Predavanje S. Petkovske “Bolonja i proces globalizacije” 12. 4.

Razvoj ideja i institucija univerziteta i proces njihova nastanka kroz povijest je prošao kroz veoma različite faze. Odnos sveučilišta i društva različito se postavljao u skladu s različitim socijalnim, kulturnim i političkim okolnostima, kao posljedica procesa u tim okvirima. Kaže se da sveučilište, nekoliko stoljeća ranije u ulozi očuvanja autonomnog mišljenja, danas složenim društvenim i političkim procesima gubi “privilegije” koje je imalo unutar modernog društva. Premda se promjene koje su zahvatile tradicionalni univerzitet od strane pristalica modernizacije opisuju kao nužne ili barem poželjne, ostaje pitanje koje institucije unutar suvremenog društva mogu preuzeti odgovornost za znanstvene principe i principe kritičkog mišljenja, koji su idejna i praktična osnova društvenih akcija i procesa. Sveučilište, institucionalni predstavnik znanja i istraživanja, tijekom povijesti se više puta mijenjalo, pretrpjevši najradikalnije promjene u procesu industrijalizacije i formiranja nacionalnih sistema obaveznog obrazovanja. Do postindustrijskog perioda sveučilište se uvijek vraćalo svojoj ulozi prijenosa i razvoja znanja prema principima mišljenja. Posljedice izjednačavanja sveučilišta s drugim institucijama, iako djeluju kao dio procesa demokratizacije, mogu se negativno odraziti na daljnji razvoj znanosti i mišljenja, dok su principi Bolonjskog procesa, uzročnika tih promjena – nedovoljno jasni i nedovoljno argumentirani, što se vidi iz dokumentacije na kojoj se proces zasniva.

Opisani proces koji je zahvatio visoko obrazovanje potrebno je sagledati u širem društvenom i političkom kontekstu, s kojim je usko povezan. Dominantna tema povezana s tim kontekstom o kojem govorimo je proces globalizacije, čiji su osnovni mehanizmi i principi gotovo identični onima na kojima počiva Bolonjski proces.