS bodova/školarine.
  • Suočeno s manjkom proračunskog novca, sveučilište će sredstva nadoknaditi podizanjem školarina i naplaćivanjem studentima.
  • Naplaćivanjem ECTS bodova dodatno se kažnjavaju oni koji moraju raditi da bi si uopće mogli priuštiti studij.

Sveučilište u Puli:

  • Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cjelokupno vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.
  • Ugovorom sveučilištā i Vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina. To mora postati dio redovitog financiranja poslovanja sveučilištā.

Čl. 1.4.

  • Ugovorom sveučilišta i Vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina iz čl. 1. ovoga prijedloga. U slučaju da država prestane podmirivati obveze iz ovoga ugovora, javna visoka učilišta će, koristeći svoje pravo, a polazeći od načela solidarnosti, razmotriti mjere odgovarajuće nastaloj situaciji, uključujući i ponovno uvođenje participacija u mjeri u kojoj nedostaju sredstva predviđena ugovorom.

Solidarnost i čl. 1.4.

  • Uvođenjem ugovora stanje se može mijenjati iz godine u godinu i od potpisnika do potpisnika.
  • Sveučiliste u ugovor unosi klauzulu o “solidarnosti” prema kojoj će, ukoliko država prestane podmirivati obveze iz ugovora, potrebni novac uzeti od studenata.

Čl. 1.5. i 2.

  • 1.5. Posebnim zakonom bit će regulirana cjelina studentskoga socijalnog standarda.
  • 2. Sveučilište, odnosno njegova sastavnica može naplaćivati školarinu samo za posebne studijske programe koji nisu sastavnim dijelom ugovora sveučilišta s Vladom.
  • Posebni studijski programi nigdje nisu definirani što ostavlja mogućnost da u nekom trenutku bilo koji studijski program postane poseban odnosno, naplaćen.

Komentari i PRIJEDLOZI:

  • Prema nekim izjavama ministra Fuchsa, moguće je da će ovaj prijedlog biti uvršten u Zakon o sveučilištima
  • Sljedeća sjednica Rektorskog zbora, na kojoj će se raspravljati o ZOS-u, održat će se 24. i 25. veljače. Na sljedećim plenumima razgovarat će se o mogućnosti novih direktnih akcija.
Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve