Seeraj Mohamed: Stanje ekonomije

Upravo smo proživjeli najgoru financijsku krizu od Velike depresije, a sve što smo mogli čuti od ekonomskih komentara o stanju globalne ekonomije je površno blebetanje.

Ekonomska struka je u tako žalosnom stanju da ne bi bilo čudno da se uskoro dogodi još jedna recesija. Bila je potrebna globalna kriza da bi se ukazalo na katastrofalno stanje te katastrofalne znanosti. Heroji mainstream ekonomske struke, zagovaratelji slobodnog tržišta i financijske deregulacije bili su prisiljeni priznati pogreške. Bailout-i i programi oporavka su lekcije vrijedne više milijardi dolara koje nam pokazuju da srednjostrujaška ekonomija nije realistična. Da bi se pokušala objasniti kriza, u prednji su plan opet isplivali ekonomisti kao Keynes i Minsky. Vrijeme je da se dâ prilika i nesrednjostrujaškom pogledu na ekonomiju.

Nažalost, jedna je od glavnih zadaća mainstream ekonomistâ u posljednjih tridesetak godina bila čišćenje akademskih krugova od “neortodoksnih” ekonomista. Studiji ekonomije su se pretvorili u ispovijedanje neoklasične vjere poduprte beskonačnim drilom matematičkih jednadžaba i repetitivnim ekonometrijskim vježbama. Programi studijâ ekonomije su ukidali kolegije o povijesti ekonomske misli i ekonomskoj povijesti kako bi proizvodili stručnjake vjerne slobodnom tržištu. U razvijenim zemljama, kao i u previše zemalja u razvoju, razvojna se ekonomija uopće ne poučava. Financijska kriza nam je pokazala da nam treba aktivna Država i više regulacije umjesto slobodnog tržišta, kao i to da nam je potreban uvid u financijska tržišta, a ne slijepa odanost prema njima. U vrijeme potrebe za njima uviđamo da su ortodoksni ekonomisti stvorili globalni manjak heterodoksnih ekonomista.

Većina studenata ekonomije još uvijek studira nerealističnu neoklasičnu ekonomiju. Uče ih o hipotezi efikasnog tržišta i pouzdavanju u sposobnost financijskih tržišta da će učinkovito funkcionirati i korektno uspostavljati cijene. Uče ih o savršenim tržištima i ekonomijama u stanju ekvilibrija te o izvanjskim faktorima i događajima kao uzrocima nestabilnosti. Obično im se ne predstavljaju ideje ljudî kao što su Keynes ili Minsky, koji govore o inherentnoj nestabilnosti kapitalističkih ekonomija. Oni su pokazali da povećanje dereguliranosti financijskog sektora i njegov rast vode u gospodarsku nestabilnost. Drugim riječima, normalno funkcioniranje financijskih tržišta vodi do ciklusâ procvatâ i propastî (booms and busts) te nestabilnosti u ekonomijama.

Čak i u zemljama kao što je Južna Afrika, gdje je nezaposlenost užasan problem, studenti na predavanjima iz srednjostrujaške ekonomije uče o ekonomskoj znanosti u kojoj ekonomije nemaju nehotimične nezaposlenosti. Mnogi od ekonomskih modela mainstream ekonomije pretpostavljaju punu zaposlenost. To je ekonomska znanost u kojoj studente uče vjerovati da je nezaposlenost stvar izbora pojedinca.

Na mainstream studijima ekonomije deregulacija financijskih tržišta i nedovoljna regulacija novih financijskih instrumenata se predstavlja kao neproblematična. Štoviše, takav se razvoj financijskih tržišta predstavlja kao pozitivan. Studente se podučava da je loše regulirati financijska tržišta. Ignorira se makroekonomska nestabilnost i drugi rizici povezani s nekontroliranim tijekom kapitala u ekonomije i iz njih. Opasnost širenja takvih problema se također ignorira.

Ustvari, krivnja bi za financijsku krizu vjerojatno pala na lošu ekonomsku politiku. Takva teorija, očarana financijskim institucijama, ne dopušta mogućnost da namjerno neprimjereno ponašanje financijašâ i financijskih institucija može dovesti do krize. Pretpostavlja se da financijski instrumenti kao što su derivativi promiču efikasnost financijskih tržišta. Ne uviđa se činjenica da se mnoštvo ugovora o derivativima upotrebljava kako bi se izbjegli propisi i regulacija te da bi se moglo spekulirati.

Danas smo svjesni pouka proisteklih iz krize, no studenti ekonomije i dalje uče istu onu ekonomiju koja se poučavala i prije krize. Stvara se čitava nova generacija ekonomista koja će opet biti šokirana kada neka nova financijska kriza prouzroči rasap ekonomije.